{"id":361098,"date":"2022-12-23T08:42:18","date_gmt":"2022-12-23T07:42:18","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=361098"},"modified":"2022-12-23T13:17:44","modified_gmt":"2022-12-23T12:17:44","slug":"spalir-u-kome-vas-podjednako-sibaju-i-kleroljupci-i-miloljupci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/12\/23\/spalir-u-kome-vas-podjednako-sibaju-i-kleroljupci-i-miloljupci\/","title":{"rendered":"\u0160palir u kome vas podjednako \u0161ibaju i kleroljupci i miloljupci"},"content":{"rendered":"

Biti danas ljevi\u010darka i marksistkinja u Crnoj Gori nije nimalo IN. Sla\u0111ana Kavari\u0107 Mandi\u0107 ne krije da je i jedno i drugo. Nedavno je odbranila doktorsku tezu \u201cFilozofija Danka Grli\u0107a\u201d na UCG (mentor je bio dr Lino Veljak), koja je brzo dobila formu knjige zahvaljuju\u0107i zdru\u017eenim izdava\u010dima iz Zagreba i Beograda.\u00a0 U Zagrebu je knjiga ve\u0107 predstavljena, a desi\u0107e se to uskoro i u Podgorici.<\/strong><\/p>\n

Povod za ovaj razgovor za portal PCNEN nije, me\u0111utim, bila ni disertacija ni knjiga, nego Sla\u0111anin istup u jednom beogradskom kru\u017eoku, gdje sam se i ja zatekao. Dogovoren je nakon toga dru\u017eenja, a nastavljen u Podgorici vi\u0161ednevnim dopisivanjem preko aplikacije Messenger.<\/em><\/strong><\/p>\n

PCNEN: <\/em><\/strong>Nedavno si se, tokom jedne debate u Beogradu o aktuelnim politi\u010dkim prilikama u Crnoj Gori, samoidentifivovala kao pripadnica tre\u0107eputa\u0161kog pristupa. Reci nam ne\u0161to o tom tre\u0107em putu<\/em><\/p><\/blockquote>\n

SLA\u0110ANA:<\/strong> Tre\u0107eputa\u0161i, srednji\u010dari ili iznadsituacionisti su sve pogrdni nazivi kojima nacionalno opredijeljena i partijski svrstana (oportuna) svijest naziva pojedince koji ne pristaju na la\u017ene alternative, politi\u010dka svrstavanja na jednu bandu i nekriti\u010dki patriotizam. Na taj na\u010din oni poku\u0161avaju uputiti na kriv zaklju\u010dak da \u010dovjek ne smije biti nesvrstan ili smatrati da su obije strane na crnogorskoj dru\u0161tveno-politi\u010dkoj pozornici problemati\u010dne i redikalne. Rije\u010d je o svojevrstnom eti\u010dkom zahtjevu da se izabere jedna strana, da se odabere manje zlo, naj\u010de\u0161\u0107e poradi spasa dr\u017eave. Posrijedi je, dakle, radikalno stajali\u0161ta koje zahtjeva od pojedinca da pripada jednom taboru, da bude selektivno kriti\u010dan i djelimi\u010dno objektivan, a sve u korist ciljeva koji ne samo da nijesu napredni, emancipatorski i humanisti\u010dki, nego su naj\u010de\u0161\u0107e neodvojivi od centara mo\u0107i, odnosno privilegovanih pojedinaca.<\/p>\n

Ukoliko procjenjujete da je izbor la\u017ean i vrijednosno upitan, ukoliko se kriti\u010dki odnosite spram serviranog mi\u0161ljenja koje, naj\u010de\u0161\u0107e, i nije skup mi\u0161ljenja nego jednoumlje, onda ste srednjeputa\u0161, a to valjda zna\u010di da birate najlak\u0161i put, da ni\u0161ta ne kanite \u017ertvovati, nego se elitisti\u010dki kre\u0107ete neaktualnim, apstraktim, neistorijskim stazama. A istina je da je taj put \u0161palir u kome vas podjednako \u0161ibaju i kleroljupci i miloljupci, a sve pod pla\u0161tom bratstva, patriotizma i navodnog antifa\u0161izma.<\/p>\n

PCNEN:<\/strong> Ako nema nikoga izme\u0111u, \u010dime ta praznina izme\u0111u ekstrema mo\u017ee biti popunjena?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

