{"id":361104,"date":"2022-12-23T08:41:55","date_gmt":"2022-12-23T07:41:55","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=361104"},"modified":"2022-12-23T08:41:55","modified_gmt":"2022-12-23T07:41:55","slug":"kada-god-europa-ratuje-amerika-se-obilno-bogati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/12\/23\/kada-god-europa-ratuje-amerika-se-obilno-bogati\/","title":{"rendered":"Kada god Europa ratuje, Amerika se obilno bogati"},"content":{"rendered":"

Autor: Mario Stefanov<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Amerikanci vi\u0161estruko profitiraju. Njihova vojna industrija u rapidnom usponu potaknuta je ratom u Europi i prvim naznakama ozbiljnijeg rata u Aziji. S druge strane, usporedne i pozorno kalibrirane ekonomske mjere ameri\u010dke administracije na doma\u0107em planu stavljaju ameri\u010dko gospodarstvo u ogromnu prednost u odnosu na konkurentsku Europsku uniju i azijske ekonomije.<\/p>\n

Kapital se postupno prelijeva iz Europe prema SAD-u, a s njime i industrija i radna mjesta. Dok se SAD reindustrijalizira, najmo\u0107nije europske dr\u017eave i Europska unija u cjelini se deindustrijaliziraju.<\/p>\n

Ekonomsko nadmetanje izme\u0111u Europske unije i SAD-a zbog ameri\u010dkih investicijskih programa koji privla\u010de industrije budu\u0107nosti iz Europe prema Americi zahuktava se izme\u0111u ostaloga i zbog toga \u0161to se prema SAD-u odlijevaju investicije iu takozvane zelene industrije na kojima Europska unija namjerava graditi budu\u0107nost svoje ekonomije.<\/p>\n

\n

Industrijski stampedo<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Europska poslovna zajednica upozorava na po\u010detak pravog industrijskog stampeda iz Europe prema SAD-u. Direktor Siemensa Joe Kaeser tako upozorava da se dovodi u pitanje i europska zelena industrija budu\u0107nosti zbog po\u010detka \u201cindustrijskog i kapitalnog egzodusa iz Europe u SAD\u201d.<\/p>\n

Proces se ubrzao nakon ruske agresije na Ukrajinu, uvo\u0111enja europskih i zapadnih sankcija Rusiji i posebice od kolovoza ove godine, kada je ameri\u010dka administracija donijela Zakon o smanjenju inflacije (Inflation Reduction Act \u2013 IRA), kojim su osigurane stotine milijardi dolara poticaja za ameri\u010dke proizvo\u0111a\u010de i za industriju koja poslove obavlja na ameri\u010dkom teritoriju. Samo za razvoj zelene industrije i dekarbonizaciju navedeni zakon osigurava oko 400 milijardi dolara. U isto vrijeme SAD je donio i propise kojima se onemogu\u0107ava odljev visoke tehnologije iz SAD-a prema Kini i drugim globalnim konkurentima (The Chipsend Science Act, donesen tako\u0111er u kolovozu 2022.), \u010dime je dodatno potaknuo doseljavanje tehnolo\u0161ki napredne industrije u SAD i otvaranje novih radnih mjesta. Zakonom su predvi\u0111ena ulaganja od 52 milijarde dolara za obnovu ameri\u010dke industrije poluvodi\u010da. Doneseni propisi kojima se podr\u017eava doma\u0107a, ameri\u010dka industrija funkcionalno se nastavljaju na Zakon o infrastrukturnim ulaganjima i zapo\u0161ljavanju vrijedan1,2 bilijuna dolara donesen u studenome 2021. koji osigurava financiranje i poti\u010de obnovu i pro\u0161irenje infrastrukture, primjerice mostova, cesta, luka, kao i masovnu izgradnju stanica za punjenje elektri\u010dnih vozila.<\/p>\n

\n

Stotine milijardi<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Ameri\u010dki programi obnove doma\u0107e industrije otvaranjem investicijskih programa dr\u017eave vrijednih stotine milijardi dolara najbolnije udaraju europsku industriju upravo na sektoru razvoja zelene tehnologije koja bi, prema planovima Njema\u010dke i ostalih najmo\u0107nijih dr\u017eava Europske unije, u budu\u0107nosti trebala postati temelj europske ekonomije. Za Europu je rije\u010d o krucijalnom pitanju, a za SAD je zelena tehnologija samo dio op\u0107eg industrijskog i gospodarskog rasta koji se planira posti\u0107i. Ameri\u010dke dr\u017eavne investicije prijete ne samo europskoj proizvodnji elektri\u010dnih automobila i baterija za njih nego i europskom razvoju tehnologije i industrijske produkcije postrojenja za proizvodnju elektri\u010dne energije kori\u0161tenjem obnovljivih izvora i uporabom zelenog vodika. Na posrednom ameri\u010dkom udaru na\u0161li su se tako klju\u010dni industrijski sektori futuristi\u010dkih planova Berlina i Europske unije. Ameri\u010dke ekonomske mjere i masivne subvencije privla\u010de tvrtke iz Europe, ali i iz Japana i Ju\u017ene Koreje da proizvodnju presele u SAD.<\/p>\n

