{"id":360398,"date":"2022-12-11T07:39:47","date_gmt":"2022-12-11T06:39:47","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=360398"},"modified":"2022-12-11T07:39:47","modified_gmt":"2022-12-11T06:39:47","slug":"otvoreno-pismo-billu-gatesu-o-hrani-poljoprivredi-i-africi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/12\/11\/otvoreno-pismo-billu-gatesu-o-hrani-poljoprivredi-i-africi\/","title":{"rendered":"Otvoreno pismo Billu Gatesu o hrani, poljoprivredi i Africi"},"content":{"rendered":"

Mi smo pedeset organizacija usredoto\u010denih na prehrambeni suverenitet i globalnu pravdu i \u017eelimo vam poru\u010diti da afri\u010dkim poljoprivrednicima i organizacijama ne nedostaje prakti\u010dnih rje\u0161enja i inovacija. Pozivamo vas da se odmaknete i u\u010dite od ljudi na terenu.<\/em><\/strong><\/p>\n

Dragi Bill Gates<\/p>\n

U oba \u010dlanka iznosite niz tvrdnji koje su neto\u010dne i koje treba osporiti. Oba priloga priznaju da se u svijetu trenutno proizvodi dovoljno hrane da bi se adekvatno nahranilo sve Zemljine stanovnike_ce, ali vi i dalje fundamentalno pogre\u0161no dijagnosticirate da je uzrok problema niska produktivnost; ne trebamo toliko pove\u0107ati proizvodnju koliko osigurati pravedniji pristup hrani. Pored toga, u ovim tekstovima postoje \u010detiri specifi\u010dna iskrivljenja kojima se treba pozabaviti, naime: 1) navodna potreba za \u201ekreditima za gnojivo, jeftino gnojivo\u201c kako bi se osigurala poljoprivredna produktivnost, 2) ideja da danas treba ponoviti Zelenu revoluciju iz sredine 20. stolje\u0107a kako bi se rije\u0161io problem gladi, 3) ideja da je za suo\u010davanje s klimatskim promjenama potrebno \u201ebolje\u201c sjeme, koje \u010desto proizvode velike korporacije, i 4) va\u0161a sugestija da \u0107ete ulo\u017eiti novac u ljude koji imaju rje\u0161enja umjesto da \u201epjevaju Kumbaya\u201c.<\/p>\n

Kao prvo, sinteti\u010dka gnojiva doprinose 2% ukupnih emisija stakleni\u010dkih plinova i primarni su izvor emisija du\u0161ikovog oksida<\/a>. Za proizvodnju du\u0161i\u010dnih gnojiva potrebno je 3-5 posto svjetskog fosilnog plina<\/a>. Ona tako\u0111er \u010dine poljoprivrednike i zemlje uvoznice ovisnima o nestabilnim cijenama na me\u0111unarodnim tr\u017ei\u0161tima i glavni su uzrok rastu\u0107ih cijena hrane na globalnoj razini. Unato\u010d svemu tome, vi tvrdite da je za pove\u0107anje poljoprivredne produktivnosti i rje\u0161avanje problema gladi potrebno jo\u0161 vi\u0161e gnojiva. Otrovna i \u0161tetna sinteti\u010dka gnojiva nisu odr\u017eivi put naprijed. Tvrtke, organizacije i poljoprivrednici u Africi i drugdje ve\u0107 razvijaju biognojiva napravljena od komposta, stajskog gnoja i pepela te biopesticide napravljene od botani\u010dkih spojeva, poput ulja nima ili \u010de\u0161njaka. Ti se proizvodi mogu proizvoditi lokalno (\u010dime se izbjegava zavisnost i volatilnost cijena), i to na sve ve\u0107oj razini, te komercijalizirati.<\/p>\n

