{"id":360372,"date":"2022-12-10T15:13:48","date_gmt":"2022-12-10T14:13:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=360372"},"modified":"2022-12-10T15:14:37","modified_gmt":"2022-12-10T14:14:37","slug":"medunarodni-dan-ljudskih-prava-u-crnoj-gori","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/12\/10\/medunarodni-dan-ljudskih-prava-u-crnoj-gori\/","title":{"rendered":"Me\u0111unarodni dan ljudskih prava u Crnoj Gori"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Akcija za ljudska prava<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Pora\u017eavaju\u0107a je \u010dinjenica da su na Me\u0111unarodni dan ljudskih prava u Crnoj Gori sva ljudska prava ugro\u017eena institucionalnim kolapsom Ustavnog suda.<\/p>\n

Propu\u0161tanjem da blagovremeno izabere nedostaju\u0107e sudije, politi\u010dka elita je demonstrirala neodgovornost prema konceptu za\u0161tite ljudskih prava. Podsje\u0107amo da su ljudska prava i slobode propisane Ustavom i da ih u krajnjem \u0161titi Ustavni sud.<\/p>\n

Crnogorsko dru\u0161tvo mora da se vrati po\u0161tovanju osnovnih zajedni\u010dkih vrijednosti. Ustavom utvr\u0111en op\u0161ti interes za\u0161tite ljudskih prava ne smije biti predmet politi\u010dke trgovine!<\/p>\n

Ustavni sud je blokiran zato \u0161to radi sa troje od sedam sudija, i mo\u017ee da odlu\u010duje jedino o ustavnim \u017ealbama na osnovu saglasnosti sve troje sudija. Pred tim sudom je sada u radu 2815 predmeta, od \u010dega su 2513 ustavne \u017ealbe, od kojih je 10 iz 2017. godine. Imaju\u0107i u vidu standard iz prakse Evropskog suda za ljudska prava, u postupcima po \u017ealbama iz 2017, 2018. i 2019. godine, pravo na djelotvoran pravni lijek pred Ustavnim sudom je ve\u0107 prekr\u0161eno.<\/p>\n

Na odlu\u010divanje \u010deka \u010dak 273 predloga i inicijativa za ocjenu ustavnosti i zakonitosti, a dva takva predmeta su \u010dak iz 2016. godine. Preko dvije godine nije odlu\u010deno o predlogu Sudskog savjeta za ocjenu ustavnosti zakona na osnovu koga je za 28 sudija prestala funkcija, kao ni o predlogu Tu\u017eila\u010dkog savjeta i Dr\u017eavnog tu\u017eila\u0161tva na osnovu koga je funkcija prestala za 10 dr\u017eavnih tu\u017eilaca.<\/p>\n

U vezi lokalnih izbora je podnijeto 27 izbornih \u017ealbi (5 u odnosu na proces prije izbora, 22 vezano za izborni dan), 1 predmet u vezi rje\u0161avanja sukoba nadle\u017enosti i 1 predmet za utvr\u0111ivanje da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav. Lokalni izbori su sprovedeni bez Ustavnog suda, iako taj dr\u017eavni organ po Ustavu i zakonu garantuje njihov legitimitet. Op\u0161tine Budva i Kola\u0161in su nezakonito proglasile kona\u010dne izborne rezultate, pre nego je odlu\u010deno o izbornim \u017ealbama u odnosu na te op\u0161tine.<\/p>\n

I ovu godinu je obilje\u017eilo v.d. stanje na \u010delnim funkcijama u pravosu\u0111u. Vr\u0161ioci du\u017enosti su na pozicijama Vrhovnog dr\u017eavnog tu\u017eioca, predsjednika Vrhovnog suda i predsjednika \u010detiri druga suda, kao i tri \u010dlana iz reda uglednih pravnika u Sudskom savjetu. Posle vi\u0161e od \u010detiri godine, kona\u010dno je, krajem septembra 2022, izabran jedan novi \u010dlan iz reda uglednih pravnika, dok je preostalih troje nastavilo da vr\u0161e svoje funkcije u tre\u0107em mandatu, ve\u0107 devetu godinu. Takav Sudski savjet je nelegitiman i troje pravnika treba da napuste to tijelo. Poslanici su davno morali da preuzmu odgovornost i izaberu tri nedostaju\u0107a pravnika Sudskom savjetu, umjesto \u0161to su svojim propustom uko\u010dili napredak dr\u017eave ka EU.<\/p>\n

