{"id":361412,"date":"2022-12-28T08:36:57","date_gmt":"2022-12-28T07:36:57","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=361412"},"modified":"2022-12-28T09:20:27","modified_gmt":"2022-12-28T08:20:27","slug":"oprastanje-i-docekivanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/12\/28\/oprastanje-i-docekivanje\/","title":{"rendered":"Opra\u0161tanje i (d)o\u010dekivanje"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Biljana Vankovska<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Sjedim pred praznim “listom”. Nemam ideju\/klik, ali, eto, po navici, zbog radne samodiscipline, koja mi nala\u017ee da pi\u0161em svake subote. I dok mi pogled\u00a0 besciljno luta, o\u010dajna \u0161to nemam inspiracije, shvatam da je ovo posljednja kolumna za 2022. godinu. To me \u010dini jo\u0161 o\u010dajnijom: kako zaklju\u010diti\/sumirati godinu koja je sama po sebi bila lo\u0161a, a koja nagovje\u0161tava jo\u0161 gore?<\/p>\n

A \u010dini se da je vrijeme za slavlje, za ki\u0107enje blje\u0161tave jelke i lampione!<\/p>\n

U kakvoj mi to la\u017ei \u017eivimo? La\u017eu nas mediji, la\u017eu nas politi\u010dari, bankari, analiti\u010dari, ambasadori, \u010dak i navodni prijatelji gledaju\u0107i nas u o\u010di… La\u017eemo i sami sebe, zamjenjuju\u0107i la\u017e nadom. Zatim la\u017eemo svoju djecu i unuke, \u017eele\u0107i ih po\u0161tedjeti stra\u0161ne istine o svijetu koji im ostavljamo. Ovo nije samo na\u0161 izum, jer svijet \u017eivi u la\u017ei. Ali la\u017e prolazi, opra\u0161ta joj se \u010dak i kad se razotkrije, jer su se u me\u0111uvremenu na njenom mjestu ve\u0107 namno\u017eile nove la\u017ei i obe\u0107anja.<\/p>\n

Ve\u0107 je pro\u0161ao \u0161ok od intervjua sa Angelom Merkel, u kojem je priznala da su sporazumi iz Minska bili la\u017e i kupovina vremena kako bi se Ukrajina \u0161to bolje pripremila za rat, a ne mir. Rijetko se ko toga sje\u0107a. Prijatelj s pravom citira prva dva \u010dlana Povelje Ujedinjenih nacija, da bi jednostavno zaklju\u010dio da je taj “ustav me\u0111unarodne zajednice” mo\u017eda najve\u0107a la\u017e koja traje toliko decenija. Briljantni \u010dika\u0161ki profesor John Mearsheimer ne samo da je predvidio rat u Ukrajini prije osam ili devet godina, ve\u0107 je napisao i knjigu o la\u017eima u velikoj\/me\u0111unarodnoj politici.<\/p>\n

Mi ovdje imamo gra\u0111u za desetine doktorata u kojima bismo dokazali da su la\u017ei osnova unutra\u0161nje i vanjske politike, da Minhauzen mo\u017ee da nosi vodu svim \u0161arenim, crvenim i \u017eutim, premijerima, ministrima, njihovim savjetnicima, propagandistima! Ako treba izdvojiti samo dva doga\u0111aja od sudbonosnog zna\u010daja za Makedoniju i svijet, zadatak nije nimalo te\u017eak: to su tzv. francuski predlog (prakti\u010dno, evropski pregovara\u010dki okvir po bugarskim \u017eeljama) i rat u Ukrajini. Naizgled ova su dva doga\u0111aja veoma razli\u010dita i po sadr\u017eaju i obimu uticaja, ali jesu li? Istina je da su oba izraz borbe za mo\u0107, grube sile i la\u017enih preteksta. U makedonskom slu\u010daju, oni nas kao evropeiziraju tako \u0161to nas duhovno kastriraju, a istorijski amputiraju.<\/p>\n

U slu\u010daju Ukrajine, oni ih kao brane od agresora tako \u0161to ih \u017ertvuju na oltar vojno-industrijskog kompleksa i zapadnih interesa. Ove dvije zemlje i narodi \u017ertvuju sve u naletu lude odanosti onima koji \u0107e ih navodno prihvatiti u njihovo dru\u0161tvo \u2013 najverovatnije onda kada nestanu. Lideri ka\u017eu: da, na\u0161i gra\u0111ani su spremni da izvr\u0161e samoubistvo za va\u0161e vrijednosti i obe\u0107anja.<\/p>\n