SLA\u0110ANA:<\/strong> Osvije\u0161tenim pojedincima koji razumiju da je svaki radikalizam retrogradan i neipravan, da se budu\u0107nost ne mo\u017ee praviti od ideja kojima je istekao rok trajanja,\u00a0 ali mu se stalno lijepi nova, la\u017ena etiketa. Izme\u0111u moraju biti ljudi koji imaju svijest o zna\u010daju ideja solidarnosti, bratstva i zajedni\u0161tva, dakle o univerzalnim idejama, na \u010dijim temeljima ne stoji dr\u017eava, nego je ona servis za njihovo bolje ostvarenje.<\/p>\n

Ako dr\u017eavu, a time i domovinu imaju samo bogati, ako je ona samo njihov servis, onda se \u010dini da radnici, nezaposleni i ostale marginalizovane grupe koje nemaju privilegije, namje\u0161tene konkurse, rije\u0161eno stambeno pitanje i pravo prvenstva \u0111e god zakora\u010de, uop\u0161te i nemaju domovinu, tako da oni ne treba ni da se \u017ertvuju za ono \u0161to nije njihovo. Oni treba da budu dio novih nadnacionanih pokreta koji \u0107e ih u\u010diniti vidljivijim i ukazati koliko je la\u017eno idetifikovanje sa jednom birokratskom ma\u0161inom zvanom dr\u017eava, koja ne mo\u017ee rije\u0161iti va\u0161e probleme i koja vas dodatno marginalizuje i dopu\u0161ta da budete obespravljeni.<\/p>\n

PCNEN:<\/strong> \u010cini mi se da ovda\u0161nji obo\u017eavaoci dr\u017eave, bilo kojeg nacionalnog predznaka da su, ne vide je kao birokratsku ma\u0161inu koja slu\u017ei, nego kao bo\u017eanstvo kome sve treba da bude podre\u0111eno i koje svoju milost izliva samo na nacionalno jednosmjerne?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

SLA\u0110ANA:<\/strong> Nacionalna jednosmjernost, kao i svaka druga jednosmjernost, svodi se na dogmatizam, a tamo \u0111e je dogmatizam zahtijeva se jednobraznost koja se obezbjedjuje i njeguje kroz jasno povla\u010denje razlika izmedju nas i njih. Na primjeru na\u0161e zbilje, on po\u010diva na podjeli, na navodnim razlikama koje su uvijek politi\u010dki instrumentalizovane, a ne su\u0161tinske.<\/p>\n

Pri tome, niko ne insistira na stvarnim razlikama koje direktno ugro\u017eavaju veliki broj ljudi, prije svega mislim na klasne razlike, na ekonomsku nejednakost i nezaposlenost, koje bi trebalo da su glavni povod za protestovanje, za neki vid pobune i pritiska. No, da ekonomski slabi ili potpuno obespravljeni ne bi do\u0161li na ideju da se skupe oko zajedni\u010dkog cilja – dostojanstvenog \u017eivota, brinu se politi\u010dke partije koje bace nacionalnu ili vjersku kosku da bi se gladni me\u0111usobno dijelili, te tako njima davali dodatnu mo\u0107, koja se, naj\u010de\u0161\u0107e, koristi za usko partijske tj. li\u010dne interese.<\/p>\n

Ipak, to olako prepu\u0161tanje malog \u010dovjeka apstraktnim ciljevima, nacionalnim i vjerskim osje\u0107anjima na koje mu se spolja ukazuje da treba da ih brani, mo\u017ee se objasniti slabom edukacijom (\u0161to nije ni\u0161ta \u010dudno jer na\u0161 Univerzitet postoji tek od 1974. godine), hroni\u010dnom korupcijom na svakom nivou, navikom da se do rje\u0161enja dolazi zaobilaznim putevima, protekcijama i poznanstvima, nedovoljnom samokriti\u010dno\u0161\u0107u i istorijskom sklono\u0161\u0107u i potrebom za la\u017enim idealima, te jednokratkim prekrajanjem i upotrebom \u010dinjenica. Stvarno mali \u010dovjek, rekao bi W. Rajh kad bi vidio prosje\u010dnog stanovnika Crne Gore, tog siromaha uivi\u010denog mitologijom veli\u010dine.<\/p>\n

PCNEN:<\/strong> Slutim da ti sugeri\u0161e\u0161 potrebu klasno osvje\u0161\u0107ivanje crnogorskih masa kao protivte\u017eu nacionalnom onesvje\u0161\u0107ivanju?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