Europska politika je u izvjesnoj mjeri podijeljena jer Francuska poziva na odlu\u010dne protumjere, a Berlin smiruje igru i poku\u0161ava pregovorima sa SAD-om razrije\u0161iti sustavno ekonomsko nadmetanje nametnuto europskoj ekonomiji od SAD-a.<\/p>\n

\n

Neuspje\u0161an potez<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Posjet francuskog predsjednika Macrona Washingtonu, usprkos njegovu \u017eustrom nastupu prema ameri\u010dkom predsjedniku Bidenu u kojem nisu izostale ni poruke tipa \u2013 dok vi profitirate, mi gubimo \u2013 po svemu sude\u0107i nije urodio nikakvim konkretnim rezultatima.<\/p>\n

Procjenjuju\u0107i ugrozu ameri\u010dke ekonomske politike i konvergentno djelovanje gotovo potpunog loma svjetske trgovine kao posljedice rata u Europi za europska gospodarstva, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je da \u0107e Europska unija prilagoditi propise o dr\u017eavnim potporama i vladama \u010dlanica EU-a omogu\u0107iti da pomognu kompanijama u borbi protiv negativnih posljedica ameri\u010dkih zakona kojima se poti\u010de i \u0161titi ameri\u010dko gospodarstvo. Najava predsjednice Europske komisije istodobno je i jasan signal da posjet francuskog predsjednika Macrona SAD-u i sastanak s Bidenom nije polu\u010dio nikakve rezultate. Ameri\u010dka ekonomska politika nastavlja ozbiljno ugro\u017eavati njema\u010dko i europsko gospodarstvo. Talijanski ministar gospodarstva Giancarlo Giorgetti upozorio je da Europska unija mora na enormne ameri\u010dke subvencije doma\u0107oj proizvodnji odgovoriti zajedni\u010dkom potporom konkurentnosti i za\u0161titom europske strate\u0161ke proizvodnje. Kako se to misli u\u010diniti, nije poku\u0161ao objasniti ili barem inicijalno skicirati.<\/p>\n

\n

Kolateralne \u017ertve<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Dok europska politika i poslovna zajednica smi\u0161lja kako odgovoriti na ameri\u010dki izazov i umanjiti \u0161tete za europsku industriju i gospodarstvo, ameri\u010dki program obnove i povratka radnih mjesta i poticanja doma\u0107e proizvodnje nastavlja se punom parom. Ameri\u010dka vlada subvencionira tako i kupnju elektri\u010dnih automobila sa 7500 dolara po primjerku. No subvencioniraju se samo automobili proizvedeni u SAD-u. Kako se to odnosi i na komponente i baterije koje se koriste u tim automobilima, i one moraju biti proizvedene u SAD-u. I ne samo baterije i komponente nego i sirovine za njihovu proizvodnju moraju poticati iz ameri\u010dkih rudarskih i prera\u0111iva\u010dkih postrojenja zasad u udjelu od 40 posto, a dugoro\u010dno i do 80 posto. Alternativno, sirovine i komponente mogu biti porijeklom, osim s teritorija SAD-a, i iz dr\u017eava koje su povezane sa SAD-om sporazumom o slobodnoj trgovini. Takva odredba, dakako, u startu isklju\u010duje Kinu,\u0161to je jedan od najva\u017enijih ciljeva, ali kao kolateralnu \u017ertvu za kojom se previ\u0161e ne pla\u010de na taj na\u010din isklju\u010duje i Njema\u010dku i Europsku uniju. Nije rije\u010d samo o pojedina\u010dnim proizvodima ili industrijskim komponentama nego o kompletnim dijelovima opskrbnih lanaca. Da je itko mogao predvidjeti kako \u0107e se odvijati zbivanja na politi\u010dkom i ekonomskom planu u Europi nakon ruske masovne invazije na Ukrajinu koja se zbog svoje iracionalnosti te\u0161ko mogla do prije nekoliko godina i zamisliti, Europska unija mo\u017eda bi i bolje pro\u0161la da je sa SAD-om potpisala Sporazum o transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu ili TTIP.<\/p>\n

