{"id":360733,"date":"2022-12-16T11:43:33","date_gmt":"2022-12-16T10:43:33","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=360733"},"modified":"2022-12-16T11:45:53","modified_gmt":"2022-12-16T10:45:53","slug":"dezinformacije-i-govor-mrznje-u-bih-ima-li-svjetla-na-kraju-tunela","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/12\/16\/dezinformacije-i-govor-mrznje-u-bih-ima-li-svjetla-na-kraju-tunela\/","title":{"rendered":"Dezinformacije i govor mr\u017enje u BiH: Ima li svjetla na kraju tunela?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Edina \u0160e\u0107erovi\u0107*<\/strong><\/p>\n

Svojevoljno i pojedina\u010dno tuma\u010denje osnovnih ljudskih prava \u010dest je slu\u010daj, a posebno u novim demokratijama, kakva je i Bosna i Hercegovina, ali i zemlje okru\u017eenja. Ono \u0161to nazivamo slobodom izra\u017eavanja, u online prostoru \u010desto poprima oblike dezinformacije i govora mr\u017enje. Manjak adekvatne zakonske legislative svakako omogu\u0107uje ovakav pristup diskreditaciji pojedinaca i grupa.<\/p>\n

U BiH je poseban fokus u 2022. godini bio na dezinformacijama koje su imale za cilj da utje\u010du na izborni rezultat.<\/p>\n

Istina, ili hiljadu puta izgovorena la\u017e<\/a>? Omasovljenje medija utemeljilo je te\u0161ko prepoznavanje istine kod javnog mnjenja jo\u0161 za vrijeme II Svjetskog rata. Ipak, pojam viralan<\/a> danas ima mnogo ve\u0107e ubrzanje. Tako, nit od povjerenja do izmanipuliranosti postaje sve tanja, a vjerodostojnost rezultata procesa u koje potpada i izborni, kao rezultat volje gra\u0111ana, biva nejasna.<\/p>\n

Tokom predizborne kampanje u izbornom procesu u Bosni i Hercegovini 2022. godine mogli smo pro\u010ditati informaciju<\/a> da je Jelena Trivi\u0107 dobila 10 miliona dolara od ameri\u010dke administracije za kampanju protiv Milorada Dodika, \u0161to je ujedno bila i jedna od naj\u010de\u0161\u0107e preno\u0161enih dezinformacija tokom kampanje u BiH \u00a0za Op\u0107e izbore 2022.godine. (Ne)namjerno \u0161irenje dezinformacija neosnovano diskreditira ili podr\u017eava politi\u010dke subjekte, institucije i pojedince koji su predmetom plasirane informacije.<\/p>\n

Kako su nam rekli iz Koalicije za fer i po\u0161tene izbore Pod Lupom, globalno su dezinformacijski narativi sve prisutniji, pogotovo sa mogu\u0107no\u0161\u0107u kori\u0161tenja dru\u0161tvenih mre\u017ea kao medija, sve su prisutniji u kontekstu naru\u0161avanja dosegnutih demokratskih standarda u izborima. Dakle, s ciljem o\u010diglednog, nesumnjivog utjecaja na izborni rezultat. Isti stav zauzeli su i u Vije\u0107u za \u0161tampu i online medije u Bosni i Hercegovini, rekav\u0161i da dezinformacije mogu ozbiljno utjecati na rezultate izbora, jer samo jedan zlonamjerni poku\u0161aj diskretiranja politi\u010dkog protivnika, zasnovan na la\u017eima, mo\u017ee dovesti do dezavuiranja glasa\u010da i do promjene njegove odluke o davanju glasa toj osobi.<\/p>\n

\u010cesto demantiji nemaju odjek kakav ima dezinformacija, ali se od njih apsolutno ne smije odustati. To je opasno i direktno ugro\u017eava ljudsko pravo na ta\u010dnu i blagovremenu informaciju.<\/p>\n

\n

Dezinformacija je alat i u mnogo ja\u010dim demokratijama<\/strong><\/h2>\n<\/blockquote>\n

Bosna i Hercegovina, dakle, nema ekskluzivitet u \u0161irenju dezinformacija, posebno za vrijeme izbornih procesa. Akteri uplitanja u tokove izbora su nerijetko i stranci. U razgovoru sa ekspertima u ovim oblastima, jasno je nazna\u010deno da su dezinformacije sve prisutnije, te da postaju element, ne samo podr\u0161ke i osporavanja odre\u0111enih politika, nego i prisustva stranih sila na prostoru Bosne i Hercegovine koje imaju razli\u010dite interese, kao i element obra\u010duna, kako po politi\u010dkoj, tako i po nekim drugim osnovama koje se ti\u010du dru\u0161tvenih oblasti, poput vojske, tj. odbrane, ekonomije i sli\u010dno. Taj utjecaj nije prisutan samo na Balkanu. Vratimo se osam godina unazad, kada se mnogo medijske pra\u0161ine podiglo o cyber napadima i poku\u0161ajima Rusije da uti\u010de na Predsjedni\u010dke izbore u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama<\/a>.<\/p>\n

