{"id":360006,"date":"2022-12-05T07:35:59","date_gmt":"2022-12-05T06:35:59","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=360006"},"modified":"2022-12-05T10:52:07","modified_gmt":"2022-12-05T09:52:07","slug":"negin-shiraghei-prosvjedi-u-iranu-nece-stati-to-je-revolucija-koja-rusi-islamsku-vlast","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/12\/05\/negin-shiraghei-prosvjedi-u-iranu-nece-stati-to-je-revolucija-koja-rusi-islamsku-vlast\/","title":{"rendered":"Negin Shiraghei: Prosvjedi u Iranu ne\u0107e stati, to je revolucija koja ru\u0161i islamsku vlast"},"content":{"rendered":"

Autorica: Renata Ivanovi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

\u201eKad na ulice iz dana u dan izlaze \u017eene potpuno pokrivene, a pod ruku vode svoje k\u0107eri tinejd\u017eerice nepokrivenih glava i duboko svjesne da obje taj dan mogu biti ubijene i istodobno odlu\u010dne dati \u017eivot u ovoj borbi i sada, znamo da su ljudi u Iranu pokrenuli revoluciju za slobodu koju mogu ostvariti jedino svrgavanjem iranske islamske republike, diktatorske i korumpirane teokratske vlasti\u201c, argumentira nam Iranka Negin Shiraghei kako su ovi protesti stotina tisu\u0107a ljudi koji ve\u0107 gotovo tri mjeseca, unato\u010d brutalnoj sili policijskih snaga re\u017eima kojom ih nastoje ugu\u0161iti, svakodnevno izlaze na ulice u vi\u0161e od 150 iranskih gradova bez presedana od Islamske revolucije.<\/p>\n

U prosvjedima je prema Agenciji za ljudska prava HRANA ubijeno 450 prosvjednika, me\u0111u njima 63 djece. Uhap\u0161eno je vi\u0161e od 18 tisu\u0107a ljudi, a prema podacima iste agencije ubijeno je i 60 pripadnika sigurnosnih snaga. Kad je prosvjed krenuo predvi\u0111anja su bila da \u0107e potrajati tek koji tjedan u pokojem od iranskih ve\u0107ih gradova. Iskru masovnih demonstracija je, podsjetimo<\/a>, zapalila smrt 22-godi\u0161nje Mahse Amini. Djevojke koju je moralna policija uhitila nasred ulice zbog \u2018zlo\u0107ina\u2019 nepropisnog no\u0161enja hid\u017eaba. Bila je pretu\u010dena i pala u komu iz koje se nije probudila. Nakon objave njezine smrti putem dru\u0161tvenih mre\u017ea istoga se dana tisu\u0107e ljudi po\u010delo okupljati u prosvjedima protiv islamske vlasti Irana. Mladi i stari, \u017eene i mu\u0161karci\u2026<\/p>\n

\n

Otac ubijenog prosvjednika pokopao kao heroja<\/h2>\n<\/blockquote>\n

\u201eBroj ljudi koji podr\u017eavaju prosvjede je puno ve\u0107i od onoga \u0161to vidimo na ulicama i \u0161to uop\u0107e mo\u017eemo zamisliti. I proteklih je godina bilo prosvjeda u kojima su ljudi izlazili na ulicu i izra\u017eavali frustracije prema vlasti. Mnogi bi iza\u0161li i vratili se ku\u0107i. Sada se to ne doga\u0111a. Izlazi se svaki dan ponovo i s namjerom da se na ulici ostane po cijenu \u017eivota i unato\u010d brutalnim napadima na prosvjednike. Ovi prosvjedi nemaju vo\u0111a, nemaju lidera. To je dokaz da nisu izraz nekih politi\u010dkih interesa. Prosvjedi su autohtoni, dolaze od naroda, od ljudi koje nitko ne tjera na ulicu, nego izlaze svojom voljom jer \u017eele re\u0107i da ova islamska vlada nije vlada njihove zemlje, njihova naroda i ne \u017eele \u017eivjeti pod njezinom vla\u0161\u0107u. Ne \u017eele vi\u0161e trpjeti njezin teror, njihove la\u017ei, njihove zakona koje su krojili samo sebi u korist, a ljude i zemlju njima porobili. Ljudi govore da je dosta, da su shvatili da je upravo ovo moment koji ne \u017eele propustiti u borbi za slobodu i svoja prava kao pojedinci i kao narod\u201c, opisuje nam Negin Shiraghei, biv\u0161a novinarka BBC-a, a danas poduzetnica i aktivistica za ljudska prava s kojom smo razgovarali tijekom nedavnog Brave New Media Foruma 2022 Deutche Welle Akademije, a na kojem je Negin sudjelovala kao govornik i vodila raspravu o tzv. toksi\u010dnoj mu\u0161kosti u danu kojega je BNMF<\/a> posvetio medijskoj sceni koja podupire rodnu ravnopravnost.<\/p>\n