SLA\u0110ANA:<\/strong> \u00a0Klasno osvje\u0161\u0107ivanje je jedna vrsta iskoraka na kome budu\u0107i svjesni vlastitog polo\u017eaja, eksploatisani ne pristaju na pri\u010du o ugro\u017eenosti nacije koja potpoma\u017ee njihovo tla\u010denje. A tla\u010di svaka dr\u017eava i tla\u010di svaka nacija. Ne mo\u017ee biti da Crnogorci kad imaju mo\u0107 tla\u010de, a Srbi ne ili obrnuto. Tla\u010di svako ko ima mo\u0107 i odr\u017eava je kontrolisanjem i manipulacijom. Ti centri mo\u0107i, koji su uglavnom podr\u017eani sumnjivim kapitalom, svakom novom vladom stvaraju nove mitove jednakijih, pravi\u010dnijih i bogougodnijih. Svejedno koju naciju prividno zastupaju, oni rade nau\u0161trb svake nacije, pa i te na \u010dijim krilima dobijaju vlast. Posrijedi je manipulacija u kojoj gladni ostaju gladni, a privilegovani postaju jo\u0161 vi\u0161e privilegovani. Partije u Crnoj Gori nijesu mjesto u kojoj marginalizovane grupe mogu da ostavare svoje interese, mogu samo da budu iskori\u0161teni za partijske interese.<\/p>\n

PCNEN:<\/strong> Na \u0161ta iz crnogorske politi\u010dke istorije mogu da se pozovu oni kojima je na srcu i u pameti srednjeputa\u0161ki pristup?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

SLA\u0110ANA:<\/strong> Na antifasisticku tradiciju u kojoj su univerzalne vrijednosti bratstva, jedinstva, solidarnosti i jednakosti krucijalne. Ali antifa\u0161izam je tako\u0111e podlo\u017ean razli\u010ditim (zlo)upotrebama. Dok duhovna, crkvi bliska, svjetina ne pominje partizane i antifa\u0161iste iz svojih redova, pla\u0161e\u0107i se da ne povrijede ravnogorska osje\u0107anja svojih pobornika, sa druge strane imamo pozivanje na antifa\u0161izam kao must have<\/em> na protestima koji mogu biti \u0161to god, ali nijesu ni antifa\u0161isti\u010dki niti lijevi. I tako se organizuju protesti sljede\u0107e sadr\u017eine: red DPS parola, red antifa\u0161izma, red opskurnih rodoljubih pjesmuljaka, red Krsta Zrnova, red CPC. Va\u017eno je u svakom trenutku znati da antifa\u0161izam i lijeva borba nijesu tu i da je svako pozivanje na antifa\u0161izam obi\u010dna parola, za koju se ne bori, nego se za nju ma\u0161e nacionalnim obilje\u017ejima. Tu je contradictio in adjecto.<\/p>\n

PCNEN:<\/strong> Mo\u017ee li se tu ne\u0111e u\u0111enuti ideja ‘narodne sloge’, ona koja je nakratko u jedno kolo uvela Kilibardine (Novak) narodnjake i Perovi\u0107eve (Slavko) liberale?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

SlA\u0110ANA:<\/strong> \u010cini mi se da ne, jer je sloga, pa makar bila i narodna, rije\u010d koja nema inkluzivnu sposobnost. Ona je simboli\u010dki obilje\u017eena kao spas, a prakti\u010dno je zavr\u0161avala kao kraj za one koji nijesu Srbi. Dakle, radije bih nalazila nove na\u010dine ujedinjenja, nego \u0161to bih evocirala poluuspje\u0161ne poku\u0161aje iz skorije istorije.<\/p>\n

PCNEN:<\/strong> Sloga mo\u017ee da asocira i na saradnju, solidarnost, na toleranciju. Ili na ono trojstvo iz Francuske bur\u017eoaske revolucije\ud83d\ude09<\/em><\/p><\/blockquote>\n

SLA\u0110ANA:<\/strong> \u00a0Ali mene, ro\u0111enu 1991. asocira na 4 S<\/p>\n

PCNEN:<\/strong> Ko su sada i ovdje prirodni saveznici srednjeputa\u0161ke politi\u010dke misli i prakse?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