\n

\u0160irenje poslovanja<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Kako bi mogle imati koristi od ameri\u010dkih dr\u017eavnih investicijskih programa, tvrtke iz Europe i Azije po\u010dele su \u0161iriti svoje poslovanje u SAD-u izgradnjom novih proizvodnih kapaciteta ili pro\u0161irenjem postoje\u0107ih. Nazire se sustavni prijenos zna\u010dajnih segmenata proizvodnih struktura iz Europe u SAD. To ne utje\u010de samo na automobilsku industriju, uklju\u010duju\u0107i i njezine podizvo\u0111a\u010de i proizvo\u0111a\u010de baterija. U pitanje dolaze ulaganja u europsku autoindustriju, prije svega njema\u010dku, pa tako primjerice kasne projekti izgradnje tvornice baterija Northvolt u Heideu i pro\u0161irenje tvornice Tesla u Gr\u00fcnheide u blizini Berlina jer obje tvrtke daju prioritet svojim aktivnostima u SAD-u, a subvencije iz ameri\u010dkog Zakona o smanjenju inflacije \u2013 IRA o\u010dekuju i proizvo\u0111a\u010di vjetroturbina iz Europske unije ako bi proizvodnju premjestili u SAD. Prema izvje\u0161\u0107ima, stru\u010dnjaci Europske komisije o\u010dekuju da \u0107e velike tvrtke iz ovog sektora poku\u0161ati prenijeti svoje proizvodne pogone u SAD. Izvr\u0161ni direktor tvrtke Siemens Energy Christian Brusch otvoreno najavljuje kako \u0107e se resursi industrije za energetsku tranziciju preraspodijeliti u sljede\u0107ih 12 mjeseci iako Europa ne reagira, vi\u0161e \u0107e se ulagati u SAD-u nego u Europi. Identi\u010dni proces uo\u010dava se i u industriji vodika zbog visokih subvencija i znatno jeftinije energije u SAD-u.<\/p>\n

\n

Veliki udar<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Tako Jorgo Chatzimarkakis, glavni tajnik Hydrogen Europe, predvi\u0111a da \u0107e SAD na tim industrijskim sektorima privu\u0107i kapital iz Europe poput usisava\u010da. Umjesto Europske unije, SAD bi mogao postati globalni predvodnik industrije energetske tranzicije koja je u globalnoj ekspanziji.<\/p>\n

Dodatni poticaj preseljenju industrije iz Europe u SAD je i cijena energije koja je u SAD-u povoljnija. Cijene ne samo prirodnog plina toliko su porasle u Njema\u010dkoj da su trenuta\u010dno vi\u0161estruko vi\u0161e od onih u SAD-u. U me\u0111uvremenu su prve energetski intenzivne industrije u Europi ve\u0107 djelomi\u010dno ili potpuno zatvorene. Proizvo\u0111a\u010d \u010delika Arcelor Mittal, primjerice, znatno je smanjio svoje proizvodne aktivnosti u europskim postrojenjima. SKW Piesteritz, proizvo\u0111a\u010d du\u0161i\u010dnih gnojiva i glavni dobavlja\u010d brojnih industrija, potpuno je obustavio proizvodnju. Izvr\u0161ni direktor Northvolta Peter Carlsson upozorava: \u201cS trenutnom cijenom elektri\u010dne energije ekonomska odr\u017eivost energetski intenzivnih projekata u Njema\u010dkoj je \u017eivotno ugro\u017eena\u201d. Biv\u0161i izvr\u0161ni direktor Ruhrgasa, Burckhard Bergmman, postavlja dijagnozu prema kojoj je u ovom trenutku njema\u010dka primarna industrija koja intenzivno tro\u0161i prirodni plin u kriti\u010dnoj poziciji.<\/p>\n

\n

Do 2030. SAD \u0107e biti glavni dobavlja\u010d plina za Europu<\/h2>\n<\/blockquote>\n

SAD tako ima dvostruku korist od visokih cijena energije u Europi. S jedne strane, zbog previsokih cijena u Europi energetski intenzivne industrije preseljavaju se u SAD, a s druge strane, Amerikanci profitiraju prodajom ogromnih koli\u010dina ukapljenog plina Europi koji je sada u odnosu na razdoblje prije ruske agresije na Ukrajinu \u010detiri puta skuplji. Koli\u010dina ameri\u010dkog prirodnog plina koji je od sije\u010dnja ove godine isporu\u010den Europi u ukapljenom obliku porasla je na gotovo 40 milijardi kubi\u010dnih metara. I na tom podru\u010dju ameri\u010dka industrija cvjeta zbog problema u Europi.<\/p>\n

