{"id":360447,"date":"2022-12-12T08:31:15","date_gmt":"2022-12-12T07:31:15","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=360447"},"modified":"2022-12-12T08:31:15","modified_gmt":"2022-12-12T07:31:15","slug":"o-liberalizmu-liberalizmima-i-liberalima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/12\/12\/o-liberalizmu-liberalizmima-i-liberalima\/","title":{"rendered":"O liberalizmu, liberalizmima i liberalima"},"content":{"rendered":"

Autor: Nikica Kolar<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

\u00a0Uvod<\/strong><\/p>\n

Liberalizam je nastao kao moderni (kapitalisti\u010dki) odgovor na porast mo\u0107i dr\u017eave kao modernog represivnog aparata. Liberalizam je tako u povijesti bila i ostala obrana odre\u0111ene frakcije (!) kapitalista od potencijalne despocije dr\u017eave i vlastodr\u017eaca, zato se i u liberalnoj politi\u010dkoj doktrini razvila teorija o diobi vlasti (izvr\u0161na, zakonodavna, sudbena). To je na\u010delno. U praksi, kad liberali stoje iza dr\u017eave, oni veoma cijene dr\u017eavnu represiju prema politi\u010dkim protivnicima koji ne prihva\u0107aju pravila liberalne demokracije, ali u tim slu\u010dajevima dr\u017eavnog represivnog djelovanja liberali uvijek represiju nastoje legitimirati jezikom prava i tu politiku suspenzije ljudskih prava tuma\u010de javnosti kao neutralnu, logi\u010dnu, racionalnu i razboritu politiku i\/ili da se otvoreno pozicioniraju kao da vrijednosno brane liberalizam (dana\u0161njom terminologijom, \u201cdemokraciju\u201d ili \u201cpravnu dr\u017eavu\u201d ili \u201cvladavinu prava\u201d ili \u201cslobodan svijet\u201d ili \u201ccivilizaciju\u201d od neprijatelja, vanjskih i unutarnjih).<\/p>\n

Liberalizam, stoga, kad se ustoli\u010di kao poredak slobodnih pojedinaca1 i slobodnog tr\u017ei\u0161ta, po\u010dne se sve vi\u0161e diferencirati me\u0111u sobom na lijeve, centristi\u010dke i desne liberale u odnosu koliko vrednuju za\u0161titu prava pojedinca i slobodnog tr\u017ei\u0161ta. Tu je raznih nijansi, ali to je mnogo ambicioznije za kratak osvrt na osnove liberalizma kao politi\u010dke doktrine i njegovih ideolo\u0161kih posljedica. Upravo zbog toga va\u017eno je naglasiti razliku izme\u0111u lijevih i desnih liberala u pravno-politi\u010dkom i ekonomskom aspektu da bi se mogao opisati ideolo\u0161ki raspon liberalizma.<\/p>\n

Lijevi liberalizam<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Lijevi liberali tzv. politi\u010dki ili socijalni liberali su liberali koji vi\u0161e stavljaju naglasak na aspekt slobode pojedinaca, negoli na slobodu tr\u017ei\u0161ta. Iako smatraju da bez slobode tr\u017ei\u0161ta nema ni slobode pojedinca (to ih \u010dini liberalima, premda i desnica smatra slobodu tr\u017ei\u0161ta kao osnovu slobodnog dru\u0161tva, ali od konzervativaca i desnije desnice se tu razlikuju \u0161to smatraju pojedince osnovom dru\u0161tva, a ne (tradicionalnu) obitelj ili naciju), tako\u0111er su stajali\u0161ta da slobodno tr\u017ei\u0161te ako nije od dr\u017eave regulirano da \u0107e stvoriti sve ve\u0107u socijalnu nejednakost koja \u0107e dovesti i s\u00e2m liberalni poredak (poredak vladavine (individualnih) prava) u opasnost.<\/p>\n

