“Glavni problem Zapadu je da prihvati da mo\u017ee da bude provincija svijeta, a ne njegov centar. Zapad je samo dio, nikako nije cijelo \u010dovje\u010danstvo. Rusija se zato bori za pravo za samopotvr\u0111ivanje sopsvenim sistemom vrijednosti razli\u010ditih civilizacija. Rusija sada brani mulupolarnost ne samo zbog na\u0161e dr\u017eavne pozicije i nezavisnosti, ve\u0107 i zbog drugih ‘polova’, odnosno Kine, Indije, islamskog sveta, Latinske Amerike i Afrike”, isti\u010de Dugin u intervjuu za RT interne\u0161enel, \u010dije djelove prenosi RT na srpskom jeziku.<\/p>\n
To, kako on dodaje, nije borba protiv samog Zapada, nego protiv tvrdnje Zapada da je ba\u0161 on model i jedini primjer progresa.<\/p>\n
“Zapad se pona\u0161a kao da je i dalje u Hladnom ratu, i gleda Rusiju kao nasljednika Sovjetskog Saveza, sa kojim mora da se bori. Multipolarnost je sada u nastajanju, i glavna ideja koju Zapad ne prihvata je to da vi\u0161e ne\u0107e biti jedan od dva, ve\u0107 jedan od nekoliko polova, \u0161to \u0107e suzbiti njihovu tvrdnju o hegemoniji, univerzalnosti i globalizmu”, nagla\u0161ava Dugin.<\/p>\n
Dugin je ocijenio i da na zapadu postoji “\u010disti totalitarni liberalizam”.<\/p>\n
“Hipokrizija je pretvarati se da je bilo koji drugi re\u017eim totalitarni, a da liberalni to nije. Kinezi, na primjer, nisu liberalni, ve\u0107 holisti\u010dki sistem u kome je zajedni\u010dko iznad individualnog, i mi to mo\u017eemo okriviti kao totalitarizam,ij ali isto to mo\u017eemo re\u0107i i za liberalnu demokratiju. Jer ona se pretvara da zna apsolutnu istinu i tu takozvanu istinu name\u0107e svima u svetu, ne obaziru\u0107i se na razli\u010ditosti dru\u0161tva”, ka\u017ee Dugin.<\/p>\n
On to karakteri\u0161e kao svojevrstni “rasizam” zapadnog liberalizma koji “svoje politi\u010dko i kulturno iskustvo identifikuje sa univezalnim”.<\/p>\n
“Ako Kinezi misle da njima taj re\u017eim dogovara, onda je na njima, a ne na Zapadu ili aktivistima otvorenog dru\u0161tva i proponentima liberalizma da odlu\u010de. Pustite ljude da odlu\u010duju za sebe i to je prava demokratija”, ka\u017ee Dugin.<\/p>\n
Dugin se osvrnuo i na nasle\u0111e nekada\u0161njeg Sovjetskog Saveza. Da je taj Savez pre\u017eivio “katastrofu”, bila bi to vrsta “evroazijske unije” ili mo\u017eda, kako on misli, povratak carstvu sa “strate\u0161kom centralizacijom i raznovrsno\u0161\u0107u etni\u010dkih grupa koje u njemu \u017eive”.<\/p>\n
“Sada vidimo \u017eelju Moskve da ponovo osvoji ovaj prostor, jer ovo je trenutak povratka geopolitici. Kopnena strana \u017eeli da potvrdi svoju snagu i suverenitet pred kolektivnim Zapadom koji danas ima gotovo potpunu kontrolu nad morem i predstavlja talasokratsku elitu nad morskom silom”, zaklju\u010duje Dugin.<\/p>\n
On navodi i da je Kina dobila veliku lekciju padom Sovjetskog Saveza i nau\u010dila kako da sa\u010duva zemlju, jedinstvo, strategijsku kontrolu nad svim etni\u010dkim grupama, ali “bez transformacije zemlje i gubljenja mo\u0107i centralne vlade”.<\/p>\n
“Mo\u017ee\u0161 reformisati, mijenjati aspekte ekonomije, ali ne odustaje\u0161 od suvereniteta ili kontrole geopoliti\u010dkog prostora. Da bi izveo ispravnu korekciju ideologije, ne smije\u0161 odbaciti tradiciju. Tako da\u00a0 je sada Kina komunisti\u010dka politi\u010dka sila (gotovo utilitaristi\u010dka) u \u010dijem je centru konfu\u010dijanizam. Ona se nije predala dru\u0161tvenoj liberalnoj ekonomiji, ve\u0107 ju je pot\u010dinila vertikalnoj vlasti i ujedinjenoj mo\u0107i”, naveo je Dugin, dodaju\u0107i da je takav mogao da bude i Sovjetski savez.<\/p>\n
Njegov kolaps je, ka\u017ee on, bio “samoubistvo” i to ne samo zbog zahtjeva za nezavisnost biv\u0161ih republika, ve\u0107 “samuobistvo koje je krenulo iz centra” i “zlo\u010din tada\u0161nje vlade u Moskvi”.<\/p>\n
Rusija bi, ocenjuje on, trebalo da ponovo otkrije i rekreira ideologiju koja je “organska i ima istorijsku dimenziju, a u isto vrijeme je nova i kreativna”.<\/p>\n
“I to sve u pobijanju zapadne liberalne hegemonije, protiv otvorenog dru\u0161tva, protiv individualizma i liberalne demokratije koju Zapad poku\u0161ava da nametne svima”, izri\u010dit je on i dodaje da je moderni Zapad “totalitaristi\u010dki re\u017eim kome se moramo otrgnuti”.<\/p>\n
Re\u0161enje je u organskom, ruskom, pravoslavnom, ili kako on ka\u017ee, evroazijskom holizmu koji mo\u017ee da napravi “simfoniju etni\u010dkih grupa, naroda i religija” i bio bi nova forma ideologije, koja je “bli\u017ea evroazijizmu ili miks tradicionalizma i socijalne pravde”.<\/p>\n
A kada je rije\u010d o ekonomiji, Dugin ocjenjuje da “opsjednutost” njome dovodi do toga da ljudi prestaju da joj budu gospodari, ve\u0107 postaju njeni robovi.<\/p>\n
“Treba da ekonomiju podredimo duhovnom razvoju. Na\u0161 problem nije da se mije\u0161amo u ovu ili onu ekonomsku dogmu, ve\u0107 da kreiramo funkcionalno dru\u0161tvo zasnovano na sre\u0107i ljudi. Ako tr\u017ei\u0161na ekonomija radi u nekom dijelu dru\u0161tva, neka je. Ako je mije\u0161anje dr\u017eave funkcionalno i pozitivno tako\u0111e ga neka. Treba se osloboditi ortodoksije, jer najbolji pristupi u istoriji bili su mje\u0161avine, na primjer ameri\u010dkih strategija merkantilizma i protekcionizma sa slobodnim tr\u017ei\u0161tem i u Evropi socijalizma sa slobodom preduzetni\u0161tva”, isti\u010de Dugin.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Zapadnja\u010dka hegemonija je primorala Rusiju da se upusti u “prvi rat za multipolarnost”, i to ne samo za sebe ve\u0107 i za druge dr\u017eave, uvjeren je ruski politi\u010dki filozof Aleksandar Dugin.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[2317,612,1743],"class_list":["post-361632","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","tag-dugin","tag-rusija","tag-zapad"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/361632","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=361632"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/361632\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":361634,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/361632\/revisions\/361634"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=361632"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=361632"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=361632"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}