\u201eDemonstracije kao izraz bunta zbog smrti Mahse Amini na po\u010detku jesu izgledale i krenule su kao \u017eenska revolucija za prava \u017eena na slobodu govora, kretanja, odlu\u010divanja o svom tijelu, o svom \u017eivotu, o odijevanju\u2026 Ali se odmah vidjelo da je vi\u0161e od toga, jer su se prosvjedu od prvog dana pridru\u017eili brojni mu\u0161karci. Takvo iskustvo u ranijim prosvjedima koje su pokretale \u017eene nemamo. One bi same izlazile na ulice, niti jednog mu\u0161karca nije bilo blizu. Sada, nakon 44 godina od Islamske revolucije, imamo prvi puta priliku vidjeti aktivnu podr\u0161ku mu\u0161karaca \u017eenama na ulici! Danas na ulice izlazi na tisu\u0107e, dje\u010daka i mladi\u0107a, mu\u017eeva i o\u010deva\u2026 To govori kako su mu\u0161karci osvijestili va\u017enost rodne jednakosti za dru\u0161tvo i ne boje se pokazati, niti za to izgubiti \u017eivot, da zahtijevaju po\u0161tivanje \u017eenskih prava kao op\u0107ih ljudskih prava. Sve je nedavno dirnuo jedan otac, koji je u protestima izgubio sina. Na pokopu je govorio i naglasio kako se od njega opra\u0161ta kao od heroja, jer je \u017eivot dao za prava i dostojanstvo \u017eena\u201c, ispri\u010dala je Negin kako se razmjeri prosvjeda do\u017eivljavaju u Iranu.<\/p>\n

\n

Zapaljena rodna ku\u0107a ajatolaha Homeinija<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Iranski se prosvjedi, unato\u010d tome \u0161to svaki dan zbog brutalne odmazde re\u017eima mnogi pogibaju, doga\u0111aju u sjeni rata u Ukrajini. U tom se ozra\u010dju na geopoliti\u010dkoj sceni \u010dini manje zna\u010dajan, to\u010dnije, osu\u0111en na propast, nego \u0161to, ka\u017ee nam na\u0161a sugovornica, uistinu jest. Sam Iranski re\u017eim osim brutalne sile primjenjuje i nesmiljenu propagandu: \u201eStrahovito je puno novca ulo\u017eeno na ukidanje interneta, na onemogu\u0107avanje komunikacije, ali uzalud. Ljudi odmah na\u0111u na\u010dina kako \u0107e pro\u0161iriti vijest\u201c, ka\u017ee Negin.<\/p>\n

Ultrakonzervativni iranski predsjednik Ebrahim Raisi o prosvjedima se oglasio tek s tvrdnjama da su oni montirani izvana, da ih poti\u010du zapadne sile. \u0160to se ti\u010de uzroka smrti Mahse Amini, prvi se oglasio ministar unutarnjih poslova Abdolreza Rahmani Fazli i putem dr\u017eavne televizije izjavio da nigdje nije zabilje\u017eeno da je pretu\u010dena. Tek nakon par tjedana prosvjeda re\u017eim je objavio da je predsjednik Raisi osobno naredio \u2018neovisnu istragu\u2019 njezine smrti. Unato\u010d najavi da \u0107e biti gotova za tri nalazi izabranih vje\u0161taka za taj posao se ne objavljuju. U me\u0111uvremenu se prosvjedi \u0161ire poput po\u017eara, u po\u010detku su bili u 40 gradova, danas u vi\u0161e od 150. Prosvjednici izvikuju \u201cSmrt diktatoru!\u201d, \u0161to je upu\u0107eno Vrhovnom vo\u0111i ajatolahu Aliju Hameneiju. Prije 15 dana na dru\u0161tvenim mre\u017eama pojavili su se videozapisi koji prikazuju kako gori rodna ku\u0107a osniva\u010da Islamske Republike, pokojnog ajatolaha Ruholaha Homeinija, a aktivisti tvrde da su je zapalili prosvjednici. Vlasti su to negirale, \u0161tovi\u0161e, poru\u010dile da je ku\u0107a pokojnog ajatolaha u rodnom gradu ju\u017eno od Teherana, ina\u010de pretvorena u memorijalnu, otvorena za javnost.<\/p>\n