Stoga je ameri\u010dka administracija godinu prije Predsjedni\u010dkih izbora 2020. godine ozbiljno pristupila preispitivanju demokratskih procesa putem dru\u0161tvenih mre\u017ea<\/a>.<\/p>\n

\u201eVidimo da se sada upravo i preko dezinformacijskih narativa na neki na\u010din naru\u0161ava integritet izbornog procesa \u0161irom svijeta, upravo s ciljem da se jednom kandidatu na\u0161teti ili pogoduje u izbornoj utrci i upravo je i dokazano da \u010desto takvi dezinformacijski narativi dolaze izvan tih zemalja i da na odre\u0111eni na\u010din imaju politi\u010dku pozadinu i da se koriste upravo la\u017ene vijesti, la\u017eni profili, botovi i sli\u010dne neprovjerene medijske forme kao \u0161to su web stranice za koje ne postoji impressum i podaci o uredni\u0161tvu\u201c,<\/em> ka\u017ee Dario Jovanovi\u0107, projekt menad\u017eer Koalicije Pod lupom.<\/p>\n

Ipak, ne zaboravimo da upravo kandidati na izborima, \u010dlanovi njihovih partija ali i mediji koji su pod njihovom kontrolom, imaju najve\u0107i utjecaj na javno mnijenje putem \u0161irenja dezinformacija ili diskreditacijom protukandidata, bilo da se radi o izbornim procesima u Bosni i Hercegovini, SAD ili drugdje.<\/p>\n

\u201eMo\u017eda najpoznatiji primjer obmane jesu pretpro\u0161li izbori u SAD-u kada je na mjesto predsjednika do\u0161ao Donald Trump. Obavje\u0161tajni organi SAD-a sumnjaju da je Trumpu u kampanji pomoglo upravo \u0161irenje dezinformacija kojima su glasa\u010di obmanjivani o brojnim temama i potezima Demokrata\u201c,<\/em> kazala je D\u017eenana Burek, izvr\u0161na direktorica Vije\u0107a za \u0161tampu i online medije u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n

\u0160irenje dezinformacija se pokazalo kao vrlo va\u017ean faktor u samom ishodu izbornih rezultata, tvrde iz Vije\u0107a za \u0161tampu i online medije u Bosni i Hercegovini. U saradnji sa Misijom OSCE-a u Bosni i Hercegovini, u predizbornoj kampanji za Op\u0107e izbore 2022. godine, radili su monitoring govora mr\u017enje u komentarima na portalima, te \u0107e rezultati monitoringa Vije\u0107a uskoro biti predstavljeni javnosti. Za sada je poznato da je zabilje\u017een konstantan porast govora mr\u017enje u predizbornim ciklusima.<\/p>\n

Usto, svaki ima svoju specifi\u010dnost tako da je govor mr\u017enje jako te\u0161ko rije\u0161iti algoritmima na bazi blokiranja klju\u010dnih rije\u010di, jer oni koji \u017eele \u0161iriti govor mr\u017enje na\u0111u na\u010dine da zaobi\u0111u takve prepreke, tvrde iz Vije\u0107a, ali su i zadovoljni odgovorno\u0161\u0107u i spremno\u0161\u0107u urednika web portala, koji su pokazali visok nivo spremnosti na saradnju, te su sa monitorima Vije\u0107a konstantno uklanjali govor mr\u017enje i doprinijeli njegovom smanjenju u online prostoru.<\/p>\n

Tokom protekle, ali i ranijih godina, broj alata i preporuka za prepoznavanje dezinformacija<\/a> raste, a inicijativa za sprovo\u0111enjem i dodatnom edukacijom gra\u0111ana sve je manje. Vrijedi podsjetiti na preporuke Evropske komisije<\/a> koje uporno sistemski zanemarujemo, prevashodno na zakonske odredbe o za\u0161titi podataka i pristupu informacijama, koje se, kako je tokom 2022. godine navedeno u Izvje\u0161taju Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine<\/a>, i dalje tuma\u010de na na\u010din koji \u0161titi privatne, a ne javne interese.<\/p>\n

\n

\u0160ta o\u010dekivati nakon 2022. godine?<\/strong><\/h2>\n<\/blockquote>\n

Kraj 2022. godine donio nam je niz mogu\u0107nosti, ali i novih\/starih obaveza. Evropsko vije\u0107e je 15. decembra dodijelilo Bosni i Hercegovini status kandidata za \u010dlanstvo u Evropskoj uniji. Ovdje se ne\u0107emo mnogo baviti pristupom fondovima koji bi mogao biti jedan od glavnih benefita zemlje sa statusom kandidata. Mnogo je obaveza koje nismo, ili u\u017eurbano poku\u0161avamo ispuniti, dosta traljavo i brzopleto.<\/p>\n