Pozitivni pomak je novi Nacrt Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, kojim se ispunjavanju vi\u0161egodi\u0161nje preporuke me\u0111unarodnih tijela u cilju stvaranja nezavisnog i nepristrasnog sudstva. Ministarstvo pravde je pokazalo znatno ve\u0107i stepen transparentnosti i volje da uklju\u010di javnost u izmjene zakona nego \u0161to je to pro\u0161le godine bio slu\u010daj s izmjenama Zakona o dr\u017eavnom tu\u017eila\u0161tvu. Me\u0111utim, raspisivanje javnih rasprava za vrijeme avgusta odnosno godi\u0161njih odmora kako za ovaj tako i za dva druga va\u017ena sistemska zakona poput Krivi\u010dnog zakonika i Zakonika o krivi\u010dnom postupku, sigurno je umanjilo efekat rasprava i sprije\u010dilo prijem sugestija iz ugla svih zainteresovanih strana.<\/p>\n

Neophodno je izmijeniti i Zakon o Dr\u017eavnom tu\u017eila\u0161tvu, da bi se obezbijedilo objektivnije ocjenjivanje i utvr\u0111ivanje odgovornosti dr\u017eavnih tu\u017eilaca. I Evropska komisija je o\u010dekivala da se ove godine pristupi tim izmjenama, ali one nijesu bile ni uklju\u010dene u program rada Vlade.<\/p>\n

U ovoj godini se radilo na izmjenama sistemskih zakona, vrlo va\u017enih za ljudska prava \u2013 Krivi\u010dnog zakonika i Zakonika o krivi\u010dnom postupku. Nacrtom Krivi\u010dnog zakonika su djelimi\u010dno usvojene dugogodi\u0161nje preporuke me\u0111unarodnih tijela u oblasti za\u0161tite \u017ertava torture. Me\u0111utim za Zakonik o krivi\u010dnom postupku, od avgustovske javne rasprave do danas nije objavljeno \u0161ta je prihva\u0107eno, a \u0161ta nije. Predlozi HRA su ve\u0107inom bili usmjereni na za\u0161titu gra\u0111ana od zlostavljanja u policiji. Tako\u0111e pozdravljamo i predlo\u017eene izmjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomo\u0107i, koje \u0161ire krug korisnika tog prava.<\/p>\n

Ove godine je Skup\u0161tina Crne Gore ratifikovala Protokol 16 uz Konvenciju za za\u0161titu ljudskih prava i temeljnih sloboda, koji omogu\u0107ava sudijama da tra\u017ee i dobiju savjete od Evropskog suda za ljudska prava o na\u010delnim pitanjima tuma\u010denja Evropske konvencije o ljudskim pravima i prate\u0107im protokolima.<\/p>\n

Nedjelotvornost istraga policijskog zlostavljanja je i dalje jedan od klju\u010dnih problema za\u0161tite ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori.\u00a0 To je u maju ove godine potvrdio i Komitet protiv torture UN, izraziv\u0161i zabrinutost zbog izvje\u0161taja o fizi\u010dkoj i psihi\u010dkoj torturi osoba li\u0161enih slobode od strane policije, zbog iznu\u0111ivanja iskaza, i nedostatka djelotvornih istraga takvih prijava. Ove godine je zbog iznu\u0111ivanja iskaza optu\u017eeno \u0161est osoba u tri predmeta, dok je HRA u prethodne dvije godine zabilje\u017eila \u010dak 19 ovakvih slu\u010dajeva. Posebno zabrinjava \u0161to ni nakon dvije i po godine nema optu\u017enice za iznu\u0111ivanje iskaza od Jovana Gruji\u010di\u0107a u predmetu \u201ebomba\u0161kih napada\u201c, iako su i me\u0111unarodni stru\u010dnjaci utvrdili da je bio \u017ertva zlostavljanja. U tom predmetu je vi\u0161e dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo dva puta ukinulo rje\u0161enje o odbacivanju krivi\u010dne prijave od strane nadle\u017ene dr\u017eavne tu\u017eiteljke. ODT u Podgorici propu\u0161ta da tri slu\u010daja sagleda kao cjelinu organizovanog zlostavljanja ljudi od strane iste policijske jedinice. Svoj epilog nijesu dobile ni istrage utemeljenih prijava policijske torture prilikom protesta u Budvi, Nik\u0161i\u0107u i Pljevljima iz 2020, odnosno na Cetinju 2021. Evropskom komitetu za sprje\u010davanje torture (CPT), koji je Crnu Goru posjetio u junu, \u010detvrtina ispitanih osoba u policijskom zadr\u017eavanju po\u017ealila se na zlostavljanje, \u0161to je manje nego prije. Ove godine je dvostruko manje krivi\u010dnih prijava za djela torture (19) nego prethodnih godina, ali nije poznato je li to posljedica promjene prakse policije ili nedostatak povjerenja da se nadle\u017enima podnesu prijave.<\/p>\n