Vije\u0107e za ljudska prava UN-a pokrenulo istrage o gu\u0161enju prosvjeda u Iranu<\/strong><\/p>\n

Na izvanrednom sastanku sazvanom na prijedlog Njema\u010dke i Islanda 47 zemalja najvi\u0161eg UN-ova tijela za ljudska prava 24. studenog je odlu\u010dilo imenovati skupinu istra\u017eitelja visoke razine koji \u0107e rasvijetliti sve povrede tih prava tijekom gu\u0161enja prosvjeda u Iranu. Otvoriti me\u0111unarodnu istragu o gu\u0161enju prosvjeda u Iranu nakon smrti Mahse Amini kako bi prikupilo dokaze o kr\u0161enju ljudskih prava i eventualno pristupilo kaznenom gonjenju odgovornih.<\/p>\n

Za je glasalo 25 zemalja, \u0161est je bilo protiv (Armenija, Kina, Kuba, Eritreja, Pakistan i Venezuela), a 16 je bilo suzdr\u017eano. Amnesty International je ovu odluku nazvao \u201cpovijesnom rezolucijom\u201d je ozna\u010dava po\u010detak kraja prakse neka\u017enjavanja zemalja koje koriste silu i ubijaju civile, prosvjednike. Mnogi su zapadni diplomati tijekom sjednice osudili gu\u0161enje prosvjeda u kojima je, prema navodima Iran Human Rights organizacije (IHR), poginulo najmanje 416 ljudi, me\u0111u njima 51 dijete.<\/p><\/blockquote>\n

I na\u0161a sugovornica smatra da \u0107e ova borba dugo trajati. Koristi i rije\u010d revolucija kako bi opisala ovu zna\u010dajnu vrstu politi\u010dke promjene za Iran, jer se prosvjedima sve masovnije pridru\u017euju nastavnici, radnici i poljoprivrednici. Optimisti\u010dno vjeruje u kona\u010dno dokidanje islamske vlasti koja Iranom vlada unazad 44 godine. Od Islamske revolucije koja je tako\u0111er zahvaljuju\u0107i masovnim prosvjedima Iranaca, i mu\u0161karaca i \u017eena, i radnika i poljoprivrednika, ljudi iz svih slojeva dru\u0161tva, 1979. svrgnula monarhiju i diktaturu shaha Reze Pahlavija, a vlast preuzeo ajatolah Ruhollah Khomeini i ortodoksni islamisti. Na razo\u010daranje naroda umjesto politi\u010dkih sloboda, unaprje\u0111enja ljudskih prava i modernizacije zemlje Islamska republika Iran postaje teokratska dr\u017eava, a sva je mo\u0107 koncentrirana u rukama uskog kruga sve\u0107enika. Prvo su stradala prava \u017eena ukidanjem zakona donesenih s kraja 60-tih i po\u010detka 70-tih koji su ograni\u010davali poligamiju i po kojima je \u017eeni bio dopu\u0161ten razvod. Donosi se odluka o obaveznom no\u0161enju hid\u017eaba, uvodi se moralna policija koja prijestupnice ka\u017enjava, kao i niz ograni\u010denja za \u017eene, ponajvi\u0161e njihova slobodnog kretanja i putovanja, dopu\u0161tena samo uz mu\u0161karce, te brojna reproduktivna prava od dono\u0161enja odluka o planiranju obitelji, kori\u0161tenja kontracepcije\u2026 Pobunile su se tada \u017eene, iza\u0161le na ulice, birale 8. travnja, Me\u0111unarodni dan \u017eena, da novim islamskim vlastima poru\u010de kako na ukidanje prava ne\u0107e pristati. Pobuna je brutalnom silom brzo ugu\u0161ena. U prosvjedima tada nije bilo niti jednog mu\u0161karca.<\/p>\n

