{"id":359597,"date":"2022-11-28T08:43:14","date_gmt":"2022-11-28T07:43:14","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=359597"},"modified":"2022-11-30T08:27:49","modified_gmt":"2022-11-30T07:27:49","slug":"bravura-madura","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/11\/28\/bravura-madura\/","title":{"rendered":"Bravura Madura"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Tena Erceg<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Svake godine za vrijeme odr\u017eavanja UN-ove konferencije o klimatskim promjenama (COP) borbeniji aktivisti te samite opisuju kao festivale hipokrizije na kojima politi\u010dari daju prazna obe\u0107anja, a predstavnici poslovne, odnosno zaga\u0111iva\u010dke zajednice, koriste svoju ekonomsku mo\u0107 kako bi sabotirali dono\u0161enje iole smislenih odluka.<\/p>\n

Na nedavno zavr\u0161enom ovogodi\u0161njem COP-u u egipatskom ljetovali\u0161tu \u0160arm el \u0160eik, preciznije na njegovim marginama odvio se omanji igrokaz koji je tu hipokriziju uzdignuo na vi\u0161u razinu i u politi\u010dkom i u ekolo\u0161kom smislu. Tamo su, naime, novinari uhvatili francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, ameri\u010dkog specijalnog izaslanika za klimu Johna Kerryja i portugalskog premijera Ant\u00f3nija Costu u rukovanjima i srda\u010dnim razgovorima s Nicol\u00e1som Madurom, predsjednikom naftom bogate Venezuele kojega zapadne zemlje ve\u0107 godinama uop\u0107e ne priznaju za predsjednika dr\u017eave ve\u0107 ga, naprotiv, poku\u0161avaju svrgnuti s te funkcije.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0 Sjedinjene Dr\u017eave pru\u017eale su podr\u0161ku opoziciji u poku\u0161aju pu\u010da u Venezueli, a za “privremenog predsjednika” dr\u017eave jo\u0161 od 2019. smatraju vo\u0111u opozicije Juana Guaid\u00f3a<\/h2>\n

Sjedinjene Dr\u017eave u nekoliko su navrata pru\u017eale podr\u0161ku tamo\u0161njoj opoziciji u poku\u0161aju pu\u010da u Venezueli, a za “privremenog predsjednika” dr\u017eave jo\u0161 od 2019. smatraju vo\u0111u opozicije Juana Guaid\u00f3a. Unato\u010d tome, a zahvaljuju\u0107i ratu u Ukrajini, otpadnik Maduro odjednom je postao po\u017eeljan partner do mjere da mu je \u010dak i biv\u0161i ameri\u010dki dr\u017eavni tajnik Kerry pru\u017eio ruku.<\/p>\n

Emmanuel Macron Maduru je rekao da bi “volio s njim du\u017ee popri\u010dati”, na \u0161to mu je Maduro uzvratio pitanjem “Kad \u0107ete nas posjetiti?” Macron je Maduru uvijeno sugerirao da prethodno sredi situaciju kod ku\u0107e, odnosno da njegova vlada nastavi pregovore s opozicijom koji se vode u Meksiku, a \u010diji je primarni cilj da se 2024. provedu izbori uz prisustvo me\u0111unarodnih promatra\u010da.<\/p>\n

Macron je Madura oslovio rije\u010dju “predsjedni\u010de” iako je donedavno vo\u0111u opozicije Guaid\u00f3a nazivao “privremenim predsjednikom”. Ovakav zaokret u skladu je s odlukom Evropske unije iz sije\u010dnja pro\u0161le godine, kada je odlu\u010deno da se Guaid\u00f3v status degradira nakon je na izborima mjesec dana ranije izgubio funkciju predsjednika parlamenta.<\/p>\n

Iako EU te izbore ne priznaje kao po\u0161tene i slobodne, \u010dini se da su se evropski du\u017enosnici ipak pomirili s neuspjehom da se rije\u0161e Madura, pa Guaid\u00f3a srozali na razinu “privilegiranog sugovornika”. Time je opozicijski pu\u010dist izgubio ne samo status i pristup visokim evropskim du\u017enosnicima, ve\u0107 i pristup dr\u017eavnim financijskim sredstvima koje su evropske vlade konfiscirale.<\/p>\n