Naravno, u Ukrajini se vodi u\u017easan rat, ali mnogo je stra\u0161nije \u0161to izgleda niko ne \u017eeli da ga zaustavi, kada je ve\u0107 tako isplativ. Opisan je kao McProxy rat zbog sna\u017enog ameri\u010dkog u\u010de\u0161\u0107a u njemu. Kovanica koja podsje\u0107a na \u010duveni McDonalds pripada briljantnoj i hrabroj \u017eeni, Caitlin Johnstone. Da, ovo je vrlo hrabra kvalifikacija, koja mi mo\u017ee donijeti nevolje od svih onih koji (bez obzira na stru\u010dnost i znanje) glume stru\u010dnjake za bezbjednost i papagajski ponavljaju crno-bijele kategorije “dobri\/\u017ertve” i “lo\u0161i\/agresori”. Onima koji ne misle tako prijeti predsjednik i vrhovni komandant, premijer ih naziva agentima haosa, a u univerzitetskim krugovima se \u0161u\u0161ka o tihim prijetnjama da \u0107e oni koji su radili za “crna strana dvori\u0161ta” uskoro biti nepo\u017eeljni i izba\u010deni. Kada SAD ula\u017eu stotine hiljada dolara u propagandnu ma\u0161ineriju zemlje kako bi je za\u0161titile od navodnog “zlo\u0107udnog uticaja Rusije i Kine”, to su ne\u010dija druga \u201cbijela (pardon zelena) dvori\u0161ta”.<\/p>\n

Na\u0161a ponizna uloga piona u velikoj \u0161ahovskoj partiji je pateti\u010dna ako se posmatra kao dio velike slike, ali je pora\u017eavaju\u0107a za na\u0161eg siroma\u0161nog \u010dovjeka. Kada se cijela vrhu\u0161ka hvali koliko se izdvaja za vojne potrebe, a profesori tra\u017ee jo\u0161 ja\u010di udarac Rusiji, to nije ni\u0161ta drugo nego karikatura onoga \u0161to se de\u0161ava u ameri\u010dkom Kongresu i na javnoj sceni. A tamo gdje prevladava orvelizam, rat postaje mir, a mir je jednak ratu. Ameri\u010dkim gra\u0111anima govore: nema novca za besplatno zdravstvo i obrazovanje, za razvoj infrastrukture, itd., ali mora biti za Pirovu odbranu Ukrajine, \u010dak i vi\u0161e od onoga \u0161to Bajden tra\u017ei. Nama sli\u010dno ka\u017eu da je na\u0161a “strate\u0161ka posve\u0107enost ciljevima NATO-a” va\u017enija od budu\u0107nosti na\u0161e djece (njima daju ud\u017ebenike sa 30% gre\u0161aka – \u0161to je ma\u010dji ka\u0161alj! Ljekovi za te\u0161ke bolesti su preskupi, itd. Ionako ih ne spremaju za aktivne gra\u0111ane, ve\u0107 za topovsko meso). Stojimo rame uz rame sa velikim saveznikom, koji je za idu\u0107u godinu izdvojio rekordan vojni bud\u017eet, uz obrazlo\u017eenje da je potrebno odgovoriti na prijetnje Rusije i Kine, iako su ameri\u010dka izdvajanja \u010detiri puta ve\u0107a od Kine i \u010dak 17 puta ve\u0107i od onih u stra\u0161noj Rusiji.<\/p>\n

Naravno, krv na rukama i savjesti se bri\u0161e pred sada\u0161njom stra\u0161nom najezdom (zamislite!) u civilizovanoj Evropi. A prije samo nekoliko dana, nekolicina se prisjetila bo\u017ei\u0107nog bombardiranja Sjevernog Vijetnama od strane ameri\u010dkog ratnog vazduhoplovstva prije ta\u010dno 50 godina. U kampanji, koja je trajala 11 dana, poginulo je vi\u0161e od 2.300 civila, uni\u0161teni su \u010ditavi gradovi, bolnice i \u0161kole. Za ove zlo\u010dine niko nije krivi\u010dno odgovarao. Mo\u017eda zato \u0161to su daleko od Evrope.<\/p>\n

Ukratko, u ovoj odvratnoj godini u\u010dinili su sve da u korijenu uni\u0161te svaki antiratni protest, jer im je prioritet rat, a ne mir. Protesti poput onih protiv rata u Vijetnamu sada su nezamislivi, iako je insistiranje na vojnoj pobjedi u Ukrajini po svaku cijenu nedvosmisleno krajnje desni\u010darska i necivilizovana ideja.<\/p>\n

Mjesecima sjedim u profesorskom krugu sa imenima svjetske klase (Vandana \u0160iva i Ri\u010dard Falk i dalje me toliko impresioniraju, pa se pitam odakle mi sre\u0107a da budem jedna od njih); raspravljamo o mogu\u0107im novim modelima svjetskog poretka, svjesni da sada vlada zakon d\u017eungle, a svi smo izop\u0161tenici. Kad biste nas barem mogli vidjeti sa strane: neko star po godinama, ali briljantnog uma, a umije i da savlada o\u010daj; drugi koji nije toliko star, ali jedva suspre\u017ee pesimizam koji ga gu\u0161i. I jo\u0161 nekoliko mladih likova \u010dije o\u010di jo\u0161 uvijek nose blistavu inteligenciju u kombinaciji s vizijom. Kao ikonu spominjemo Gram\u0161ija: pesimizam uma i optimizam volje. O\u010dekujemo da nam se pridru\u017ee i kolege iz ne-zapadnih djelova svijeta, jer \u0107emo od onih sa Dalekog istoka dobiti dozu optimizma i vjere u bolje \u010dovje\u010danstvo, koja nije zasnovana na ratu, a od onih iz Latinske Amerike malo vi\u0161e borbenosti i potvrde da je mo\u0107 u narodu.<\/p>\n