Kao drugo, Zelena revolucija nije bila ni blizu velikog uspjeha. Iako je imala odre\u0111enu ulogu u pove\u0107anju prinosa \u017eitarica u Meksiku, Indiji i drugdje od 1940-ih do 1960-ih, nije previ\u0161e doprinijela smanjenju broja gladnih ljudi u svijetu ili osiguravanju pravednog i adekvatnog pristupa hrani. Usto, pratili su je mnogi drugi problemi, od ekolo\u0161kih pitanja poput dugoro\u010dne degradacije tla do socioekonomskih pitanja poput pove\u0107ane nejednakosti i zadu\u017eenosti (glavnog uzroka epidemije samoubojstava seljaka u Indiji). Va\u0161a bespogovorna podr\u0161ka \u201enovoj\u201c Zelenoj revoluciji pokazuje svjesno ignoriranje povijesti i temeljnih uzroka gladi (koji se uglavnom ti\u010du politi\u010dkih i ekonomskih aran\u017emana i beneficija, kako je to \u010duveno nazvao<\/a> ekonomist Amartya Sen, a ne globalne nesta\u0161ice hrane).<\/p>\n

Kao tre\u0107e, sjeme otporno na klimu ve\u0107 postoji, poljoprivrednici ga razvijaju i trguju njime putem neformalnih tr\u017ei\u0161ta sjemena. Sirak, koji u svom intervjuu propagirate kao takozvani sirotinjski usjev (orphan crop<\/em>), je me\u0111u tim ve\u0107 etabliranim usjevima prilago\u0111enima klimi. Primje\u0107ujete da se ve\u0107inom ula\u017ee u kukuruz i ri\u017eu, a ne u lokalno prilago\u0111ene i hranjive \u017eitarice poput sirka. Me\u0111utim, Savez za zelenu revoluciju u Africi (Alliance for a Green Revolution in Africa, AGRA), koji je va\u0161a zaklada (Zaklada Billa i Melinde Gates) pokrenula i financirala, je me\u0111u onim institucijama koje su se disproporcionalno usredoto\u010dile na kukuruz i ri\u017eu. Drugim rije\u010dima, vi ste dio proizvo\u0111enja upravo onog problema koji spominjete. Inicijativa AGRA, koju va\u0161a zaklada nastavlja financirati, tako\u0111er je forsirala restriktivne zakone o sjemenu koji ograni\u010davaju inovacije usjeva na dobro opremljene laboratorije i tvrtke. Ove inicijative ne pove\u0107avaju \u0161iru inovativnost, ve\u0107 doprinose privatizaciji i konsolidaciji korporativnih monopola nad razvojem sjemena i tr\u017ei\u0161tima sjemena.<\/p>\n

Naposljetku, va\u0161a tvrdnja da kriti\u010dari va\u0161eg pristupa samo \u201epjevaju Kumbaya\u201c<\/a>, umjesto da razvijaju smislena rje\u0161enja (koja je mogu\u0107e financirati), krajnje je omalova\u017eavaju\u0107a i dismisivna. Ve\u0107 su danas u procesu mnogi opipljivi prijedlozi i projekti usmjereni prema pove\u0107anju produktivnosti i sigurnosti opskrbe hrane \u2013 od pogon\u00e2 za proizvodnju biognojiva i biopesticida, te agroekolo\u0161kih programa obuke poljoprivrednika, do eksperimentiranja s novim tehnikama upravljanja vodom i tlom<\/a>, sustavima uzgoja s malim unosom<\/a> i biljnim vrstama koje suzbijaju \u0161teto\u010dine<\/a>. Vi nas sve poku\u0161avate praviti ludima \u2013 pretvarate se kao da su prakti\u010dna, aktualna rje\u0161enja predvo\u0111ena poljoprivrednicima na neki na\u010din nerealna ili smije\u0161na, dok pristupe koji su vam po\u017eeljni predstavljate kao pragmati\u010dne. No, zapravo su va\u0161a preferirana visokotehnolo\u0161ka rje\u0161enja, uklju\u010duju\u0107i genetski in\u017eenjering, nove tehnologije uzgoja, a sada i digitalnu poljoprivredu, ta koja konzistentno ne uspijevaju smanjiti glad ili pove\u0107ati pristup hrani, kao \u0161to je obe\u0107ano. U nekim slu\u010dajevima, brzopotezna \u201erje\u0161enja\u201c koja nudite za klimatske promjene zapravo doprinose biofizi\u010dkim procesima koji pokre\u0107u problem (primjerice, vi\u0161e gnojiva temeljenih na fosilnim gorivima i vi\u0161e infrastrukture koja ovisi o fosilnim gorivima za njihov transport) ili pogor\u0161avaju politi\u010dke uvjete koji dovode do nejednakosti u pristupu hrani (primjerice, politike i inicijative za oplemenjivanje sjemena koje pogoduju velikim korporacijama i laboratorijima, a ne samim poljoprivrednicima).<\/p>\n