Tako ameri\u010dka tvrtka Cheniere gradi novo postrojenje za ukapljivanje plina vrijedno 8 milijardi dolara kako bi zadovoljila o\u010dekivanu potra\u017enju iz Europe. Cheniere, dakako, ne bi ulagao tolika sredstva u postrojenja prakti\u010dki namijenjena primarno izvozu plina u Europu da ne raspola\u017ee informacijama da \u0107e cijene plina u Europi i dalje ostati dovoljno visoke kako bi se ulaganja pokrila. Takvu kalkulaciju tvrtke potvrdio je i izvr\u0161ni potpredsjednik Chenierea, Corey Grindal. Nitko pametan ne bi ulagao 8 milijardi dolara u postrojenja za ukapljivanje prirodnog plina koji bi se trebao isporu\u010divati Europi ako prihodi ne bi osigurali povrat ulo\u017eenoga u razumnom vremenu. Ameri\u010dki proizvo\u0111a\u010di plina zapravo igraju na sigurnu kartu i ne riskiraju gotovo ni\u0161ta. Rat u Ukrajini i Europi \u0107e se nastaviti s velikom mogu\u0107no\u0161\u0107u eskalacije po vremenu i prostoru, a sankcije Rusije ostat \u0107e na snazi desetlje\u0107ima. Procjenjuje se da \u0107e SAD do 2030. godine najvjerojatnije postati najva\u017eniji europski opskrbljiva\u010d prirodnim plinom s godi\u0161njom koli\u010dinom isporuke od 170 milijardi kubi\u010dnih metara. To je znatno vi\u0161e nego \u0161to je Rusija isporu\u010dila Europi 2021. godine (155 milijardi kubi\u010dnih metara). Nastavkom pla\u0107anja visoke cijene ameri\u010dkog LNG-a Europska unija financira ne samo ameri\u010dku plinsku industriju nego posredno i egzodus svoje industrije prema SAD-u.<\/p>\n

\n

Maxim je prodao strojnicu svim zara\u0107enim snagama<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Potvr\u0111uje se stara istina da veliki ratovi u Europi razvijaju ameri\u010dku industriju, poti\u010du unosne poslove, bijeg kapitala u SAD, cvjetanje ekonomije i boga\u0107enje Amerike. Od onog trenutka kada je Hiram Maxim \u2013 ne znaju\u0107i \u0161to \u0107e u Americi sa svojom prvom u\u010dinkovitom strojnicom u povijesti \u2013 na savjet prijatelja novu strojnicu kasnije proslavljenu pod nazivom \u201cMaxim\u201d ponudio europskim carstvima, Amerika profitira na europskim ratovima. Maximovom strojnicom naoru\u017eale su se i licencno je proizvodile sve najva\u017enije sile u Europi \u2013 i Britanci i Nijemci i Rusi \u2013 te su se me\u0111usobno poklali u velikim europskim ratovima od 1914. do 1945. Milijuni mrtvih i enormni dugovi ameri\u010dkim bankarima s prakti\u010dki neznatnim i u biti nebitnim pomicanjem granica izme\u0111u carstava i dr\u017eava nastalih njihovim raspadom ostali su Europi, a profit 1. i 2. svjetskoga rata te kasnijega hladnoga rata otputovao je prema Americi. Stoga nije nimalo te\u0161ko zaklju\u010diti da \u0107e i novi veliki europski rat koji u ovom trenutku djeluje kao izolirani regionalni sukob u kona\u010dnici proizvesti jednake u\u010dinke. Oni se naziru ve\u0107 sada, dok je novi europski rat \u2013 za koji se lako mo\u017ee dogoditi da \u0107e se u skoroj budu\u0107nosti iskazati kao\u00a0 nastavak ratova zapo\u010detih 1914. godine \u2013 tek u svojoj po\u010detnoj fazi. Amerika se, kao i uvijek u posljednjih stotinu godina, na njemu ve\u0107 sada bogati, a Europa tek po\u010dinje pla\u0107ati cijenu.<\/p>\n

Geopolitika.news<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Maximovom strojnicom naoru\u017eale su se i sve najva\u017enije sile u Europi \u2013 i Britanci i Nijemci i Rusi \u2013 te su se me\u0111usobno poklali u velikim ratovima od 1914. do 1945. Milijuni mrtvih i enormni dugovi ameri\u010dkim bankarima s prakti\u010dki neznatnim pomicanjem granica izme\u0111u carstava i dr\u017eava nastalih njihovim raspadom ostali su Europi, a profit 1. i 2. te kasnijeg hladnoga rata otputovao je prema Americi. Stoga nije te\u0161ko zaklju\u010diti da \u0107e i novi veliki europski rat koji u ovom trenutku djeluje kao izolirani regionalni sukob u kona\u010dnici proizvesti jednake u\u010dinke<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":317878,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-361104","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/361104","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=361104"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/361104\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":361105,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/361104\/revisions\/361105"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/317878"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=361104"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=361104"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=361104"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}