U pomenutom izvje\u0161taju Evropske komisije o napretku BiH, me\u0111u ostalim, stoji da zakonodavstvo o slobodnom pristupu informacijama i govoru mr\u017enje, ostaje fragmentirano i da nije u skladu sa me\u0111unarodnim i evropskim standardima, te da nisu preduzeti koraci za usvajanje zakona o transparentnosti vlasni\u0161tva nad medijima.<\/p>\n

U tom kontekstu, dobra vijest dolazi iz Evropske unije. Aktom koji je stupio na snagu u novembru, bit \u0107e insistirano na ve\u0107oj odgovornosti dru\u0161tvenih medija, a njegova primjena o\u010dekuje se i u Bosni i Hercegovini, na \u0161to nas obavezuje Sporazum o stabilizaciji i pridru\u017eivanju. Akt o digitalnim uslugama<\/a> ima za cilj borbu protiv \u0161irenja nezakonitih i \u0161tetnih sadr\u017eaja na internetu. Evropska komisija na svojoj stranici objavila je da \u0107e online platforme morati prijaviti broj aktivnih korisnika na svojim web platformama, na osnovu \u010dega \u0107e Komisija donijeti procjenu o tome na koji na\u010din \u0107e ozna\u010diti platformu.<\/p>\n

Zatim \u0107e uslijediti korak podno\u0161enja godi\u0161njih procjena rizika Komisiji. U su\u0161tini, cilj zakonskog akta Digital Service Act \u2013 DSA je utvr\u0111ivanje jasne odgovornosti subjekata koji pru\u017eaju posredni\u010dke usluge, a posebno online platformi u koje spadaju i dru\u0161tvene mre\u017ee.<\/p>\n

Stvaranje sigurnijeg digitalnog prostora u Evropi imperativ je i za Bosnu i Hercegovinu, te zemlje regije. DSA akt Evropske unije na tom putu mogao bi biti svjetlo na kraju tunela. No, put je dug i tra\u017ei sistemati\u010dnost i vrijedan rad. Stoga, u kontekstu dezinformacije i diskreditacije, nije zgoreg napomenuti da pravo pojedinca prestaje onda kada po\u010dne ugro\u017eavati pravo drugog.<\/p>\n

\"\"*<\/strong> Edina Secerovic je dugogodi\u0161nja urednica i voditeljica Dnevnika na Federalnoj televiziji. Prve korake u novinarstvu je napravila 2006. godine na petomjese\u010dnom volontiranju na OBN televiziji. Od 2007. godine radi kao novinarka na Televiziji Kantona Sarajevo u Informativnom programu kao urednica i voditeljka dnevnih informativnih emisija \u2013 Dnevnik TV SA. Od 01. septembra 2010. zaposlena je na RTV Federacije BiH na mjestu urednice i voditeljke dnevnih informativnih emisija Federacija danas i Dnevnik 3, te urednice i voditeljke Centralne informativne emisije Dnevnik 2. Sara\u0111ivala je sa vi\u0161e doma\u0107ih i me\u0111unarodnih medija.<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Tekst je nastao u sklopu izdanja \u201c<\/strong><\/em>Pri<\/strong><\/em>\u010d<\/strong><\/em>a iz regije<\/strong><\/em><\/a>\u201d kojeg sprovode <\/strong><\/em>Res Publica<\/strong><\/em><\/a>\u00a0i\u00a0<\/strong><\/em>Institut za komunikacijske studije<\/strong><\/em><\/a>, u saradnji s partnerima iz Crne Gore (<\/strong><\/em>PCNEN<\/strong><\/em><\/a>), Kosova (<\/strong><\/em>Sbunker<\/strong><\/em><\/a>), Srbije (<\/strong><\/em>Autonomija<\/strong><\/em><\/a>), Bosne i Hercegovine (<\/strong><\/em>Analiziraj.ba<\/strong><\/em><\/a>) i Albaniji (<\/strong><\/em>Exit News<\/strong><\/em><\/a>), u okviru projekta “Kori<\/strong><\/em>\u0161\u0107<\/strong><\/em>enje novinarstva zasnovanog na <\/strong><\/em>\u010d<\/strong><\/em>injenicama za podizanje svijesti i suprotstavljanje dezinformacijama u medijskom prostoru”, uz podr<\/strong><\/em>\u0161<\/strong><\/em>ku Britanske ambasade u Skoplju.<\/strong><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tako, nit od povjerenja do izmanipuliranosti postaje sve tanja, a vjerodostojnost rezultata procesa u koje potpada i izborni, kao rezultat volje gra\u0111ana, biva nejasna.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":278731,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[1065],"class_list":["post-360733","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja","tag-dezinformacije"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/360733","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=360733"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/360733\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":360737,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/360733\/revisions\/360737"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/278731"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=360733"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=360733"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=360733"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}