U oba \u010dlanka drasti\u010dno pojednostavljujete slo\u017eena pitanja na na\u010dine koji opravdavaju va\u0161 vlastiti pristup i intervencije. U kolumni<\/a> New York Timesa<\/em> konstatirate kako bi Afrika, s najni\u017eim tro\u0161kovima rada i zemlje, trebala biti neto izvoznik poljoprivrednih proizvoda. Obja\u0161njavate kako je razlog zbog kojega ona to ve\u0107 nije taj da je \u201enjihova produktivnost puno ni\u017ea nego u bogatim zemljama i tamo naprosto ne postoji infrastrukture\u201c. Me\u0111utim, tro\u0161kovi zemlji\u0161ta i rada, kao i infrastruktura, dru\u0161tveno su i politi\u010dki proizvedeni. Afrika je zapravo iznimno produktivna \u2013 samo se profiti ostvaruju drugdje. Kroz kolonizaciju, neoliberalizam, du\u017eni\u010dke zamke i druge oblike legalizirane plja\u010dke, afri\u010dki \u017eivoti, okoli\u0161i i tijela obezvrije\u0111eni su i pretvoreni u robu za dobrobit i profit drugih. Infrastrukture su dizajnirane kako bi se te robe kanaliziralo izvan samog kontinenta. Afrika nije samodostatna u pogledu \u017eitarica jer su njeni poljoprivredni, rudarski i drugi resursno-intenzivni sektori strukturirani na na\u010din koji je usmjeren prema slu\u017eenju kolonijalnim, a potom i me\u0111unarodnim tr\u017ei\u0161tima, a ne samim afri\u010dkim narodima. Iako sigurno niste odgovorni za sve navedeno, vi i va\u0161a zaklada pogor\u0161avate neke od ovih problema kroz vrlo privatiziran, profitno utemeljen, korporativni pristup poljoprivredi.<\/p>\n

Ne nedostaje prakti\u010dnih rje\u0161enja i inovacija afri\u010dkih poljoprivrednika i organizacija. Pozivamo vas da se odmaknete i u\u010dite od ljudi na terenu<\/a>. Istovremeno pozivamo novinske ku\u0107e visokog profila da budu opreznije u davanju kredibiliteta pogre\u0161nim pretpostavkama, oholosti i neznanju jednog bogatog bijelog \u010dovjeka, na ra\u010dun ljudi i zajednica koji \u017eive i prilago\u0111avaju se ovim stvarnostima upravo u ovom trenutku.<\/p>\n

