{"id":361304,"date":"2022-12-26T07:28:40","date_gmt":"2022-12-26T06:28:40","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=361304"},"modified":"2022-12-26T07:28:40","modified_gmt":"2022-12-26T06:28:40","slug":"peru-se-budi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/12\/26\/peru-se-budi\/","title":{"rendered":"Peru se budi"},"content":{"rendered":"

Autor: Sre\u0107ko Pulig<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Petnaesti decembra trebao je biti dan D u Peruu, ju\u017enoameri\u010dkoj dr\u017eavi na rubu svjetskog sistema. Za tada je, naime, bio zakazan generalni \u0161trajk u zemlji koja ve\u0107 \u017eivi s pobunama, a \u0161trajk je trebao svrgnuti aktualnu vlast i stvoriti uvjete za novu.<\/p>\n

Sve je eskaliralo 7. decembra opozivom izabranog predsjednika Pedra Castilla, u stvari parlamentarnim pu\u010dem desnice, koja je tog ljevi\u010darskog politi\u010dara u protekle dvije godine mandata na svaki na\u010din ometala u vr\u0161enju du\u017enosti. No ni on nije nevina \u017ertva. Upravo pred pu\u010d pripremao je raspu\u0161tanje parlamenta i postavljanje novog. To je za desnicu bilo previ\u0161e i ona je na mjesto predsjednice instalirala njegovu zamjenicu Dinu Boluarte. Logika je bila da \u0107e se na\u0107i netko podobniji da vodi politiku u interesu kapitalista, bankara, zemljoposjednika i vlasnika multinacionalnih kompanija, koji stvarno vladaju tom zemljom. I to u mjeri da mogu skinuti jednog predsjednika i postaviti drugog, a sve bez izbora. Taj impeachment i odvo\u0111enje Castilla u ku\u0107ni pritvor dogodili su se iako je nudio i niz ustupaka desnici u odnosu na program na temelju kojeg je tijesnom ve\u0107inom u junu 2021. pobijedio desni\u010darku Keiko Fujimori. To je uspio organizirav\u0161i svojevrsnu narodnu frontu koja je okupila sve lijeve snage u koaliciju Slobodni Peru (Per\u00fa Libre). Bilo je tu i socijaldemokrata i samoprogla\u0161enih, a valjda i stvarnih marksista, a parola je bila: “Dosta je siroma\u0161tva u bogatoj zemlji!”<\/p>\n

Ipak, Castillo je podijelio funkcije “umjerenijim” politi\u010darima, a od nekog socijalisti\u010dkog programa nacionalizacije privrede malo je \u0161to ostalo. Tek npr. pove\u0107anje poreza za plinsku kompaniju Camisea, umjesto zaprije\u010dene nacionalizacije. Ministar energetike i rudarstva postao je biznismen Eduardo Gonz\u00e1les Toro, a ministar gospodarstva i financija Pedro Francke, koji je obe\u0107avao “narodnu tr\u017ei\u0161nu ekonomiju”. Ne mari \u0161to je kao ekonomist u sredi\u0161njoj banci u Peruu radio za Svjetsku banku koja, kao \u0161to je poznato, promi\u010de ameri\u010dki liberalni svjetski poredak i gura tr\u017ei\u0161ne politike. Sve to Castillo je provodio da doka\u017ee kako je njegov pokret sposoban za vladanje, a ne samo da dobije izbore. Pa ako takav predsjednik nije htio dirati u kapital, to ne zna\u010di da je kapital bio zadovoljan njime. Pora\u017eena desnica htjela je sve. Uzalud je u augustu za ministra gospodarstva i financija postavio Kurta Burnea, zagovornika slobodnog tr\u017ei\u0161ta i biv\u0161eg bankara.<\/p>\n

Castillo se nosio i s pobunama, ponajvi\u0161e grupa za za\u0161titu okoli\u0161a koje su napadale prljavu rudarsku industriju. Kamiond\u017eije i farmeri pro\u0161log su mjeseca zbog nesta\u0161ice i poskupljenja goriva blokirali prometnice. Bilo je tu i slamanja \u0161trajkova i sli\u010dnog, \u0161to je Castilla dovelo u poziciju da polako gubi potporu glasa\u010da, a desnici dalo priliku da ga se u potpunosti rije\u0161i, u trenutku kada je on htio povu\u0107i neke radikalne poteze. Htio je, naime, raspustiti parlament, u kojemu nije imao ve\u0107inu i raspisati nove izbore.<\/p>\n

