Stoga, nimalo ne \u010dudi da mnogi roditelji koriste odre\u0111ene metode kako bi dijete postalo uspje\u0161na i sretna odrasla osoba.<\/p>\n
Kako donosi Daily News, postoje smjernice kojih se roditelji vole pridr\u017eavati, a one zavise o razli\u010ditim kulturama, pa se tako roditeljski stilovi mogu zna\u010dajno razlikovati od jednog dijela svijeta do drugog.<\/p>\n
U nastavku vam zato donosimo neke od naj\u010dudnijih metoda odgoja djece u svijetu.<\/p>\n
U Japanu djeca od ro\u0111enja spavaju u svojoj sobi<\/p>\n
U mnogim zemljama svijeta roditelji vode ra\u010duna o tome kako slu\u010dajno ne bi razmazili svoju djecu, pogotovo na istoku.<\/p>\n
Tako u Japanu ne postoji praksa da roditelji spavaju u istoj sobi, a jo\u0161 manje u istom krevetu s djetetom. Od samog ro\u0111enja stavljaju ih u odvojenu sobu, a dolaze im samo kad pla\u010du kako bi ih utje\u0161ili.<\/p>\n
Naime, Japanci vjeruju da je djetetu dovoljno osigurati sve \u0161to mu je potrebno, ali mu svejedno omogu\u0107iti da razvija samopouzdanje i nezavisnost. Osim toga, u Japanu je pravilo da se djecu ne ljubi i ne mazi ako su starija od sedam godina jer smatraju da bi ih tako mogli previ\u0161e razmaziti, a njima je disciplina jedna od najva\u017enijih stvari u roditeljstvu.<\/p>\n
U Kini odvikavaju djecu od pelena ubrzo nakon ro\u0111enja<\/p>\n
Dok se u ve\u0107ini zemalja u svijetu djeca odviknu od pelena u dobi od dvije do tri godine, u Kini je situacija ne\u0161to druga\u010dija.<\/p>\n
Naime, tamo roditelji odvikavaju djecu od pelena i u\u010de ih na samostalno obavljanje nu\u017ede ve\u0107 s nekoliko mjeseci.<\/p>\n
Mo\u017eda zvu\u010di suludo, ali kineska djeca su \u010desto ”trenirana” da obave nu\u017edu kad za\u010duju specifi\u010dan zvi\u017eduk, a to se u pravilu doga\u0111a ve\u0107 od \u0161estog do najkasnije devetog mjeseca \u017eivota.<\/p>\n
U Finskoj je igra bitnija od \u0161kole<\/p>\n
Djeca u Finskoj u \u0161kolu kre\u0107u tek kad napune sedam godina jer se vjeruje kako su prije toga premlada za obrazovanje. Finci smatraju kako je igra bitnija za dje\u010dji razvoj od edukacije i u\u010denja. \u010cak i dok su u \u0161koli, dobar dio fokusa je na igranju s vr\u0161njacima, nemaju testove, a tokom ve\u0107ine programa baziraju se na umjetni\u010dkim aktivnostima poput slikanja, pjevanja i plesanja.<\/p>\n
Danske bebe \u010dekaju ispred restorana dok roditelji jedu<\/p>\n
U Danskoj se svje\u017e vazduh smatra esencijalnim za malu djecu.<\/p>\n
To u ovoj zemlji ide do te mjere da bebe ostaju spavati vani u kolicima, dok su njihovi roditelji na ru\u010dku u restoranima ili obavljaju kupovinu po \u0161oping centrima.<\/p>\n
U \u0160vedskoj su djeca i roditelji ravnopravni<\/p>\n
Dok ovo nije slu\u010daj kod ve\u0107ine ostalih zemalja u svijetu, u \u0160vedskoj se vjeruje kako su djeca i roditelji jednaki, odnosno imaju jednaka prava u porodici.<\/p>\n
To zna\u010di kako ih se, ne samo podr\u017eava, ve\u0107 ohrabruje da imaju vlastito mi\u0161ljenje, pa i da se protive roditeljskom ako za to imaju dobre argumente.<\/p>\n
Na ostrvlju Polinezije djeca brinu o bra\u0107i i sestrama<\/p>\n
Na ostvlju Polinezije, odrasli brinu od djeci dok su dojen\u010dad, ali \u010dim po\u010dnu samostalno hodati, brigu o njima preuzimaju druga djeca, naj\u010de\u0161\u0107e njihova starija bra\u0107a i sestre.<\/p>\n
Sve to rezultira ranijim sazrijevanjem i osamostaljivanjem, pa su takva djeca obi\u010dno naprednija. Oni vjeruju da mali\u0161ani mla\u0111i od pet godina mogu sami umiriti bebu, \u0161to im navodno daje vi\u0161e samopouzdanja i nezavisnosti, a ujedno poma\u017eu roditeljima. (Izvor:Index.hr)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Iako ne postoji recept za odgajanje djece, istra\u017eivanja su pokazala kako mnogo toga ovisi o samim roditeljima, odnosno vrijednostima koje im usade u najranijoj dobi.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-359690","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/359690","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=359690"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/359690\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":359691,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/359690\/revisions\/359691"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=359690"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=359690"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=359690"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}