Usto, kako im je modus vivendi prete\u017eito sloboda pojedinca, modus operandi im je osloba\u0111anje drugih pojedinaca iz drugih neliberalnih dru\u0161tava i dr\u017eava (i zbog toga imaju dodirnih to\u010daka sa ljevicom, odnosno socijalistima svih vrsta, jer imaju to prosvjetiteljsko naslje\u0111e, emancipatorski etos). Zato su u sferi kulturne borbe (Kulturkampf) moralisti: konstantno detektiraju pojedince u neslobodnim (obespravljenim i potla\u010denim) stanjima tzv. neljude, tj. povijesno dehumanizirane ljude za koje smatraju da ih treba raznim politi\u010dkim praksama humanizirati (diskurzivno, narativno, pravno-politi\u010dki, socijalno-ekonomski).<\/p>\n

Dok su lijevi liberali na doma\u0107em planu moralisti, u me\u0111unarodnim odnosima su utopisti: zahtijevaju me\u0111unarodni poredak demokratskog mira \u2014 mira do kojeg tek treba do\u0107i uspostavom liberalnih demokracija po svijetu, jer, prema teoriji demokratskog mira, liberalne demokracije ne ratuju jedna protiv druge i kad cijeli svijet postane liberalnodemokratskog ure\u0111enja, tada \u0107e mir nastati u svijetu. Utopisti\u010dkije od toga ne mo\u017ee. Zato s vremena na vrijeme lijevi liberali navijaju za politiku direktnog i\/ili indirektnog liberalnog intervencionizma, premda su tu s\u00e2mi podijeljeni, zbog brojnih negativnih povijesnih iskustva takvih intervencija (SR Jugoslavija, Afganistan, Irak, Sirija\u2026).<\/p>\n

Desni liberalizam<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

S druge strane, desni (klasi\u010dni, konzervativni) liberali dr\u017ee se starih postulata liberalizma gdje inzistiraju na odvajanje pojedinaca od drugih kolektiva, pa i dr\u017eave. Slobodni pojedinci (vlasnici) moraju imati slobodu od (!) dr\u017eave i ostatka dru\u0161tva. Time desni liberali mnogo vi\u0161e pridaju naglasak na aspekt slobodnog tr\u017ei\u0161ta, negoli na aspekt slobode pojedinca. Za njih je geslo \u201csvaki \u010dovjek je kova\u010d svoje sre\u0107e\u201d ozbiljno na\u010delo i utoliko se dr\u017eava ne smije mije\u0161ati u privatnu sferu ljudi (posao i osobni na\u010din \u017eivota individue), pa ni redistributivnim politikama da pomogne unesre\u0107enima. Prema njihovom vi\u0111enju, uloga dr\u017eave je isklju\u010divo tzv. no\u0107obdijska, \u0161to zna\u010di da je tu isklju\u010divo da \u010duva poredak postoje\u0107eg slobodnog tr\u017ei\u0161ta i \u0161to vi\u0161e omogu\u0107ava pojedincima da budu slobodni na (!) tr\u017ei\u0161tu, dakle, sa \u0161to manje mogu\u0107ih regulacija, jer, prema njihovom gledi\u0161tvu, pojedinac tek na slobodnom tr\u017ei\u0161tu bude slobodan i manifestira tu slobodu. Sve manje od tog formata umjereno nereguliranog tr\u017ei\u0161ta2 je za desne liberale put prema zajednici manje slobodnih pojedinaca (nazivaju takve poretke ropstvom, kmetstvom, fa\u0161izmom, komunizmom, \u201ckultur-marksizmom\u201d i ostalim drugim brzopoteznim dijagnozama).<\/p>\n