Sve te i druge peripetije nisu Castilla u\u010dinile omrznutim. Jo\u0161 je jahao na valu lijeve potpore, s obzirom na to da su svi oponenti bili puno desniji od njega. To se dobro vidjelo kada je desnim pu\u010dem za predsjednicu imenovana Dina Boluarte koju narod nije prihvatio. I organizirane lijeve snage oglasile su se protiv pu\u010da, a me\u0111u njima su i nacionalni sindikat Generalna konfederacija radnika Perua (CGTP) i Agrarna i ruralna fronta Perua (FARP) i Nacionalna skup\u0161tina naroda (ANP). Svi su oni pozvali na nacionalni \u0161trajk, a glavni zahtjevi pokreta su: sloboda za Castilla, raspu\u0161tanje kongresa, novi izbori i nova ustavotvorna skup\u0161tina. Kako shvatiti te zahtjeve? To se mo\u017ee minimalisti\u010dki, kao poziv na zakonitost, red i poredak. Ali mo\u017ee i maksimalisti\u010dki, kako je to dan uo\u010di \u0161trajka u\u010dinila lijeva \u0161tampa i, na primjer, novinar i aktivist Jorge Martin. Po njegovom mi\u0161ljenju, taj veliki pokret dovodi u pitanje cijeli uspostavljeni poredak. Zahtjev za ustavotvornom skup\u0161tinom treba tuma\u010diti kao zahtjev za korjenitu promjenu politi\u010dkog sistema, a ne samo ustava iz vremena Fujimori. Castillo je u\u010ditelj kojega smo “mi” izabrali i “oligarhija” nema pravo da ga ukloni. S druge strane narod ima \u010dak i ustavno pokri\u0107e za ustanak, s obzirom na to da \u010dlanak 46. peruanskog ustava glasi da “nitko nije du\u017ean da bude poslu\u0161an uzurpatoru vlasti, ni onima koji se domognu javne funkcije kr\u0161e\u0107i ustav i zakone. Civilno stanovni\u0161tvo ima pravo na pobunu u obranu ustavnog poretka. Djela onih koji uzurpiraju javne funkcije su ni\u0161tavna.” To se u pravnom \u017eargonu zove “upra\u017enjavanjem” mjesta na kom je predsjednik Castillo bio.<\/p>\n

Provincija za provincijom progla\u0161avale su narodnu pobunu, a pokret se \u0161irio s pobunjenog juga na sjever zemlje. Kao \u0161to smo ve\u0107 rekli, sve je trebalo kulminirati 15. decembra, ali revolucija \u2013 jer to bi de facto bila organizirana pobuna \u2013 nije se dogodila. Stanje je i dalje napeto. Zato su pu\u010disti, ne \u010dekaju\u0107i taj kobni \u010detvrtak, po\u010deli da mijenjaju i olabavljuju svoju taktiku. Uzurpatorica vlasti, predsjednica Dina Boluarte, izjavila je najprije da \u0107e na \u010delu dr\u017eave biti do 2026., da bi nakon toga reterirala najaviv\u0161i da \u0107e izbori biti 2024., a s obzirom na aktualne pritiske iz kongresa pristaje na diskusiju i poziva na izbore 2023. godine.<\/p>\n

\u017dele li pobunjene mase samo rane izbore, koji bi omogu\u0107ili oligarhiji da izmigolji iz eksplozivne situacije koju je stvorila? Jorge Martin uvjerava nas da to nije slu\u010daj. On parolu “Izbori odmah” \u010dita u vezi sa svim ostalim zahtjevima, poput pu\u0161tanja Castilla na slobodu i njegovo vra\u0107anje na mjesto predsjednika (sada mu je produ\u017een ku\u0107ni pritvor), zatvaranje kongresa i sazivanje ustavotvorne skup\u0161tine. To je put u novi poredak, a ne puko raspisivanje izbora da bi ljudi napustili ulice, trgove i prometnice.<\/p>\n

U tom smislu ministar obrane 14. decembra proglasio je izvanredno stanje, i to na mjesec dana, ne bi li zabranom javnog okupljanja onemogu\u0107io daljnji razvoj doga\u0111aja koji je po vlast nepovoljan. No u tri ju\u017ena departmana, u kojima vojska \u010duva javne objekte, to nije zaustavilo pokret. “Stari” predsjednik odlukom javnog tu\u017eioca ostao je u pritvoru, na daljnjih 18 mjeseci. No ljevi\u010darske vo\u0111e u parlamentu nisu na visini zadatka. Razlikuju mirne prosvjednike od onih nasilnih, pozivaju na dijalog i sli\u010dno. U trenutku kada je uvedeno izvanredno stanje, policija je ubila osmero ljudi, a desni\u010darski pu\u010d poku\u0161ava se me\u0111unarodno legalizirati. Li\u010di to na ono pitanje tko proizvodi nasilje i kamo nas ono mo\u017ee odvesti?<\/p>\n

Stranka, tj. savez stranaka Per\u00fa Libre, koji se smatrao marksisti\u010dkim i lenjinisti\u010dkim, sada se zala\u017ee za upravljanje kapitalizmom na “po\u0161teniji” na\u010din, u korist radnika i seljaka. Je li to tzv. realna politika u vrijeme velike krize, u zemlji koja \u017eivi na periferiji svjetskog sistema i u kojoj prema tome dominira imperijalizam?<\/p>\n

Zasad nikakvo razrje\u0161enje nije na vidiku. Organizirane lijeve snage nisu sklone revoluciji. A to \u0161to masa stanovni\u0161tva jest, nije dovoljno ako se ne organizira. Jorge Martin poziva na oslanjanje na vlastite snage, tj. na ujedinjenje u Nacionalnu revolucionarnu skup\u0161tinu radnika i seljaka, koja bi preuzela vlast u zemlji i zbacila kapitalisti\u010dku oligarhiju. To se, usprkos pobuni, u \u010detvrtak 15. decembra jo\u0161 nije dogodilo, a \u0161to \u0107e biti dalje nije na nama da prori\u010demo. Budu\u0107nost jo\u0161 nije napisana.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pu\u010d protiv peruanskog predsjednika Pedra Castilla potaknuo je masovni pokret radnika i seljaka. Oni su okupljeni oko zahtjeva za raspu\u0161tanjem kongresa, raspisivanjem novih izbora i novom ustavotvornom skup\u0161tinom, a ako se ujedine, mogli bi preuzeti vlast u toj zemlji<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":332144,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[2670],"class_list":["post-361304","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-peru"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/361304","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=361304"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/361304\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":361305,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/361304\/revisions\/361305"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/332144"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=361304"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=361304"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=361304"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}