\n

U prosvjedima mladi koji ne poznaju \u017eivot prije Islamske revolucije<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Uspore\u0111uju\u0107i to s dana\u0161njim protestima dogodile su se zna\u010dajne promjene. U ovim prosvjedima ve\u0107inom sudjeluju mladi Iranci, a u dr\u017eavi koja broji 85 milijuna stanovnika oni \u010dine dvije tre\u0107ine. Oni nisu poznavali Iran prije Islamske republike, nisu \u017eivjeli u vrijeme koje bi danas evocirali kao uspomene koje \u017eele vratiti. Njihov prosvjed protiv re\u017eima dolazi iz iskustva duboke frustracije \u017eivota u re\u017eimu koji vi\u0161e ne \u017eele trpjeti, ka\u017ee nam Negil, koja je i sama ro\u0111ena iz Islamske revolucije.<\/p>\n

\u201eRo\u0111ena sam u malom gradu na sjeveru Irana, u obitelji s petero djece. Imam tri brata i sestru, a ja sam bila dijete. Moj je otac na potpuno jednak na\u010din volio svoje k\u0107eri kao i sinove. U ku\u0107i, unutar obitelji, nisam osje\u0107ala nikakvu diskriminaciju. Ali sam je vidjela i do\u017eivljavala vani i to je na mene, jo\u0161 kao djevoj\u010dicu, jako utjecalo. Tra\u017eila sam odgovore na pitanja tko sam zapravo ja, za\u0161to meni \u017eivot u dru\u0161tvu, u \u0161koli, na ulici kao djevoj\u010dici treba biti druk\u010diji nego mojoj bra\u0107i ili mojim mu\u0161kim prijateljima. Za\u0161to se ja ne bi mogla isto igrati vani kao i oni. Sve me to tjeralo da razmi\u0161ljam o jednakosti, a odgovore sam tra\u017eila u knjigama. Roditelji su me poticali na u\u010denje, znali su da je obrazovanje najvrijednije i da je to jedino oru\u017eje samopouzdanja i gradnje osobnosti koje mi mogu dati kao k\u0107eri. Rano sam osjetila potrebu boriti se za prava, biti aktivna, ne \u0161utjeti. Uklju\u010divala sam se u kampanje za \u017eenska prava. Mre\u017ea feministi\u010dkih organizacija se \u0161irila Iranom, a aktivnosti bile usmjerene razgovorima, osvje\u0161\u0107ivanju o rodnoj ravnopravnosti, o va\u017enosti jednakosti izme\u0111u \u017eena i mu\u0161karaca. U\u010dila sam mu\u0161ke prijatelje da mene vide i gledaju kao osobu, ne kao spol. Da razumiju \u0161to je to seksizam i koliko je on toksi\u010dan. Nau\u010dila sam argumentirati i postavljati granice. Znam da ne mogu sama promijeniti dru\u0161tvo, jedino \u0161to mogu je izgraditi sebe, svoje stavove i njih znati artikulirati i to je odredilo moj daljnji put prema novinarstvu i aktivizmu za \u017eenska prava, ali i za seksualna i reproduktivna prava i zdravlje \u017eena\u201c, govori Negil i napominje kako su se upravo iz takvih perspektiva diljem Irana po\u010dela jo\u0161 prije 15 godina doga\u0111ati promjena svijesti o brojnim negativnim posljedicama islamskog re\u017eima koji je svoju vladavinu uspostavio na ukidanju ljudskih prava, ponajvi\u0161e \u017eenskih prava. Traumati\u010dna iskustva pritisaka i prijetnji obitelji tako\u0111er su imala utjecaj na odabir aktivisti\u010dkog puta. Njezin je stariji brat u dobi od tek 15 godina uhi\u0107en jer je umjesto dugih rukava na sebi imao majicu kratkih. Cijela je obitelj bila pod pritiscima, a kasnije je Negil i kao studentica do\u017eivljavala i osobna pra\u0107enja policije i prijetnje.<\/p>\n