U potpisu:<\/strong><\/p>\n

Community Alliance for Global Justice\/AGRA Watch<\/p>\n

Alliance for Food Sovereignty in Africa (AFSA)<\/p>\n

Southern African Faith Communities\u2019 Environment Institute (SAFCEI)<\/p>\n

GRAIN<\/p>\n

African Centre for Biodiversity<\/p>\n

Kenya Food Rights Alliance<\/p>\n

Growth Partners<\/p>\n

Grassroots International<\/p>\n

Agroecology Fund<\/p>\n

US Food Sovereignty Alliance<\/p>\n

National Family Farm Coalition<\/p>\n

Family Farm Defenders<\/p>\n

Oakland Institute<\/p>\n

A Growing Culture<\/p>\n

ETC Group<\/p>\n

Food in Neighborhoods Community Coalition<\/p>\n

Detroit Black Community Food Security Network<\/p>\n

Sustainable Agriculture of Louisville<\/p>\n

Haki Nawiri Afrika<\/p>\n

Real Food Media<\/p>\n

Agroecology Research-Action Collective<\/p>\n

Environmental Rights Action\/ Friends of the Earth Nigeria (ERA\/FoEN)<\/p>\n

Les Amis de la Terre Togo\/ Friends of the Earth Togo<\/p>\n

Justi\u00e7a Ambiental\/ JA FoE Mozambique<\/p>\n

Friends of the Earth Africa<\/p>\n

Health of Mother Health Foundation (HOMEF)<\/p>\n

Committee on Vital Environmental Resources (COVER)<\/p>\n

The Young Environmental Network (TYEN)<\/p>\n

GMO Free Nigeria<\/p>\n

Community Development Advocacy Foundation<\/p>\n

African Centre for Rural and Environmental Development<\/p>\n

Connected Advocacy<\/p>\n

Policy Alert<\/p>\n

Zero Waste Ambassadors<\/p>\n

Student Environmental Assembly Nigeria (SEAN)<\/p>\n

Host Community Network, Nigeria (HoCON)<\/p>\n

Green Alliance Nigeria (GAN)<\/p>\n

Hope for Tomorrow Initiative (HfTI)<\/p>\n

Media Awareness and Justice Initiative (MAJI)<\/p>\n

We The People<\/p>\n

Rainbow Watch and Development Centre<\/p>\n

BFA Food and Health Foundation<\/p>\n

Corporate Accountability and Public Participation Africa (CAPPA)<\/p>\n

Women and Children Life Advancement Initiative<\/p>\n

Network of Women in Agriculture Nigeria (NWIN)<\/p>\n

Gender and Environmental Risks Reduction Initiative (GERI)<\/p>\n

Gender and Community Empowerment Initiative<\/p>\n

Eco defenders Network<\/p>\n

Urban Rural Environmental Defenders (URED)<\/p>\n

Peace Point Development Foundation (PPDF)<\/p>\n

Community Support Centre, Nigeria<\/p><\/blockquote>\n

AGRA Watch<\/a> je kampanja Saveza zajednice za globalnu pravdu (Community Alliance for Global Justice) sa sjedi\u0161tem u Seattleu koja dovodi u pitanje upitne poljoprivredne programe Zaklade Billa i Melinde Gates u Africi, uklju\u010duju\u0107i njezinu inicijativu AGRA, te promi\u010de alternative predvo\u0111ene poljoprivrednicima.<\/em><\/p>\n

Savez za prehrambeni suverenitet u Africi<\/a> (Alliance for Food Sovereignty in Africa, AFSA) \u0161iroki je savez razli\u010ditih aktera civilnog dru\u0161tva koji su dio borbe za prehrambeni suverenitet i agroekologiju u Africi.<\/em><\/p>\n

S engleskog preveo Martin Bero\u0161<\/p>\n

Izvorno objavljeno 10. studenog 2022. godine na portalu Common Dreams<\/em><\/a>.<\/p>\n

Slobodni Filozofski<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

“Afrika je zapravo iznimno produktivna \u2013 samo se profiti ostvaruju drugdje. Kroz kolonizaciju, neoliberalizam, du\u017eni\u010dke zamke i druge oblike legalizirane plja\u010dke, afri\u010dki \u017eivoti, okoli\u0161i i tijela obezvrije\u0111eni su i pretvoreni u robu za dobrobit i profit drugih<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":276915,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[646,2606],"class_list":["post-360398","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-afrika","tag-bil-gajts"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/360398","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=360398"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/360398\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":360399,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/360398\/revisions\/360399"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/276915"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=360398"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=360398"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=360398"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}