Na konferenciji \u201eRodna dimenzija zakona i strategija: \u0160ta smo nau\u010dili?\u201c, organizovanoj uz podr\u0161ku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, Nikoleta Pavi\u0107evi\u0107 iz Instituta alternativa predstavila je nalaze o integrisanju rodne perspektive u proces pripreme ukupno 57 sektorskih strategija koje se primjenjuju u Crnoj Gori.<\/p>\n
\u201eOd ovog broja, tri strategije su rodno transformativne, \u0161to zna\u010di da za glavni cilj imaju postizanje rodne ravnopravnosti\u201c, naglasila je ona, uz napomenu da vi\u0161e od 60 odsto strategija (njih 36) ne sadr\u017ei nijedan rodno odgovorni element \u2013 cilj, mjeru, aktivnost ili pokazatelj uspjeha.<\/p>\n
\u201eZa 14 se mo\u017ee re\u0107i da su uglavnom orodnjene, dok su \u010detiri strategije djelimi\u010dno integrisale rodnu perspektivu\u201c, kazala je Pavi\u0107evi\u0107, naglasiv\u0161i da svega 0.26% ukupnih finansijskih sredstava za primjenu svih strategija, koje se trenutno sprovode, odlazi na aktivnosti unapre\u0111enja polo\u017eaja \u017eena i rodne ravnopravnosti, uklju\u010duju\u0107i i bud\u017eete za rodno transformativne strategije, kao \u0161to je Nacionalna strategija rodne ravnopravnosti.<\/p>\n
Ona je zaklju\u010dila da institucionalna podr\u0161ka za orodnjavanje ne postoji u dovoljnoj mjeri, i da obaveza integrisanja rodne perspektive nije do kraja izvedena s obzirom na to da nije pra\u0107ena odgovaraju\u0107im analiti\u010dkim kapacitetima, niti prakti\u010dnim mehanizmima, poput izvje\u0161taja o sprovedenoj rodnoj analizi i odgovaraju\u0107ih obrazaca za davanje mi\u0161ljenja na predloge zakona i strategija.<\/p>\n
Boris Mari\u0107, generalni sekretar Vlade, kazao je da podaci kojima raspola\u017ee ova slu\u017eba su na sli\u010dnom nivou kao i podaci Instituta alternativa, s obzirom na to da je analiza ra\u0111ena za potrebe Generalnog sekretarijata 2021. godine pokazala da samo 8% strate\u0161kih dokumenata djelimi\u010dno ili u potpunosti orodnjeno. On je naglasio va\u017enost uvo\u0111enja programskog bud\u017eetiranja, odnosno bud\u017eetiranja zasnovanog na jasno planiranim u\u010dincima po odre\u0111enim sektorima javnih politika, kao va\u017enog podsticaja za rodno senzitivne politike, ali i transparentnost, efektivnost, odgovornost.<\/p>\n
Odgovaraju\u0107i na pitanje o nedostatku jasnog programa rada aktuelne Vlade, Boris Mari\u0107 je naglasio da je politi\u010dka dinamika bila takva da postoje i objektivne i subjektivne okolnosti za\u0161to nemamo Program rada Vlade. \u201eMi u najve\u0107oj mjeri sada radimo po Programu koji smo zatekli. Nismo uspostavili koordinaciju prioriteta izme\u0111u zaklju\u010dka Vlade, resora i onoga na \u010demu je Generalni sekretarijat Vlade insistirao\u201c, dodao je on.<\/p>\n
Irena Radovi\u0107, izvr\u0161na direktorica Investiciono-razvojnog fonda (IRF), kazala je da nije ohrabruju\u0107e \u0161to imamo pad \u017eena u odborima dr\u017eavnih kompanija i tim povodom uputila apel da se vodi ra\u010duna o rodnoj perspektivi.<\/p>\n
\u201eSna\u017eni smo kada je u pitanju deklarativna podr\u0161ka, ali na terenu nemamo takvu situaciju\u201c, naglasila je ona, uz podsje\u0107anje da su \u017eene u Crnoj Gori najmanje jednake u domenu mo\u0107i i novca i to je jedno od klju\u010dnih pitanja.<\/p>\n
\u201eNa pozicijama mo\u0107i ekonomskog i politi\u010dkog odlu\u010divanja, gotovo da ne postoje, sa zastupljeno\u0161\u0107u od 5,8% u odborima velikih preduze\u0107a. Veliki dio odgovornosti nose politi\u010dke partije kao centri mo\u0107i\u201c, kazala je ona, uz naglasak da kada je do\u0161la u IRF, u ovoj instituciji je bilo 20% \u017eena, a sada ih je 50% na svim nivoima, odnosno uspostavljen je rodni paritet.<\/p>\n
Dodala je i da izostaju sna\u017ene reakcije na kr\u0161enje zakona, poput kvota na izbornim listama na nedavno odr\u017eanim lokalnim izborima. \u201eMoramo da vodimo ra\u010duna da budemo senzibilni. Crnogorske institucije ne vode ra\u010duna o rodnoj ravnopravnosti i mora da se gleda i stepen implementacije\u201c, zaklju\u010dila je ona.<\/p>\n
Bo\u017eena Jelu\u0161i\u0107, predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost, osvrnula se na ulogu ovog skup\u0161tinskog radnog tijela. \u201eNama je najve\u0107a prepreka neutralnost zakona i mi smo normalizovali njihovu neutralnost i da smo svi jednaki, a nismo\u201c, rekla je ona, prepoznaju\u0107i potrebu poslanika i poslanica da nau\u010de da \u010ditaju zakone, koji su \u010dlanovi rodno odgovorni i kako ih analizirati.<\/p>\n
Da nema kvota \u017eena, ne bi bilo nijedne \u017eene u Parlamentu, a i kada im date bilo koje pravo, da\u0107ete im ono koje je najmanje\u201c, dodala je Jelu\u0161i\u0107, i ukazala na va\u017enost da se prepozna mati\u010dnost Odbora za rodnu ravnopravnost za vi\u0161e zakona.<\/p>\n
