{"id":359446,"date":"2022-11-25T08:24:41","date_gmt":"2022-11-25T07:24:41","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=359446"},"modified":"2022-11-25T08:24:41","modified_gmt":"2022-11-25T07:24:41","slug":"kako-se-glasa-klasa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/11\/25\/kako-se-glasa-klasa\/","title":{"rendered":"Kako se glasa klasa?"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Pi\u0161e: Marko Kostani\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Klasa u suvremenoj politici nije operativna ni kao pojam ni kao poluga djelovanja. Organizirana radni\u010dka klasa politi\u010dki ne postoji, a samim tim ni oni na ne\u0161to vi\u0161im klasnim proplancima nemaju potrebu eksplicitno se postaviti u tom navodno arhai\u010dnom sukobu. Naravno, to ne zna\u010di da se sukob ne odvija, ali vi\u0161e ide po inerciji, nijemom prisilom, kako bi Marx rekao. Unato\u010d izostanku vidljivijih dimenzija sukoba, klasa potiho diktira rasprave. I to uglavnom tako da razli\u010dite predod\u017ebe o radni\u010dkoj klasi, pod \u0161ifrom naroda ili obi\u010dnog \u010dovjeka, slu\u017ee kao moralni orijentir ili kriterij svojevrsne politi\u010dke istine.<\/p>\n<p>Pozivanje na zami\u0161ljeni narod ili prokazivanje onih koji taj narod na bilo koji na\u010din varaju ili ugro\u017eavaju, spada u naju\u010destalije formule ulaska u politi\u010dki prostor ili barem odr\u017eavanja radne temperature. Obi\u010dni ljudi, \u010desto etni\u010dki ili rasno definirani, za razliku od elita, \u017eive svoje \u017eivote, smatraju njihovi politi\u010dki za\u0161titnici, bez ekstravagantnih hobija i navika koje su isklju\u010divo rezultat povla\u0161tenog statusa, vi\u0161ka slobodnog vremena ili dokazivanja kulturne superiornosti. U te ekstravagantne hobije i navike spada sva\u0161ta i njihovo \u201clukavo\u201d prokaziva\u010dko povezivanje temelj je uspje\u0161nosti politi\u010dkih avantura takozvanih desnih populista, ali i cinika. Pa tako nema nikakve razlike izme\u0111u luksuzne potro\u0161nje, potpla\u0107ivanja politi\u010dara, \u010ditanja Knausgaarda, brige za ekologiju ili pak brige za mentalno zdravlje.<\/p>\n<p>Unato\u010d tome \u0161to briga za mentalno zdravlje sve vi\u0161e gubi status dru\u0161tvenog tabua ona se i dalje primarno smatra dijelom \u201cstila \u017eivota\u201d vi\u0161ih klasa. U najboljem slu\u010daju se tuma\u010di kao privilegija \u2013 oni imaju novaca i vremena da se time bave \u2013 a u najgorem kao ekstravagantni hobi: izmi\u0161ljaju gluposti kako bi si dali na va\u017enosti. Razlog iza naizgled paradoksalnog istovremenog procesa gubljenja prija\u0161njeg statusa i ustrajnosti predrasuda nalazi se upravo u na\u010dinu na koji se taj status nastoji opovrgnuti ili eliminirati. A taj je na\u010din prije svega odre\u0111en individualizacijom mentalnog zdravlja: svima se mo\u017ee bolest dogoditi i nitko nije siguran. Tretiranje problema mentalnog zdravlja u socijalnom vakuumu dodatno se nagla\u0161ava uvo\u0111enjem \u201cprave\u201d znanstvene retorike koja govori o kemijskim procesima ili dijelu mozga zadu\u017eenom za ovo ili ono.<\/p>\n<p>I nema ni\u0161ta formalno neto\u010dno u tvrdnji da se problemi s mentalnim zdravljem mogu dogoditi svakome. Me\u0111utim, razine izlo\u017eenosti riziku nisu iste za sve. Primjerice, britanska istra\u017eivanja pokazuju da su pandemija i lokdauni izrazitije utjecali na mentalno zdravlje siroma\u0161nih, kao i da je upotreba antidepresiva najvi\u0161e porasla u ekonomski i socijalno najdepriviranijim regijama. I to je zapravo intuitivno sasvim razumljivo: ljudi koji se svakodnevno nose sa stresom najosnovnijih egzistencijalnih pitanja izlo\u017eeniji su riziku slabijeg mentalnog zdravlja. Spomenuti podaci i ova zdravorazumska intuicija nose u sobi vrlo jasnu konzekvencu: problemi mentalnog zdravlja nisu locirani u pojedincu ve\u0107 u dru\u0161tveno-politi\u010dkom okru\u017eenju. I samim tim se rje\u0161enja ne iscrpljuju, kako je nedavno pojasnila klini\u010dka psihologinja Sanah Ahsan u Guardianu, u individualiziranim psihoterapijama, iako su one i dalje nezaobilazne, ve\u0107 u mijenjanju dru\u0161tvenih uvjeta koji probleme generiraju.<\/p>\n<p>Obi\u010dni ljudi koji stameno podnose sve probleme nisu jamci ili \u010duvari politi\u010dke istine ve\u0107 \u017ertve politi\u010dkih i ekonomskih odnosa mo\u0107i. I samim tim ni mentalno zdravlje nije ekstravagantni hobi bogata\u0161a i onih koji nemaju pametnijeg posla ve\u0107 presudno dru\u0161tveno pitanje u kojem nezanemarivu ulogu igraju i klasne podjele. Smatranje brige za mentalno zdravljem hobijem dru\u0161tvenih elita neodoljivo podsje\u0107a na propagiranje stavova o biciklisti\u010dkim stazama u Zagrebu kao hobiju srednjih klasa dok ti na vratima zvoni Nepalac s biciklom i dostavljenom hranom. Takve izmi\u0161ljene klasne podjele pokazuju samo da je nemogu\u0107a politika bez klasne dimenzije i da zapravo desnica njihovim izmi\u0161ljanjem ne radi ni\u0161ta drugo doli parazitira na nemo\u0107i ljevice da politizira konkretne klasne podjele.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.bilten.org\/?p=43387\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Bilten<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Izmi\u0161ljene klasne podjele pokazuju samo da je nemogu\u0107a politika bez klasne dimenzije i da zapravo desnica njihovim izmi\u0161ljanjem ne radi ni\u0161ta drugo doli parazitira na nemo\u0107i ljevice da politizira konkretne klasne podjele<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":324918,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[2551,2552],"class_list":["post-359446","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-klasa","tag-klasne-podjele"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/359446","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=359446"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/359446\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":359447,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/359446\/revisions\/359447"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/324918"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=359446"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=359446"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=359446"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}