Kako je desnim liberalima vi\u0161e stalo do o\u010duvanja i pro\u0161irenja slobode tr\u017ei\u0161ta negoli do pravno-politi\u010dkog pro\u0161irenja slobode pojedinaca u kulturi, jer smatraju da se sloboda pojedinca\u00a0 tek realizira od i na slobodnom tr\u017ei\u0161tu, tako oni imaju vi\u0161e sli\u010dnosti s konzervativcima na politi\u010dkoj razini, negoli s lijevim liberalima, ali ipak ostaju liberalima jer im je temeljna jedinica dru\u0161tva individua, a ne tradicionalni kolektiv. U kulturnoj borbi preferiraju slobodu izbora i slobodu govora apstraktnog (kontekstom nedefiniranog) pojedinca, nego da dr\u017eava ili dru\u0161tvo politi\u010dki intervenira odre\u0111enim pozitivnim diskriminacijama i politi\u010dkom korektno\u0161\u0107u. Za desne liberale natjecanje me\u0111u pojedincima je i modus vivendi i modus operandi: dr\u017ee se temelja modernog (gra\u0111anskog) dru\u0161tva da je s\u00e2ma vrijednost \u010dovjeka, pa tako i sloboda, iskazana tek ishodima na tr\u017ei\u0161tu, zato teoretski imaju averziju prema dr\u017eavnoj intervenciji da se nekome pomogne u samom startu, pa i u ishodima (dr\u017eavno jamstvo za jednako\u0161\u0107u ishoda me\u0111u akterima je za njih najgora no\u0107na mora, ravno najtotalitarnijem totalitarizmu). Na me\u0111unarodnom planu srodniji su realistima, negoli utopistima, jer kako je i na doma\u0107em terenu sve stvar natjecanja, tako je i u me\u0111unarodnoj politici za njih, stoga ne tra\u017ee od drugih dr\u017eava da budu liberalne, nego da budu korisne za interese njihovih dr\u017eava u me\u0111unarodnom takmi\u010denju dr\u017eava.<\/p>\n

Centristi\u010dki liberali su liberali koji dijele neke vrijednosti i ideje od ovih dviju krajnosti liberala (konkretno, zagovaranje temeljnih ljudskih prava s djelomi\u010dno dereguliranim slobodnim tr\u017ei\u0161tem). Umjereniji su u zagovaranju pojedinih izra\u017eenih stavova lijevog i desnog krila liberalizma, \u0161tovi\u0161e, radikalno umjereni, zato su ideolo\u0161ki bezbojniji od lijevih i desnih liberala, i utoliko nezanimljivi \u0161iroj javnosti (primjerice, Hrvatska narodna stranka (HNS) u Hrvatskoj koja je oduvijek nimalo politi\u010dki privla\u010dna velikoj ve\u0107ini bira\u010da).<\/p>\n

Liberalizam i demokracija<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

I lijevim i desnim liberalima je ideja gra\u0111anstva na doma\u0107oj razini inherentna, a na me\u0111unarodnoj kozmopolitizam (gra\u0111ani svijeta), jer je liberalizam politi\u010dka doktrina slobode pojedinca gra\u0111anina (bur\u017euja\/citoyena3), pa tako i gra\u0111anske klase (bur\u017eoazije). Bez kapitalizma nema liberalizma, ali bez liberalizma i dalje ima kapitalizma. Jamac kapitalizmu mogu biti drugi politi\u010dki poreci i doktrine. Tako kad se kapitalisti prona\u0111u ugro\u017eeni od pobunjenog naroda (\u010ditaj: demokracije), za \u010das se kapitalisti\u010dka (bur\u017eujska) klasa odrekne liberalnih tekovina i zgazi demokraciju dr\u017eavnim terorom, bonapartizmom, fa\u0161izmom i\/ili birokratskim despotizmom u ime \u201cobrane demokracije\u201d. Demokracija koja odgovara liberalima je minimalisti\u010dka (izborna) demokracija, odnosno demokracija koja se ispoljuje samo na periodi\u010dnim izborima i referendumima (za koje bi potonje rado da se \u0161to rje\u0111e pojavljuju), jer je kod liberala, kao politi\u010dke grupacije koja je nastala na opreci spram politike nametanja tu\u0111e volje individuama, uvijek prisutan tzv. strah od tiranije ve\u0107ine (zato i jesu tako glasni oko za\u0161tite manjina naspram volje ve\u0107ine, jer nema ve\u0107e manjine od pojedinca), pa tako i od demokratske volje naroda za ukidanjem liberalizma (zato desni liberali smatraju fa\u0161izam korisnim, ali privremenim sredstvom za suzbijanje vladavine narodnih masa, a lijevi liberali se, u slu\u010daju tako iskazane volje naroda, u javnosti pozivaju na liberalni ustav i \u010duvare ustava (zakonodavce i ustavne suce) da proglase iskazanu volju naroda da ukine liberalizam protuustavnim \u010dinom, dok neslu\u017ebeno toleriraju ostale aktere bez demokratskog legitimiteta (banke, privatne medije i ostala privatne osobe) da na sve (!) na\u010dine podrivaju volju naroda za ukidanjem liberalnog poretka).<\/p>\n