Boris Mugo\u0161a, poslanik i pridru\u017eeni \u010dlan \u017denskog kluba, kazao je da je veoma pozitivna stvar \u0161to postoji \u017denski klub i u ovih godinu dana smo uradili dosta toga kada je u pitanju emancipacija crnogorskog dru\u0161tva. \u201eSvi na\u0161i predlozi se usvajaju sa 81 glasom, mada nisam siguran da su to sve iskreni glasovi, ve\u0107 vi\u0161e zbog pritiska javnosti\u201c, dodao je, uz podsje\u0107anje na niz inicijativa koje su pokrenute u prethodnom periodu, poput Zakona o privremenom izdr\u017eavanju djece, regulisanja putnih isprava tokom putovanja djece, uvo\u0111enja banke humanog mlijeka i polnih \u0107elija, unapre\u0111enja medicinski potpomognute oplodnje na ra\u010dun dr\u017eave.<\/p>\n
On je ukazao i da \u0107e se u narednom periodu insistirati na ekonomskom osna\u017eivanju \u017eena, ali da je potrebno posvetiti pa\u017enju i lokalnom nivou. \u201ePotrebno je ja\u010dati i ulogu mu\u0161karca nakon ro\u0111enja djeteta\u201c, naglasio je Mugo\u0161a, a podsjetio je i na inicijativu da se izmijeni Zakon o radu i Op\u0161ti kolektivni ugovor, kako bi se omogu\u0107io balans izme\u0111u obaveza na poslu i porodi\u010dnog \u017eivota. Ova inicijativa u osnovi ima kreiranje novih servisa podr\u0161ke zaposlenim roditeljima u kompanijama i van radnog mjesta.<\/p>\n
Maja Rai\u010devi\u0107, izvr\u0161na direktorica Centra za \u017eenska prava, kazala je da je potrebno o rodnoj ravnopravnosti govoriti kao o ljudskom pravu jer ga garantuje i Ustav.<\/p>\n
\u201eNedostaju nam ex-ante analize i to se odnosi na sve strategije. Problem jeste nedostatak podataka, ali i nedostatak svijesti. Onda se de\u0161ava da imamo zakone koji su \u0161tetni i koji mogu da uru\u0161e i bud\u017eet i sistem socijalne za\u0161tite, kao \u0161to je Zakon o majkama. Takvi primjeri nas nisu nau\u010dili za\u0161to je va\u017ena rodna perspektiva\u201c, kazala je ona, podsje\u0107aju\u0107i da je proces orodnjavanja uzeo zamah kada je, prije petnaest godina, usvojen Zakon o rodnoj ravnopravnosti, ali onda je do\u0161lo do potpunog zastoja.<\/p>\n
\u201eNajve\u0107a neravnopravnost se uo\u010dava u porodi\u010dnom miljeu koji je posljedica strukturne nejednakosti, ali i u pristupu finansija, naslje\u0111ivanju. Usluge kao \u0161to su transport koji vi\u0161e koriste \u017eene, moraju da budu prepoznate\u201c, dodala je ona, na prakti\u010dnim primjerima obja\u0161njavaju\u0107i zna\u010daj integrisanja rodne perspektive. Jedan od takvih primjera je i energetika, koja usljed aktuelne krize dobija na zna\u010daju, a upravo su \u017eene, odnosno jednoroditeljske porodice najpogo\u0111enije tzv. energetskim siroma\u0161tvom.<\/p>\n
Tokom prate\u0107e diskusije je ukazano na va\u017enost ja\u010danja analiti\u010dkih kapaciteta u javnoj upravi za integrisanje rodne politike u javnoj upravi. Sanja Elezovi\u0107, nezavisna konsultantkinja, je u tom smislu ukazala na zna\u010daj formiranja \u017eenskih studija u okviru sistema visokog obrazovanja. Angelina \u0160aranovi\u0107, sekretarka Odbora za rodnu ravnopravnost, naglasila je da bi svaki zakon, koji do\u0111e u Skup\u0161tinu, nezavisno od toga ko je predlaga\u010d, trebalo da sadr\u017ei analizu uticaja propisa, dok je Biljana Gligori\u0107, iz NVO Expeditio, naglasila da su \u017eene \u010desto predvodnice razvoja u Crnoj Gori, i ne treba o njihovom polo\u017eaju govoriti u domenu socijalne za\u0161tite i porodi\u010dnog \u017eivota. Ranko Andrija\u0161evi\u0107 iz Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore najavio je unapre\u0111enje metodologije za strate\u0161ko planiranje i kontrole kvaliteta ovog procesa, kako bi, izme\u0111u ostalog, odgovorilo i na potrebu integrisanja rodne perspektive.<\/p>\n
Tim Instituta alternativa<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U Crnoj Gori postoji nedostatak podataka i svijesti kako bi se uticaj na rodnu ravnopravnost na odgovaraju\u0107i na\u010din definisao tokom izrade, primjene i procjene u\u010dinka zakona i strategija, zaklju\u010deno je na konferenciji u organizaciji Instituta alternativa.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":291474,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-359661","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/359661","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=359661"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/359661\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":359662,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/359661\/revisions\/359662"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/291474"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=359661"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=359661"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=359661"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}