{"id":360964,"date":"2022-12-21T07:31:47","date_gmt":"2022-12-21T06:31:47","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=360964"},"modified":"2022-12-21T07:31:47","modified_gmt":"2022-12-21T06:31:47","slug":"tamna-strana-politicke-ambicije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/12\/21\/tamna-strana-politicke-ambicije\/","title":{"rendered":"Tamna strana politi\u010dke ambicije"},"content":{"rendered":"<p>Ljudi koji imaju ovu izra\u017eenu ovu osobinu na visoko mesto po va\u017enosti stavljaju novac, mo\u0107 i takmi\u010denje, a smatra se i da te\u017ee postizanju svojih ciljeva po cenu dobrobiti drugih, ili makar bez osvrtanja na istu (Jones &amp; Paulhus, 2009). Makijavelizam je, tako\u0111e, deo \u201etamne trijade\u201d, grupe socijalno averzivnih, samousmerenih crta li\u010dnosti; druge dve su narcizam (grandiozan ose\u0107aj sopstvene superiornosti u odnosu na druge i prava na poseban tretman) i psihopatija (bezdu\u0161no nevo\u0111enje ra\u010duna o pravima drugih, u kombinaciji sa nesmotrenom impulsivno\u0161\u0107u) (Jones &amp; Figueredo, 2019).<\/p>\n<p>Iako sva tri \u010dlana tamne trijade dele zajedni\u010dko jezgro interpersonalnog antagonizma, prisutna je debata u vezi sa tim do koje mere se ove tri osobine me\u0111usobno razlikuju. Recimo, postoje sumnje da postoje\u0107i inventari za merenja makijavelizma u su\u0161tini \u201ega\u0111aju\u201d istu crtu kao \u0161to je psihopatija, pa stoga mogu biti suvi\u0161ni (Miller, Hyatt, Maples\u2010Keller, Carter, &amp; Lynam, 2017). U svakom slu\u010daju, nedavno sprovedena studija (Peterson &amp; Palmer, 2019) sugeri\u0161e da se \u201emakijavelisti\u201d razlikuju po svojoj politi\u010dkoj ambiciji, dok psihopate obi\u010dno ne mare mnogo za politiku. To bi moglo da ukazuje na smislenu i teorijski zna\u010dajnu distinkciju izme\u0111u makijavelizma i psihopatije.<\/p>\n<p>Iako koncepti makijavelizma i psihopatije dele zajedni\u010dke elemente, kao \u0161to su spremnost da se koriste manipulacija i obmana u svrhe postizanja sopstvenih ciljeva, psihopatija je tako\u0111e povezana sa impulsivno\u0161\u0107u, dok su, u teoriji, makijavelisti skloniji planiranju i dugoro\u010dnim spram kratkoro\u010dnih ciljeva. Osim toga, sugeri\u0161e se da se, za razliku od psihopatije, makijavelizam povezuje sa manje nasilnim, prikrivenijim oblicima nedoli\u010dnog pona\u0161anja, kao \u0161to su laganje, varanje i izdaja, posebno kad je mogu\u0107nost ispa\u0161tanja zbog toga malo ili nimalo verovatna (Jones &amp; Paulhus, 2009). Na primer, makijavelisti su skloniji da varaju na seminarskim radovima nego na pismenim ispitima. Stoga, njihovo varanje se \u010dini vi\u0161e strate\u0161kim, a manje nesmotreni impulsivnim.<\/p>\n<p>Sa druge strane, neka istra\u017eivanja sugeri\u0161u da se, suprotno teorijskim o\u010dekivanja, aktuelne mere makijavelizma, povezuju sa impulsivno\u0161\u0107u i potragom za uzbu\u0111enjem. Osim toga, iako su svi \u010dlanovi tamne trijade povezani sa niskom prijatno\u0161\u0107u (crta li\u010dnosti koja odra\u017eava brigu za dobrobit drugih), u teoriji, makijavelizam, za razliku od psihopatije, trebalo bi da bude povezan sa visokom savesno\u0161\u0107u, crtom koja je u vezi sa kontrolom impulsa i dugoro\u010dnim planiranjem. Ipak, prikaz nekoliko studija (Miller et al, 2017) pokazalo je da su i psihopatija i makijavelizam povezani sa slabim dugoro\u010dnim planiranjem i razmatranjem pre delanja. Dodu\u0161e, u istom prikazu, prona\u0111eno je da psihopatija ima statisti\u010dki zna\u010dajnu pozitivni korekaciju sa problemima u pona\u0161anju kao \u0161to su antisocijalnost, zloupotreba psihoaktivnih supstanci i kockanje, dok makijavelizam nema. To je donekle u saglasnosti sa stanovi\u0161tem da makijavelisti imaju ve\u0107u sklonost, u odnosu na psihopate, da budu selektivni i da strate\u0161ki odre\u0111uju svoje pona\u0161anje, nego da preduzimaju implusivne rizike.<\/p>\n<p>Uprkos tome, autori pomenutog prikaza smatraju da aktuelna istra\u017eivanja koriste postoje\u0107e inventare za merenja makijavelizma koji u stvari mere psihopatiju, te da bi adekvatniji koncept makijavelizma mogao da podrazumeva njihovu sposobnost za dugoro\u010dno planiranje, uz istovremenu sebi\u010dnost i manipulativnost.<\/p>\n<p>Uprkos o\u010diglednim nedostacima postoje\u0107ih mera, postoje dokazi o interesantnim razlikama izme\u0111u makijavelista i psihopata, koje su va\u017ene za razumevanje same osnove makijavelizma. Jedno istra\u017eivanje (Peterson &amp; Palmer, 2019) tamne trijade i politi\u010dke ambicije pokazalo je da postoje razlike izme\u0111u sve tri osobine li\u010dnosti, spram toga kako su one povezane sa specifi\u010dnim interesima u specifi\u010dnim aktivnostima koje uklju\u010duju bavljenje politikom. \u0160tavi\u0161e, oni su prona\u0161li da su narcizam i makijavelizam povezani za zainteresovano\u0161\u0107u za najvi\u0161im politi\u010dkim pozicijama i do\u017eivljaju kvalifikovanosti da se bude glavni, dok psihopatija nije. Makijavelizam je, sam za sebe, povezan sa pozitivnim pogledom na odre\u0111ene aktivnosti koje su povezane sa kandidaturom za politi\u010dku funkciju, kao \u0161to su prikupljanje sredstava, saradnja sa zvani\u010dnicima politi\u010dke strane, interakcija sa medijima i posve\u0107ivanju vremena koje je potrebno za kandidovanje na neku funkciju. Narcizam nije bio povezan sa interesovanjem za ove aktivnosti, dok je psihopatija bila u vezi sa aktivnom averzijom ka svim ovim aktivnostima.