Ni ove godine Vlada nije zauzela strate\u0161ki pristup u vezi suo\u010davanja sa pro\u0161lo\u0161\u0107u. Ipak, u\u010dinjeni su i neki dugo \u010dekani pozitivni pomaci. Prvi put ove godine obilje\u017eavanju godi\u0161njice ratnog zlo\u010dina Deportacije izbjeglica prisustvovala su \u010detiri ministra u Vladi Crne Gore i direktor Uprave policije. Po prvi put, posle 30 godina, porodicama \u017ertava je upu\u0107eno dugo o\u010dekivano izvinjenje policije i ministarstva unutra\u0161njih poslova zbog nezakonitog hap\u0161enja i izru\u010divanja izbjeglica vojsci Srpske Republike BiH. Ministar unutra\u0161njih poslova je javno podr\u017eao inicijative nevladinih organizacija da se na mjestu okupljanja podigne spomen obilje\u017eje i obilje\u017ei dan sje\u0107anja na \u017ertve ovog ratnog zlo\u010dina, ali do danas po tom pitanju ni\u0161ta nije u\u010dinjeno. Pozitivno je zajedni\u010dko otkrivanje spomen plo\u010de admiralu Barovi\u0107u na Visu od strane delegacija Crne Gore i Hrvatske. Ovu godinu je ozna\u010dilo i postavljanje kontroverzne spomen plo\u010de na vojni objekat u Morinju, koje je neodgovornim postupanjem politi\u010dara obesmislilo suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u i odavanje po\u010dasti \u017ertvama. HRA \u0107e nastaviti da se zala\u017ee, zajedno sa Centrom za gra\u0111ansko obrazovanje i Centrom za mirovno i \u017eensko obrazovanje ANIMA iz Kotora za postavljanje javnog, svima pristupa\u010dnog memorijalnog obilje\u017eja u Morinju koje \u0107e ukazati na odgovornost Crne Gore i zalo\u017eiti se za trajni mir me\u0111u narodima.<\/p>\n

Vlada ove godine nije prihvatila poziv punomo\u0107nika \u017ertava i HRA da pristupi vansudskom poravnanju sa z\u030crtvama Murina koje ni nakon 23 godine, nisu ostvarile svoje pravo na naknadu s\u030ctete. Civilne \u017ertve rata jo\u0161 nijesu prepoznate Zakonom o bora\u010dkoj i invalidskoj za\u0161titi.<\/p>\n

Ove godine je na inicijativu BiH pokrenut jedan krivi\u010dni postupak za ratni zlo\u010din dvostrukog ubistva i silovanja u Fo\u010di. Nije bilo pokretanja istraga ili podizanja optu\u017enica na inicijativu crnogorskog tu\u017eila\u0161tva. Nisu preispitani stari predmeti, \u010dije je procesuiranje kritikovala Evropska komisija. Srbija ignori\u0161e zahtjev Crne Gore za izru\u010denjem Zorana Vukovi\u0107a, osu\u0111enog za zlo\u010din nad porodicom Klapuh, a nemamo informaciju da se Vlada tome suprotstavlja.<\/p>\n

Nerasvjetljeni slu\u010dajevi napada i ugro\u017eavanja sigurnosti novinara i dalje su prepreka\u00a0 uspostavljanju minimalnih standarda za po\u0161tovanje slobode izra\u017eavanja. Nije bilo napretka u istragama klju\u010dnih napada na novinare iz ranijih godina. Ni ova Vlada, kao prethodne dvije, nije anga\u017eovala stranog eksperta za rasvjetljavanje ubistva glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista Dan, Du\u0161ka Jovanovi\u0107a. Nalogodavci i izvr\u0161ioci poku\u0161aja ubistva novinara Tufika Softi\u0107a 2007. godine nikada nisu procesuirani, a slu\u010daj je zastario 1. novembra ove godine. Iako je do\u0161lo do pomaka u istrazi napada na novinarku Vijesti, Oliveru Laki\u0107, iz 2018. godine, o\u010dekujemo da se ona usmjeri na nalogodavce.<\/p>\n