SLA\u0110ANA:<\/strong> Svi oni koji ne pristaju na svrstavanje na ponu\u0111ene strane, oni koji ne vjeruju u istinitost radikalno suprostavljenih pozicija, oni koji smatraju da je kritika osnova napretka, a ne slijepo slije\u0111enje zadatog.<\/p>\n

Takve pojedince prepoznajem me\u0111u nezaposlenima, me\u0111u onima koji ne mogu da se osamostale jer nemaju od \u010dega da pla\u0107aju stanarinu, me\u0111u studentima koji nijesu zadovoljni uslovima studiranja i profesorima, u organizacijama koje su iskreno, a ne partijski, anga\u017eovane na poljima ekologije, \u017eenskih prava, u pojedinim internetskim publikacijama, me\u0111u pripadnicima LGBT zajdnice, me\u0111u ljudima koji uzalud rade, rije\u010dju, me\u0111u svim onim koji se na neki na\u010din osje\u0107aju obespravljeno i neza\u0161ti\u0107eno. Samo zajedni\u010dkom akcijom svih onih koji znaju kako je biti na margini mogu\u0107e su promjene.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

PCNEN:<\/strong> A nacionalno pitanje! \u0160ta s njim u srednjeputa\u0161koj perspektivi?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

SLA\u0110ANA:<\/strong> Nacionalno pitanje je stvar uva\u017eavanja crnogorske zbilje. Ne mo\u017eemo ne prihvatiti da postoje nacionalne podjele, koje se sve vi\u0161e radikalizuju. Ipak, mi\u0161ljenja sam da sve ve\u0107e podjele po nacionalnom klju\u010du nijesu posljedica stvarnih razlika izme\u0111u nacija iliti dvije dominantne, njihovog funadamentalnog udaljavanja usljed rasta nesli\u010dnosti, ve\u0107 dio izbornih i partijskih kalkulacija. Nacionalno pitanje jeste dio identiteta, to ne mo\u017ee da se spori, ali ne smije biti na\u0161e fundamentalno odre\u0111enje. Nacionalni habitus se\u00a0 \u010dini posve pogre\u0161nim, jer sabirna ta\u010dka mora biti ne\u0111e drugo, u univerzalnijim odre\u0111enjima i po \u0161irim frontovima. Insistiranje na naciji, \u010dak i kad je to tkz. defanzivni refleks, je retrogradno. Primarno odre\u0111enje po nacionalnim i vjerskim pripadnostima je atak na na\u0161e mnogo dublje ljudske vrijednosti i potencijal. U tom smislu, vjerujem da postoji dovoljan broj ljudi koji, bez obzira na emotivnu i istorijsku osjetljivost spram nacije, uvi\u0111a koliko je dijeljenje po tim osnovama proma\u0161eno i da je spreman da se oslobodi nacionalnih i vjerskih matrica, koje su vi\u0161e slu\u010dajne nego temeljne. To zna\u010di biti spreman prihvatiti drugog \u010dovjeka kao \u010dovjeka i ujedinjavati se po mnogo zdravijim osnovama.<\/p>\n

PCNEN:<\/strong> Hana Arent je negdje napisala ( parafraziram po sje\u0107anju) da se moderne nacije konstitui\u0161u u diskontinuitetu od vlastite pro\u0161losti. Je li tako \u0161to mogu\u0107e u Crnoj Gori?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

SLA\u0110ANA:<\/strong> Kad nemate bogzna kakav dru\u0161tveno-politi\u010dki i kulturni sadr\u017eaj, kakav je slu\u010daj sa na\u0161om domovinom, onda se stalno vra\u0107ate na mitologizirane istorijske ta\u010dke, koje postaju jedini kolektivni sadr\u017eaj. To zna\u010di da u prelomnim i kriznim dru\u0161tvenim momentima vi nemate \u0161to reartikulisati sem ve\u0107 potro\u0161ene, a u isto vrijeme jedine dostupne sadr\u017eaje koji se mogu skrpiti i iskoristiti. Na taj na\u010din sumnjive krpljevine postaju strate\u0161ko mjesto na\u0161eg postojanja i nekakvog spasa. To zna\u010di ne uvi\u0111ati da treba raditi na nekoj drugoj vrsti sadr\u017eaja koji \u0107e nas su\u0161tinski oja\u010dati, koji \u0107e nas humanisti\u010dkije pozicionirati i pozitivno odre\u0111ivati kroz solidarnost, a ne suprostavljenost.<\/p>\n