<\/p>\n<p>To bi moglo da ukazuje na to da, iako narcisi vole ideju da budu na funkciji, imaju malo interesovanja da zaista rade ono \u0161to je za to potrebno. Makijavelisti, sa druge strane, deluje da smatraju da bi u\u017eivali u svakodnevnim aktivnostima koje kandidatura za funkciju podrazumeva, dok se psihopatama ova ideja uop\u0161te ne dopada. Stoga se \u010dini da se makijavelisti i psihopate veoma razlikuju po stavovima i pona\u0161anjima koji su potrebni da bi se stekla politi\u010dka mo\u0107. Autori te studije smatraju da bi psihopatama moglo manjkati \u017eelje da stupaju u interakciju sa drugima, dok bi makijavelisti mogli zaista da u\u017eivaju u procesu interakcije sa ljudima u svrhe uticanja na njih. To je donekle u saglasnosti sa time da su makijavelisti zainteresovani za dugoro\u010dno planiranje i da vi\u0161e te\u017ee za mo\u0107i nego psihopate. Imaju\u0107i u vidu da je crta makijavelizma nazvana po politi\u010dkom filozofu Nikolu Makijaveliju, stvari se posebno dobro me\u0111usobno uklapaju.<\/p>\n<p>Ograni\u010denje studije o politi\u010dkoj ambiciji je to \u0161to je koristila samo skale samoprocene, bez uvida u bilo kakve realne ishode, pa nije jasno da li su makijavelisti stvarno bolji u politici od psihopata i narcisa.<\/p>\n<p>U svakom slu\u010daju, jedna studija sprovedena u Nema\u010dkoj koristila je meru karijernog uspeha i prona\u0161la da je makijavelizam pozitivno povezan sa sticanjem liderske pozicije u kompaniji, dok je psihopatija bila sa time negativno povezana\u00a0(Spurk, Keller, &amp; Hirschi, 2016). To zna\u010di da su makijavelisti bili skloniji sticanju odgovorne pozicije na poslu nego psihopate, \u0161to sugeri\u0161e da, uprkos sli\u010dnostima me\u0111u njima, postoje neke makar teorijski o\u010dekivane razlike u ishodima, \u010dak i kad se koriste postoje\u0107i na\u010dini procene.<\/p>\n<p>Ovo bi moglo da sugeri\u0161e da, uprkos njihovoj o\u010diglednoj impulsivnosti i niskoj savesnosti, makijavelisti imaju \u017eelju i sposobnosti da zauzmu pristup koji \u0107e ispuniti njihove ambicije, dok psihopate za to isto ne mare, mo\u017eda zato \u0161to nemaju takve ambicije niti u\u017eivaju u prljavm poslovima koje neretko uklju\u010duje bavljenje politikom.<\/p>\n<p>Jedno prethodno istra\u017eivanje (Jones &amp; Paulhus, 2009) ukazuje na to da makijavelisti streme radu u nestrukturisanim organizacijama u kojima imaju prostor za improvizaciju i gde moraju da po\u0161tuju manje pravila i ograni\u010denja, i gde postoje prilike za interakciju licem u licem, kako bi mogli da manipuli\u0161u drugima. To je u skladu sa idejom da je makijavelizam povezan sa niskom savesno\u0161\u0107u; ljudi koji imaju izra\u017eenu tu crut li\u010dnosti su obi\u010dno organizovani, vole da po\u0161tuju pravila i preferiraju rad u visokostrukturisanim sredinama. Sa druge strane, makijavelisti bi mogli lo\u0161e prolaziti u takvim sredinama, jer se njihova niska savesnost zapravo odli\u010dno sla\u017ee sa preferencijom fleksibilnosti i improvizacije.<\/p>\n<p>Mo\u017ee biti da makijavelisti u\u017eivaju da budu u politi\u010dkim kampanjama, jer im to omogu\u0107ava da budu fleksibilni i nudi im mogu\u0107nosti da improvizuju. Iz tih razloga, \u010dini se da bi makijavelizam mogao imati posebno mesto u tamnoj trijadi i da bi mogao biti posebno va\u017ean za razumevanje prirode politi\u010dke ambicije. (Izvor: psihoverzum.com)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U psihologiji li\u010dnosti, makijavelizam predstavlja cini\u010dan i manipulativan pristup me\u0111uljudskim odnosima, koji podrazumeva i \u201emoralnu fleksibilnost\u201d radi sticanja li\u010dne koristi.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":360965,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-360964","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/360964","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=360964"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/360964\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":360966,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/360964\/revisions\/360966"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/360965"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=360964"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=360964"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=360964"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}