Govor mr\u017enje je i ove godine intenzivan, posebno prema \u017eenama u javnoj sferi, Romima i LGBT osobama. Neophodno je unaprijediti procesuiranje tih slu\u010dajeva i precizirati razliku izme\u0111u krivi\u010dnog djela i prekr\u0161aja u predmetima govora mr\u017enje. Nedovoljno procesuiranje govora mr\u017enje od strane politi\u010dara sprje\u010dava \u0161irenje takvog govora me\u0111u gra\u0111anima. Skup\u0161tina nikada nije procesuirala predsjednika Odbora za ljudska prava i slobode, Jovana Vu\u010durovi\u0107a, zbog govora mr\u017enje i homofobnih stavova uprkos urgenciji dvadeset \u010dlanica Koalicije Zajedno za LGBTIQ prava. Ni Jovan Marku\u0161 nije razrje\u0161en \u010dlanstva u Nacionalnoj komisiji za UNESCO zbog govora mr\u017enje, nego je nastavio da isti govor primjenjuje i na Rome.<\/p>\n

Vlada je zaklju\u010dila \u201eTemeljni ugovor izme\u0111u Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve\u201c i pored apela da se tekst tog ugovora uskladi sa pozitivnim pravom. Vlada je odbila sve stru\u010dne primjedbe na neusagla\u0161enost ugovornih odredbi s pravnim poretkom, a ustavnost ovog ugovora danas je upitna. Pred sudom su pokrenuti postupci kojima je ugovor osporen i o\u010dekujemo da se oni efikasno sprovedu.<\/p>\n

Ni ove godine Crna Gora nije ispunila preporuke UN Komiteta za ekonomska, socijalna i kulturna prava iz 2014. godine, da obezbijedi odgovaraju\u0107i \u017eivotni standard za socijalno ugro\u017eene, posebno nezaposlene, starije i osobe sa invaliditetom. Iako neznatno uve\u0107an, iznos socijalnih davanja je i dalje 6 puta manji od cijene minimalne potro\u0161a\u010dke korpe i ne obezbje\u0111uje pre\u017eivljavanje nego podsti\u010de sivu ekonomiju i izrabljivanje najsiroma\u0161nijih. Ne postoje precizni podaci o broju siroma\u0161nih i besku\u0107nika ili osoba koje nemaju adekvatno stanovanje ni pristup osnovnoj infrastrukturi i servisima kao \u0161to su voda, grijanje, sanitarije i struja. Nije usvojen podzakonski akt bilo koje vrste koji obja\u0161njava kako se besku\u0107nici zbrinjavaju, koje su im usluge dostupne i na koji na\u010din, pa tako slu\u017ebenici Centra za socijalni rad nemaju jasno definisane korake u postupku njihovog zbrinjavanja. Strategija za borbu protiv siroma\u0161tva nije usvojena, niti je njeno sa\u010dinjavanje planirano, sude\u0107i prema Srednjoro\u010dnom programu rada Vlade 2022-2024.<\/p>\n

Nijesu ispunjene ni preporuke UN Komiteta za prava osoba s invaliditetom iz 2017. godine, posebno u pogledu neophodne reforme starateljstva i odlu\u010divanja u ime osobe, koji spre\u010dava osobe s invaliditetom u slobodnom dono\u0161enju odluka o svom \u017eivotu. Praksa oduzimanja poslovne sposobnosti je nastavljena, a glavni vid zbrinjavanja osoba sa psiho-socijalnim invaliditetom je u institucijama. I dalje oko 46% pacijenata Specijalne bolnice za psihijatriju u Kotoru \u010dine tzv. socijalni pacijenti, za \u010dijim bolni\u010dkim lije\u010denjem vi\u0161e nema potrebe, ali koji nastavljaju da \u017eive u Bolnici jer dr\u017eava za njihovo zbrinjavanje nema rje\u0161enje.<\/p>\n

Iako je Vlada predvidjela da u IV kvartalu 2022. donese Strategiju deinstitucionalizacije i razvoja usluga za \u017eivot u zajednici od 2023. do 2026. (sa Akcionim planom za 2023), Strategija jo\u0161 nije donijeta i nepoznato je da li je oformljena radna grupa za njenu izradu.<\/p>\n

Na\u017ealost, ni posljednja Vlada nije prihvatila predlog HRA da izradi sveobuhvatan izvje\u0161taj o primjeni svih preporuka relevantnih me\u0111unarodnih organizacija za pobolj\u0161anje po\u0161tovanja ljudskih prava.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Crnogorsko dru\u0161tvo mora da se vrati po\u0161tovanju osnovnih zajedni\u010dkih vrijednosti. Ustavom utvr\u0111en op\u0161ti interes za\u0161tite ljudskih prava ne smije biti predmet politi\u010dke trgovine!<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":272745,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-360372","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/360372","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=360372"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/360372\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":360373,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/360372\/revisions\/360373"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/272745"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=360372"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=360372"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=360372"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}