Razlike u prosvjetiteljskom projektu izme\u0111u liberala i socijalista<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Socijalisti (anarhisti, komunisti, lijevi socijaldemokrati i razne druge mnogobrojne varijante) razilaze se od liberala na opsegu prosvjetiteljskog projekta emancipacije \u010dovje\u010danstva: moderna (kapitalisti\u010dka) civilizacija osloba\u0111a ljude samo do jedne mjere (mjere privatnog vlasnika), a mnoge pak porobljuje gore od predmodernog svijeta (npr. tzv. tre\u0107i svijet i ostali \u2018gubitnici\u2019 globalizacije koje kapitalizam deklasira, obespravljuje i razvla\u0161\u0107uje privatnog vlasni\u0161tva). Za socijaliste, kapitalizam modernizira svijet, ali nedovoljno, kontraproduktivno i s velikim socijalnim tro\u0161kovima tako \u0161to sloboda tr\u017ei\u0161ta prouzrokuje destrukciju proizvodnih sredstava (ljude, robu i sirovine) u formi ratova, ekolo\u0161kih katastrofa, prekomjerne eksploatacije ljudi, sirovina te ostalog prirodnog svijeta (\u0161to dovodi do sve u\u010destalijih pojava epidemija i pandemija), ko\u010denjem obrazovanja i razvoja znanosti tr\u017ei\u0161nim principima (znanje i istra\u017eivanje kao robe na tr\u017ei\u0161tu), proizvodnjom \u201cvi\u0161kova\u201d (\u201crezervne armije nezaposlenih\u201d) i \u201csuvi\u0161nih\u201d ljudi (masu nezapo\u0161ljivih, socijalno ugro\u017eenih skupina te \u201cne\u017eeljene\u201d izbjeglice).<\/p>\n

Za socijaliste, kapitalizam je zastarjela dru\u0161tvena formacija koja je svoju ulogu globalne modernizacije ve\u0107 ispunila i od druge polovice 19. stolje\u0107a je u stadiju autofagije, borbe pojedinih imperijalisti\u010dkih sila za ve\u0107 podijeljene dijelove globalnog tr\u017ei\u0161ta, zbog \u010dega dolazi do najekstremnijih oblika sukoba me\u0111u dru\u0161tvima \u2013 oru\u017eanih sukoba (zato se i jesu dogodila dva svjetska (!) rata u tom periodu koji jo\u0161 traje, a ne prije) i ekonomskih sankcija koje \u010desto uzrokuju neslu\u0107ene razmjere \u0161tete po dru\u0161tva pogo\u0111ene njima (primjer dana\u0161nja Kuba).<\/p>\n

Razlike me\u0111u socijalistima su u strategijama i taktikama koje se primijenjuju na kapitalizam kao globalni sustav gra\u0111anskih dr\u017eava i gra\u0111anskih dru\u0161tva: \u0161to nakon kapitalizma i kako premostiti kapitalizam, no to je ve\u0107 druga i podu\u017ea povijest ljevice.<\/p>\n

Metafori\u010dki zaklju\u010dak<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

U prenesenom zna\u010denju, u oformljenom liberalnom poretku, liberali su versajski vrtlari koji raspravljaju o idejama izgleda vrta i odlu\u010duju kako treba vrt urediti reformama da taj vrt klasne hijerarhije bude \u0161to meritokratski pravedniji (a tu se lijevi i desni liberali razlikuju me\u0111u sobom \u0161to bi usitinu bila meritokracija). Konzervativci bi, pak, istovremeno htjeli isklju\u010diti mnoge liberalne versajske vrtlare iz odlu\u010divanja u ime o\u010duvanja tradicionalnih vrijednosti versajskog vrta, samo bi taj parlament versajskih vrtlara pretvorili kao savjetodavno tijelo, dok bi desnija desnica (od desnih populista do nacista) htjela posve politi\u010dki isklju\u010diti versajske vrtlare i predati svu mo\u0107 odlu\u010divanja nekom autokratu (caru, kralju, tiraninu, trajnom diktatoru, Vo\u0111i\u2026) i\/ili oligarhiji (Partiji, Crkvi, vojsci\u2026) o tome kako \u0107e versajski vrt izgledati, \u0161to po sebi ve\u0107 u potpunosti mijenja izgled versajskog vrta u vrt koji nije otvoren za Druge. Ljevica iliti socijalisti, pak, smatraju da je versajski vrt anakronizam koji ko\u010di modernizacijski razvoj i koji je potrebno kona\u010dno ukinuti da bi se postigla puna ljudska emancipacija od svijeta eksploatacije i potla\u010denosti u ime univerzalne slobode, jednakosti i drugarstva.<\/p>\n