\n

Zastra\u0161ivanja obitelji i hap\u0161enja dje\u010daka zbog kratkih rukava<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Negin Shiraghei upisala je studij matematike, tehni\u010dke i prirodne znanosti otvorenije su \u017eenama nego fakulteti dru\u0161tvenih znanosti. Me\u0111utim, ve\u0107 na po\u010detku studija ulazi u novinarske vode, objavljuje za nekolicinu iranskih medija, ponajvi\u0161e iz podru\u010dja turizma. Kako su joj politi\u010dke teme bile one kojima se prvenstveno \u017eeljela baviti, javlja se na audiciju BBC-a i biva primljena, te u svojim ranim dvadesetima seli u London kako bi radila za perzijski servis BBC-ja. Iranske vlasti su 2017. poku\u0161ale utjecati na njezino izvje\u0161tavanje zastra\u0161ivanjem njezine obitelji u Iranu. Ubrzo dolazi u situaciju da se zbog svog novinarskog rada, prijetnji i pritisaka, vi\u0161e ne mo\u017ee vratiti u Iran. S obitelji se nalazi izvan granica Irana. Dva puta je pred Vije\u0107em za ljudska prava Ujedinjenih naroda nastupala zala\u017eu\u0107i se za prava \u017eena.<\/p>\n

U novinarstvu je radila 20 godina, a prije \u010detiri je pokrenula vlastiti posao, osnovala komunikacijsku tvrtku s ciljem unapre\u0111enja ciljano usmjerenih pojedinaca i start-upova, da bi potom u partnerstvu s March Healthu fondacijom kreirala aplikaciju za zdravlje \u017eena \u201cMarch Health\u201d koriste\u0107i tehnologiju umjetne inteligencije. Kao aktivistica vodi kampanju protiv sustavnog uznemiravanja novinarki.<\/p>\n

\u201eJako je va\u017eno govoriti o ljudskim pravima. Va\u017eno za demokraciju. Mnogi su poput mene i moje obitelji u Iranu imali pritisak vlasti, ali ja sam o tome odlu\u010dila govoriti. Mnogi koji su to do\u017eivjeli izabrali su \u0161utjeti. Ovi prosvjedi, svakodnevni protesti, mijenjaju tu situaciju. Ljudi s ulica Irana poru\u010duju kako vi\u0161e ne\u0107e pristati na povratak na staro. Zato vjerujem da \u0107e i uspjeti, da \u0107e u Iranu do\u0107i do promjene\u201c, naglasila je Negil.<\/p>\n

Iranski reprezentaivci odbili pjevati svoju himnu<\/strong><\/p>\n

Pred po\u010detak utakmice s Engleskom iranski nogometni reprezentativci odbili su pjevati himnu zbog policijskog nasilja prema \u017eenama i prosvjednicima u svojoj zemlji. Iranski navija\u010di su istodobno, tijekom njezina izvo\u0111enja, himni zvi\u017edali. Iranska televizija to nije prenijela, a da bi skupo mogli platiti to \u0161to su u\u010dinili, komentirali su mnogi. Iz Irana je o\u010dito na reprezentativce uslijedio golem pritisak, jer su pred idu\u0107e dvije utakmice, himnu otpjevali.<\/p>\n

Unato\u010d tome, sna\u017enu su poruku podr\u0161ke poslali. Poput Voria Ghafourija, biv\u0161eg nogometnog reprezentativca koji je 24. studenog pru\u017eio javnu i odlu\u010dnu potporu prosvjedima u Islamskoj Republici, optu\u017eiv\u0161i ga za \u201cprotudr\u017eavnu propagandu\u201d. Ghafourija je policija brzo uhitila pod optu\u017ebom da je \u201cvrije\u0111ao i blatio ugled nacionalne ekipe i sudjelovao u propagandi protiv dr\u017eave\u201c.<\/p>\n

Foto: Renata Ivanovi\u0107<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Reci.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Negin Shiraghei, biv\u0161a novinarka BBC-a, a danas poduzetnica i aktivistica za ljudska prava, smatra da \u0107e ova borba dugo trajati. Koristi i rije\u010d revolucija kako bi opisala ovu zna\u010dajnu vrstu politi\u010dke promjene za Iran, jer se prosvjedima sve masovnije pridru\u017euju nastavnici, radnici i poljoprivrednici.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":360007,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[574,2582],"class_list":["post-360006","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana","tag-iran","tag-negin-shiraghei"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/360006","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=360006"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/360006\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":360026,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/360006\/revisions\/360026"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/360007"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=360006"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=360006"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=360006"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}