Macronovo iznenadno zbli\u017eavanje s politi\u010darom koji je prakti\u010dki do ju\u010der bio okru\u017een sanitarnim kordonom ideolo\u0161ke demonizacije i ekonomskih sankcija, interpretira se u kontekstu venezuelanske nafte, odnosno \u010dinjenice da si je Evropska unija zadala rok da 5. prosinca uvede potpunu zabranu uvoza sirove nafte iz Rusije, pa je sada u freneti\u010dnoj potrazi za alternativnim izvorima.<\/p>\n

S druge strane, susret Madura i Kerryja u Egiptu glasnogovornik ameri\u010dkog Ministarstva vanjskih poslova relativizirao je rekav\u0161i da je u pitanju bila “neplanirana interakcija”. To je u skladu s odlukom ameri\u010dke vlade da Guaid\u00f3a i dalje smatra i odnosi se prema njemu kao prema “privremenom predsjedniku”.<\/p>\n

Nicol\u00e1s Maduro na vlast je do\u0161ao 2013., nakon smrti socijalisti\u010dkog i eksplicitno antiameri\u010dki, odnosno antiimperijalisti\u010dki nastrojenog predsjednika Huga Ch\u00e1veza. Njegovu je vladavinu karakteriziralo prili\u010dno uspje\u0161no provo\u0111enje niza socijalnih programa usmjerenih na smanjenje siroma\u0161tva i nejednakosti, a ti su programi bili pogonjeni povoljnim okolnostima na tr\u017ei\u0161tu nafte i djelomi\u010dnom nacionalizacijom industrije i prirodnih resursa. Madurova vladavina znatno je korumpiranija, a dr\u017eava je prakti\u010dki kolabirala, no deklarativno ne odstupa od \u010davisti\u010dkih principa u skladu s kojima je 2017. formirana ustavotvorna skup\u0161tina koja je trebala izraditi novi ustav. Budu\u0107i da je ustavotvorna skup\u0161tina trebala zamijeniti parlament, u kojemu je ve\u0107inu imala opozicija, na sljede\u0107im izborima opozicija je pozvala na bojkot, pa je Maduro osvojio i drugi mandat. Slu\u017ebena inauguracija odr\u017eala se u sije\u010dnju 2019., no opozicija je ustrajala u osporavanju legitimnosti Madurove pobjede. Uslijedili su protesti, a dva tjedna kasnije Juan Guaid\u00f3 izveo je svoj slavni performans proglasiv\u0161i se na ulici “privremenim predsjednikom”.<\/p>\n

Guaid\u00f3 je u tome dobivao intenzivnu podr\u0161ku tada\u0161njeg ameri\u010dkog savjetnika za nacionalnu sigurnosti Johna Boltona i potpredsjednika dr\u017eave Mikea Pencea, a ubrzo zatim pedesetak mahom zapadnih i desni\u010darskih latinoameri\u010dkih vlada priznalo je Guaid\u00f3a za privremenog predsjednika Venezuele.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0 Ilegalno rudarenje zlata na amazonskim podru\u010djima Venezuele razmahalo se do te mjere da je rezultiralo masovnom devastacijom okoli\u0161a, ubojstvima starosjedila\u010dkih aktivista i epidemijom malarije<\/h2>\n

Vlada tada\u0161njeg ameri\u010dkog predsjednika Donalda Trumpa Venezueli je nametnula ekonomske sankcije i zaplijenila imovinu, a britanska sredi\u0161nja banka strane rezerve, \u0161to je sve zajedno rezultiralo humanitarnom krizom. Usto, pod krinkom dostave humanitarne pomo\u0107i mjesec dana kasnije ponovno je poku\u0161an pu\u010d, zami\u0161ljen tako da se na granici s Kolumbijom, gdje je trebala biti izvr\u0161ena dostava, isprovocira sukob koji bi eskalirao i poslu\u017eio kao razlog za \u0161iru vojnu intervenciju. Ne\u0161to manji, tako\u0111er neuspje\u0161ni poku\u0161aj dr\u017eavnog udara dogodio se i dva mjeseca kasnije, nakon \u010dega su se opozicijski vo\u0111e podvijena repa razbje\u017eali po stranim dr\u017eavama i ambasadama.<\/p>\n