Sa druge strane, na\u0161a sklonost ka zakidaju\u0107oj simplifikaciji, la\u017enoj utopiji i nespremnost da se sami borimo za ne\u0161to vrijednije od zemlje u kojoj smo ro\u0111eni nije samo stvar nerazvijenisti i kulturne nazadnosti, nego i \u0161ireg dehumanizma i slabe vjere u evolutivno mijenjanje na bolje, te uloge svakog pojedinca u tom procesu. Ako ho\u0107ete, to se mo\u017ee sagledati i u smislu globalne potro\u0161a\u010dke i tr\u017ei\u0161no usmjerene dezorijentisanosti, u kojoj se za svako najizglednije rje\u0161enje ili sigurnu poziciju gr\u010devito hvatamo i za nju borimo, jer imamo poriv za sigurno\u0161\u0107u i pripadno\u0161\u0107u. Nije problem u \u017eelji za sigurnom strukturom nego u neizbirljivosti da se ona dosegne. \u010cini se da je conditio sine qua non<\/em> u tom slu\u010daju ne samo skepticizam spram odozgo ponu\u0111enih rje\u0161enja kakvo je nacija, nego i na\u0161a svijest da imamo obavezu da li\u010dno dopinesemo novim vrijednostima u ovom i na ovom svijetu, jer samo njega i imamo. Rije\u010dju, mi smo istorijski \u010dinilac i obaveza nam je da ozbiljno shvatimo na\u0161u pojedina\u010dnu ulogu.<\/p>\n

Sadr\u017eaj i kontinuitet je u \u010dovjeku. Kad nemate \u010dovjeka i humanizam, imate istorijske \u0161pilje u kojima se \u010dovjek instrumentalizuje i objektivizuje. Tad nastupaju nacije, vjere, dr\u017eave i organizacije da istupaju u njegovo ime. To je za mene poni\u0161tenje \u010dovjeka.<\/p>\n

PCNEN:<\/strong> Nekada\u0161nja balkanska ljevica je imala viziju ovoga poluostrva kao konfederacije. Mogu li bur\u017eoaske vizije otvorenosti biti iskori\u0161\u0107ene kao pretpostavka za reartikulacije ljevi\u010darskih ideja o zajedni\u010dkoj budu\u0107nosti?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

SLA\u0110ANA:<\/strong> Ne, jer je to jedno ograni\u010deno, politi\u010dki inspirisano otvaranje. U tom smislu ono nije stvar su\u0161tinske \u017eelje za saradnjom, povezivanjem i zajedni\u0161tvom, nego vje\u0161ta\u010dka otvorenost koja je na neki na\u010din dodatna periferizacija ovih prostora i regionalno zatvaranje za ostatak svijeta. Svako insistiranje na zajedni\u0161tvu, ali ograni\u010denih prostora, je vid dodatne marginalizacije tog prostora. To je kao da vam ka\u017eu da treba da se udru\u017eite sa kom\u0161ijama u zgradi i potencirate samo posje\u0107ivanje sa njima, pritom ne uzimaju\u0107i u obzir da mo\u017eda kom\u0161ije i nijesu osobe vama bliskih interesovanja i vrijednosti. To zna\u010di odbaciti tu\u0111eg kom\u0161iju, drugi kraj grada, drugi grad, mogu\u0107nost da se ne povezujemo samo po geografskoj bliskosti, jer je i ona vrsta ekskluzivnosti, a time duboko ograni\u010dena.<\/p>\n

Du\u0161ko VUKOVI\u0106
\nFoto: Dragan Banjac
\n<\/strong><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Klasno osvje\u0161\u0107ivanje je jedna vrsta iskoraka na kome budu\u0107i svjesni vlastitog polo\u017eaja, eksploatisani ne pristaju na pri\u010du o ugro\u017eenosti nacije koja potpoma\u017ee njihovo tla\u010denje. A tla\u010di svaka dr\u017eava i tla\u010di svaka nacija. Ne mo\u017ee biti da Crnogorci kad imaju mo\u0107 tla\u010de, a Srbi ne ili obrnuto. Tla\u010di svako ko ima mo\u0107 i odr\u017eava je kontrolisanjem i manipulacijom<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":361100,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[4,12],"tags":[1390],"class_list":["post-361098","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-intervjui","category-prica-dana","tag-sladana-kavaric-mandic"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/361098","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=361098"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/361098\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":361146,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/361098\/revisions\/361146"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/361100"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=361098"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=361098"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=361098"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}