Nakon svakog sastanka osje\u0107am se kao gladan \u010dovjek koji se upravo okrijepio za divnim (intelektualnim) stolom. To me odr\u017eava da ne razmi\u0161ljam o onima koji bukvalno shvataju sto, pa prave “dream team” po kafanama. To mi tako\u0111e daje snagu da ne podlegnem \u010dinjenici da se pred mojim o\u010dima de\u0161ava atentat na mirovne studije na mom fakultetu, jer neki odgovorni ljudi nisu mogli prona\u0107i nau\u010dnu disciplinu u \u010dijem imenu stoji “koncept mira”. Kako im objasniti elementarne stvari? Na primjer, da je pozitivni mir multidisciplinarni koncept koji uklju\u010duje socioekonomski razvoj, socijalnu pravdu, demokratiju odozdo i ljudska prava, nenasilje, vladavinu prava, me\u0111unarodnu saradnju i su\u017eivot, diplomatiju, po\u0161tovanje razli\u010ditosti i, kona\u010dno, individualnu i kolektivnu emancipaciju i uslove za li\u010dni razvoj i razvoj zajednice? Kako da objasni\u0161 birokratskom umu ne\u0161to \u010dime on sam ne “operi\u0161e”?<\/p>\n

Nedavno sam gledala kultni film “Brazil” iz daleke 1985. godine: fenomenalna distopijska predstava (zamislite!) vremena u kojem sada \u017eivimo, a u svoj toj gorkoj pri\u010di sa naznakama crnog humora u svakoj sceni prepoznajete Makedoniju. I, da, prepoznajete svijet i sve nas izgubljene, otu\u0111ene u njemu. “Spas” je u gubitku razuma, spr\u017eenom doslovno ili simboli\u010dno, pa \u0107ete negdje \u017eivjeti u miru, slobodi i ljepoti.<\/p>\n

Nema mjesta za opra\u0161tanje od 2022, jer je ona ve\u0107 utkana u ono \u0161to dolazi. Radi toga i ovdje ne\u0107ete na\u0107i kurtoaznu \u010destitku za navodni prelazak iz starog u novo. Ali podijeli\u0107u ne\u0161to od Eriha Froma \u0161to mo\u017ee biti spas za mentalno zdravlje svih nas nesposobnih za euforiju: \u201e…Onaj koji nije potpuno otu\u0111en, koji nije izgubio osje\u0107aj dostojanstva, koji jo\u0161 nije za rasprodaji, koji jo\u0161 mo\u017ee patiti za druge, koji jo\u0161 nije usvojio materijalno imanje kao na\u010din postojanja \u2013 ukratko, osoba koja ostaje li\u010dnost, a nije postala stvar \u2013 ne mo\u017ee se ne osje\u0107ati usamljeno, nemo\u0107no, izolovano u dana\u0161njem dru\u0161tvu, ne mo\u017ee da ne sumnja u sebe i svoja uvjerenja, pa \u010dak i u svoje mentalno zdravlje, da ne pati \u010dak i ako do\u017eivi trenutke radosti i jasno\u0107e kakvih nema u \u017eivotima njegovih \u2018normalnih\u2019 savremenika. Takva osoba \u0107e \u010de\u0161\u0107e patiti od neuroze koja je rezultat \u017eivota zdravog \u010dovjeka u nezdravom dru\u0161tvu u pore\u0111enju s uobi\u010dajenom neurozom bolesnog \u010dovjeka koji poku\u0161ava da se prilagodi bolesnom dru\u0161tvu.\u201d<\/p>\n

Izbor je pred svakim od nas. Pa svako neka se sa svojom savje\u0161\u0107u, hrabro\u0161\u0107u i spremno\u0161\u0107u suo\u010di sa fatalnom dijagnozom ljudskog postojanja ako slijedimo ove vo\u017edove…<\/p>\n

Sa makedonskog preveo PCNEN uz pomo\u0107 autorke kolumne<\/p>\n

Nova Makedonija<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nema mjesta za opra\u0161tanje od 2022, jer je ona ve\u0107 utkana u ono \u0161to dolazi. Radi toga i ovdje ne\u0107ete na\u0107i kurtoaznu \u010destitku za navodni prelazak iz starog u novo. Ali podijeli\u0107u ne\u0161to od Eriha Froma \u0161to mo\u017ee biti spas za mentalno zdravlje svih nas nesposobnih za euforiju<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":301354,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[],"class_list":["post-361412","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/361412","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=361412"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/361412\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":361414,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/361412\/revisions\/361414"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/301354"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=361412"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=361412"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=361412"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}