U sije\u010dnju ove godine jedan umirovljeni general vojske Venezuele na su\u0111enju u New Yorku posvjedo\u010dio je da je u Kolumbiji sudjelovao u pripremama za pu\u010d protiv Madura, kao i da je imao ugovor s Guaid\u00f3om i “njegovim ameri\u010dkim savjetnicima” da se isprovocira sukob na tlu Venezuele.<\/p>\n

Taj biv\u0161i general Cliver Alcal\u00e1 jedan je u nizu visokih du\u017enosnika Venezuele, uklju\u010duju\u0107i i samog Madura, protiv kojih je ameri\u010dko dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo podignulo optu\u017enicu zbog “narkoterorizma”. Optu\u017enica ih tereti za poku\u0161aj prebacivanja 250 tona kokaina u Ameriku, u sklopu \u010dega je Trumpov dr\u017eavni tu\u017eilac William Barr \u010dak raspisao tjeralicu za Madurom vrijednu 15 milijuna dolara.<\/p>\n

Unato\u010d svim tim doga\u0111ajima, kao i sada\u0161njim umanjivanjem zna\u010daja susreta Madura i Johna Kerryja u Egiptu, vlada predsjednika Joea Bidena ve\u0107 neko vrijeme radi na tihoj normalizaciji odnosa s Venezuelom, pa se u o\u017eujku dogodio susret visokih delegacija dviju vlada. Razgovaralo se o labavljenju sankcija pod uvjetom da se odr\u017ee nadzirani izbori, a tom je prilikom dogovorena i \u0161est mjeseci kasnije realizirana razmjena zatvorenika. Maduro je iz zatvora pustio sedmoricu Amerikanaca, petorica od kojih su osu\u0111eni za pronevjeru, a bili su zaposlenici naftne kompanije Citgo. Kompanija je u vlasni\u0161tvu venezuelanske dr\u017eavne naftne kompanije PDVSA, ali joj se sjedi\u0161te nalazi u ameri\u010dkom gradu Houstonu. SAD je pak oslobodio dvojicu ne\u0107aka Madurove supruge, koji su tamo osu\u0111eni tako\u0111er zbog “narkoterorizma”.<\/p>\n

Kako je po\u010detkom listopada objavio Wall Street Journal, Bidenova vlada odlu\u010dila je razmotriti labavljenje sankcija protiv Venezuele kako bi time ameri\u010dkoj naftnoj kompaniji Chevron omogu\u0107ila da tamo ponovno pokrene proizvodnju nafte. Prema podacima ameri\u010dke agencije za energiju EIA, venezuelanska proizvodnja nafte srozala se sa oko 2,5 milijuna barela dnevno prije uvo\u0111enja sankcija na 0,8 milijuna barela 2019., a sljede\u0107e godine na samo 300 tisu\u0107a barela dnevno. Pritom je u periodu prije sankcija najve\u0107i uvoznik bio upravo SAD, koji je kupovao otprilike tre\u0107inu proizvedenog.<\/p>\n

Evidentno je stoga da je iznenadno pribli\u017eavanje visokih ameri\u010dkih i evropskih du\u017enosnika Madurovom re\u017eimu motivirano \u017eeljom da ponovno dobiju pristup venezuelanskoj nafti. Zbog toga su oni koji su Maduru do ju\u010der radili o glavi u\u010das spremni zaboraviti na nedemokratske izbore, masovna kr\u0161enja ljudskih prava, humanitarnu katastrofu, narkoterorizam i ostale zamjerke zbog kojih su tamo poticali dr\u017eavni udar. No kako upozoravaju klimatski aktivisti, oni su evidentno spremni zaboraviti i za\u0161to su uop\u0107e do\u0161li u \u0160arm el \u0160eik, pa non\u0161alantno pripremaju teren za nove dilove s fosilnim gorivima na mjestu na kojemu bi se trebalo odlu\u010divati o odustajanju od istih.<\/p>\n