    \n
  1. \u00a0\u00a0\u00a0 Pojedinci \u2013 misli se u mu\u0161kom i \u017eenskom rodu, premda je rodna dimenzija u pojmu liberalnog pojedinca do\u0161la tek naknadno do izra\u017eaja kako je feminizam napredovao u svojoj politi\u010dkoj borbi.<\/em><\/li>\n
  2. \u00a0\u00a0\u00a0 Ne postoji neregulirano tr\u017ei\u0161te, jer bi to bila kompletna tr\u017ei\u0161na anarhija koja bi kaosom samostalne ponude i potra\u017enje razorila sva dru\u0161tva. Liberali koji bi najvi\u0161e deregulirali tr\u017ei\u0161ta su libertarijanci; oni koji bi da dr\u017eava \u0161to vi\u0161e intervenira tako da deregulira tr\u017ei\u0161te su neoliberali, ali taj bi opseg deregulacije bio manji od libertarijanskih \u017eelja, ali bez socijalne mre\u017ee, dok bi konzervativni liberali smanjili socijalnu dr\u017eavu, ali ostavili nu\u017ene socijalne politike za optimalno funkcioniranje no\u0107obdijske dr\u017eave.<\/em><\/li>\n
  3. \u00a0\u00a0\u00a0 pojam gra\u0111an(in)a, koji je toliko silno istaknut u liberalnim taktikama ideolo\u0161ke obrane i napada, u startu je dvostruk na bur\u017euja (bourgeois \u2013 privatnog vlasnika kapitala) i politi\u010dkog gra\u0111anina (citoyena \u2013 kao pojedinca koji je politi\u010dki jednak s ostalim \u010dlanovima politi\u010dke (javne) sfere, a povijesno to, naravno, nisu bile \u017eene, etni\u010dke, rasne, nacionalne i seksualne manjine). Kad se koristi liberalna ofanziva, promovira se gra\u0111anstvo (primjerice, u pojmu \u201cgra\u0111anski\u201d odgoj, \u0161to je pojmovno bizarno, jer u kapitalizmu niti nema dominantog oblika odgoja doli gra\u0111anskog), a kad se liberali slu\u017ee obranom vlastite ideologije, onda se zaziva \u201cgra\u0111anska\u201d vrlina svih \u010dlanova zajednice kao aktivne gra\u0111ane da obrane \u201cdemokraciju\u201d ili \u201cvladavinu prava\u201d. To su u svakom slu\u010daju moralisti\u010dke taktike koje \u010desto ne nalaze plodno tlo u naj\u0161irim slojevima dru\u0161tva, jer te\u0161ko je braniti liberalizam koji se po sebi temelji na atomizaciji dru\u0161tva na pojedince, a ne na dru\u0161tvene klase, slojeve i ostale skupine koji bi mogli imati mobilizacijski potencijal za politi\u010dku promjenu. Zato je liberalizam povijesno i\u0161ao ruku pod ruku s nacionalizmom da privu\u010de narod (demos) u dovoljnoj kriti\u010dnoj masi da mo\u017ee uspje\u0161no sru\u0161iti feudalne, monarhijske i realsocijalsti\u010dke dru\u0161tveno-politi\u010dke poretke.<\/em><\/li>\n<\/ol>\n

    \u00a0Novi plamen<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Jednad\u017eba liberalizma: Liberalizam = slobodni pojedinci + slobodno tr\u017ei\u0161te<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":307665,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-360447","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/360447","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=360447"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/360447\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":360448,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/360447\/revisions\/360448"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/307665"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=360447"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=360447"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=360447"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}