{"id":360824,"date":"2022-12-18T08:03:35","date_gmt":"2022-12-18T07:03:35","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=360824"},"modified":"2022-12-18T08:03:35","modified_gmt":"2022-12-18T07:03:35","slug":"koja-kesa-je-najbolja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/12\/18\/koja-kesa-je-najbolja\/","title":{"rendered":"Koja kesa je najbolja?"},"content":{"rendered":"
\n

Plasti\u010dne kese<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Plasti\u010dne kese do\u017eivjele su \u201ebum!\u201d osamdesetih godina pro\u0161log vijeka, te sada \u010dovje\u010danstvo na godi\u0161njem nivou iskoristi \u010dak 500 milijardi. Njihova recikla\u017ea je te\u017eak i skup proces, \u0161to zna\u010di da najve\u0107i broj zavr\u0161ava na deponijama ili u na\u0161em okru\u017eenju gdje se razla\u017eu stotinama godina.<\/p>\n

Pod uticajem sunca, plastika se raspada na sitne toksi\u010dne \u010destice koje zaga\u0111uju vazduh, vodu i tlo, a kada ih progutaju \u017eivotinje, dospijevaju i u lanac ishrane \u2013 stoga ne \u010dudi da su plasti\u010dni fragmenti prona\u0111eni i u organizmu \u010dovjeka.<\/p>\n

\u0160tavi\u0161e, kese od plastike mogu biti smrtonosne za morska stvorenja poput kornja\u010da koje se u njih zapetljaju i zbog toga udave, ali i za ptice zato \u0161to konzumacija plasti\u010dnog otpada dovodi do za\u010depljenja njihovih digestivnih sistema i sporog izgladnjivanja.<\/p>\n

Iako se kese od plastike proizvode od nafte, odre\u0111ena istra\u017eivanja upu\u0107uju na to da osloba\u0111aju manje ugljen-dioksida, kao i da se generi\u0161e manje otpada u odnosu na proizvodnju papirnih kesa i pamu\u010dnih cegera.<\/p>\n

Me\u0111utim, ovi nalazi nisu uzimali u obzir posledice koje bi zatrpavanje \u0111ubretom moglo da prouzrokuje, ve\u0107 isklju\u010divo va\u017ee uz pretpostavku da se plasti\u010dne kese recikliraju ili prenamijene.<\/p>\n

Naposletku, ne treba zaboraviti da su nau\u010dnici tek krenuli da istra\u017euju kako mikroplastika uti\u010de na \u017eivotinjske vrste, na\u0161e zdravlje i \u017eivotnu sredinu \u2013 plastika je, sve u svemu, odluka koju je vrlo te\u0161ko opravdati.<\/p>\n

\n

Papirne kese<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Papirne kese u pojedinim aspektima odr\u017eivosti performiraju bolje od svoje konkurencije od plastike: lak\u0161e se recikliraju (dodu\u0161e, ne u beskona\u010dnost kao aluminijum), a poneke varijante je mogu\u0107e \u010dak kompostirati.<\/p>\n

Ali za njihovu proizvodnju treba \u010detiri puta vi\u0161e energije. Povrh toga, toksi\u010dne hemikalije koje se koriste u fabrikama papirnih kesa zaga\u0111uju vazduh i vodu \u2013 procjenjuje se da kese od papira ispu\u0161taju 70% vi\u0161e polutanata vazduha u pore\u0111enju sa kesama od plastike i \u010dak 50 puta vi\u0161e polutanata vode.<\/p>\n

Kako ka\u017eu razli\u010dite analize, da bi dobre strane nadja\u010dale one lo\u0161e, potrebno je da jednu papirnu kesu upotrebite izme\u0111u tri i \u010detrdeset tri puta. To mo\u017ee biti izazovan zadatak s obzirom na njenu manju izdr\u017eljivost \u2013 uostalom, koliko puta su vam namirnice poispadale iz papirne kese zato \u0161to je skvasila ki\u0161a? Zato obratite pa\u017enju i papirne kese koristite pa\u017eljivo, sa posebnim trudom posve\u0107enim njihovoj ponovnoj upotrebi.<\/p>\n

\n

Pamu\u010dni cegeri<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Jedna studija koju je 2018. izradilo Ministarstvo \u017eivotne sredine i hrane u Danskoj pokazala je da navodno pamu\u010dni ceger \u2013 koji va\u017ei za zelenu alternativu kesama \u2013 treba iskoristiti vi\u0161e od sedam hiljada puta kako bi se neutralisao njegov negativan ekolo\u0161ki uticaj, a \u010dak 20 hiljada puta ukoliko je napravljen od organskog pamuka. Kao indikatori kori\u0161\u0107eni su o\u0161te\u0107enje ozona, zaga\u0111enje vazduha, zaga\u0111enje vode, klimatske promjene i sli\u010dno.<\/p>\n

Me\u0111utim, rezultati iz Danske su bili predmet debata, djelimi\u010dno zbog toga \u0161to se razli\u010diti indikatori jednako vrednuju, umjesto da se rangiraju prema prioritetima, i iako su bili medijski propra\u0107eni, sre\u0107om nisu uru\u0161ili status pamu\u010dnih cegera u javnosti.<\/p>\n

Mnoge kasnije studije do\u0161le su do neuporedivo manjih brojki, a \u010dak i sama danska studija pominje ne\u0161to sli\u010dno kada se u obzir uzme samo doprinos pamu\u010dnog cegera klimatskim promjenama. Tada \u0107ete iz \u201eekolo\u0161kog duga\u201d iza\u0107i nakon \u0161to ga iskoristite 52 (obi\u010dan), odnosno 149 puta (organski), tvrde Danci, a to odgovara otprilike i onome \u0161to navodi Program Ujedinjenih nacija za \u017eivotnu sredinu (UNEP): od 50 do 150 upotreba kako bi va\u0161a odluka bila klimatski odr\u017eiva.<\/p>\n

Veliki problem je \u0161to \u010dak i u eko-nastojanjima upadamo u zamku bjesomu\u010dnog konzumerizma \u2013 pamu\u010dne cegere nerijetko dobijamo kao poklon na doga\u0111ajima odr\u017eivih brendova, sami kupujemo one \u010diji print oslikava na\u0161u li\u010dnost ili dobijamo uz donaciju nekoj inicijativi. Pa tako mnogi od nas imaju \u0161tek od nekoliko pamu\u010dnih cegera za kojima gotovo nikada ne posegnemo.<\/p>\n

Zbog svega toga, pri\u010da se ne zavr\u0161ava odlukom o materijalu. Na osnovu dosada\u0161njih saznanja, nije dovoljno samo napustiti plastiku, ve\u0107 i promijeniti navike i okrenuti se vi\u0161ekratnoj upotrebi, bilo da se odlu\u010dite za papirne kese, pamu\u010dne ili ne\u0161to tre\u0107e. To je najbolji na\u010din da, kroz tu jednu malu, svakodnevnu mikroodluku, doprinesete smanjenju otpada i sveop\u0161teg zaga\u0111enja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Evo \u0161ta, prema portalu klima101.rs, treba da znate prije nego \u0161to odgovorite kasirki na pitanje \u201eTreba li vam kesa?\u201d.\u00a0<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":286131,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-360824","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/360824","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=360824"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/360824\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":360825,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/360824\/revisions\/360825"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/286131"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=360824"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=360824"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=360824"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}