Zbog toga su se ovih dana mogle pro\u010ditati kritike poput onih da je Nicol\u00e1s Maduro “jedan od najgorih klimatskih zlo\u010dinaca uop\u0107e”. To je svakako pretjerana, ali ne i potpuno proma\u0161ena kvalifikacija uzme li se u obzir podatak lokalne organizacije Clima 21 prema kojemu upravo Venezuela ima najbr\u017ee rastu\u0107u razinu uni\u0161tavanja amazonske pra\u0161ume od svih dr\u017eava kojima se ona prostire. Maduro i novi kolumbijski predsjednik Gustavo Petro u Egiptu su, dodu\u0161e, najavili osnivanje fonda za za\u0161titu Amazonije. No da bi se ta za\u0161tita zaista i realizirala Maduro bi trebao zaustaviti ilegalno rudarenje zlata na amazonskim podru\u010djima koje se razmahalo do te mjere da je rezultiralo masovnom devastacijom okoli\u0161a, ubojstvima starosjedila\u010dkih aktivista i epidemijom malarije.<\/p>\n

Maduro je 2016. godine za rudarenje otvorio prostor rudarskog pojasa oko rijeke Orinoco, povr\u0161ine vi\u0161e od 100 tisu\u0107a kvadratnih kilometara koji se prote\u017ee u Amazoniju i u kojemu se nalaze velike zalihe zlata i koltana. Iako je u samoj dr\u017eavi Amazonas rudarenje zabranjeno ve\u0107 vi\u0161e od 30 godina, ona grani\u010di s pojasom Orinoco pa ilegalne rudarske aktivnosti prodiru sve dublje u pra\u0161umu. Dr\u017eava bi prema planovima trebala proizvoditi 80 tisu\u0107a kilograma zlata godi\u0161nje do 2025., no podru\u010djem fakti\u010dki vladaju kriminalne bande i oru\u017eane skupine. Me\u0111u njima su i razvoja\u010dene gerilske skupine iz Kolumbije, a najbrojniji su borci ljevi\u010darske skupine Vojska nacionalnog oslobo\u0111enja (ELN), koja je u dobrim odnosima s Madurovim re\u017eimom.<\/p>\n

Mediji navode i da je zajedno s njima u ilegalno rudarenje uklju\u010deno oko 300 tisu\u0107a ljudi koji se zbog ekonomskih sankcija suo\u010davaju sa siroma\u0161tvom i nesta\u0161icom hrane.<\/p>\n

U posljednjih osam godina u Venezueli zabilje\u017eena su 32 ubojstva aktivista za za\u0161titu okoli\u0161a koji su ujedno i pripadnici autohtonih amazonskih naroda. Najrecentnije je ubojstvo Virgilija Trujilla Arane, osniva\u010da i koordinatora starosjedila\u010dke teritorijalne garde na podru\u010dju bazena Orinoco. Trujillo je ubijen s tri metka u glavu, nakon \u010dega su napada\u010di pobjegli vozilom koje ih je \u010dekalo u blizini. Prijetnje je prijavljivao od velja\u010de, kada je osnovao skupinu za obranu pra\u0161ume. Na ubojstvo je reagirao i Ured visoke povjerenice za ljudska prava Ujedinjenih naroda, zatra\u017eiv\u0161i od vlade Nicol\u00e1sa Madura da uspostavi kontrolu nad rudarskim aktivnostima kako bi se one provodile u skladu s me\u0111unarodnim standardima za za\u0161titu okoli\u0161a i starosjedila\u010dkih naroda.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iako je do ju\u010der bio okru\u017een sanitarnim kordonom ideolo\u0161ke demonizacije, na klimatskom samitu u Egiptu ameri\u010dki i evropski du\u017enosnici srda\u010dno su razgovarali s predsjednikom Venezuele Nicol\u00e1som Madurom. Iznenadno pribli\u017eavanje motivirano je \u017eeljom da ponovno dobiju pristup venezuelanskoj nafti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[2562,572,1857],"class_list":["post-359597","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu","tag-maduro","tag-nafta","tag-venecuela"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/359597","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=359597"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/359597\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":359751,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/359597\/revisions\/359751"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=359597"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=359597"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=359597"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}