{"id":359340,"date":"2022-11-23T08:05:27","date_gmt":"2022-11-23T07:05:27","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=359340"},"modified":"2022-11-23T08:25:43","modified_gmt":"2022-11-23T07:25:43","slug":"sarm-el-seik-druga-i-treca-strana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/11\/23\/sarm-el-seik-druga-i-treca-strana\/","title":{"rendered":"\u0160arm El-\u0160eik \u2013 druga i tre\u0107a strana"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Alen Mikec<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Godi\u0161nja klimatska konferencija produ\u017eena za gotovo dva dana rezultirala je, kako prenose vode\u0107i mainstream mediji, povijesnim rezolucijama po borbu za svjetsku klimatsku pravdu. Iako se na sli\u010dnim dogovorima radilo barem desetlje\u0107e unazad, predstavnici velikih sila dogovorile su pomo\u0107 \u2013 svojevrsnu reparaciju zemljama na udaru posljedica velikih klimatskih promjena. Jedan od predmetnih sporova zbog kojih su oklijevale Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave i Europska Unija bio je povezanost Kine s grupama unutar Ujedinjenih naroda koje predstavljaju zajedni\u010dke interese Globalnog Juga.<\/p>\n

Zbivanja i diskusije na samitu jo\u0161 jednom su otvorila neka va\u017ena pitanja. Treba li globalni Jug ili Tre\u0107i svijet pla\u0107ati podjednako za klimatske promjene? Zaslu\u017euju li zemlje na izravnom udaru klimatskih nepogoda neku vrst reparacije od velikih sila? Jesu li najve\u0107i svjetski zaga\u0111iva\u010di spremni legalno se obvezati na pomo\u0107? Jedno je sasvim sigurno: brojne skupine su s gor\u010dinom promatrale jo\u0161 jedan u nizu dogovora koji ne spominje eksplicitno ulogu (neo)kolonijalne naravi svjetske industrije fosilnih goriva koja nerijetko pogoni autoritativne re\u017eima i svjetsku ratnu industriju.<\/p>\n

\n

Disidenti protiv rata<\/strong><\/h2>\n<\/blockquote>\n

Sloboda govora, pravo na prosvjed i otpor autoritativnim vo\u0111ama za mnoge su neodvojiva komponenta borbe protiv klimatskih problema. Svjetsku je pozornost samitom ponovno zaradio Alaa Abd El Fattah<\/strong>, britansko-egipatski disident koji je nedavno prekinuo vi\u0161emjese\u010dni \u0161trajk gla\u0111u.<\/p>\n

Primjer El Fattaha, naravno, nije jedini. Muhammad al-Kashef<\/strong>, egipatski disident, odvjetnik i aktivist, iz njema\u010dkog egzila upozorio je<\/a> da sama \u010dinjenica da je samit odr\u017ean u zemlji koju vodi Abdel Fatah al-Sisi<\/strong> ilustrira dovoljno o velikim silama i njihovim ambicijama. Svjetski ratna industrija sudjeluje s 5.5 posto u ukupnoj emisiji stakleni\u010dkih plinova, ukupno duplo vi\u0161e nego civilna avijacija. Sam Egipat, tvrdi al-Kashef, jedan je od najve\u0107ih svjetskih uvoznika oru\u017eja s vi\u0161e od 50 milijardi dolara utro\u0161enih na oru\u017eje od 2014. godine.<\/p>\n

\u201eKako se usu\u0111ujete sjediti ovdje dok Ukrajinci umiru? Vi i va\u0161a industrija fosilnih goriva koja ubija doslovno je odgovorna za ratne zlo\u010dine! Odvratni ste!\u201c \u2013 Ukrajinska aktivistkinja Svitlana Romanko koja je izba\u010dena sa samita u srijedu. (foto: Democracy now!)<\/p>\n

Ukrajinska klimatska i antiratna aktivistkinja Svitlana Romanko<\/strong> suspendirana je sa samita zbog protestnog istupa protiv ruskih predstavnika. Romanko je poznata od prije po svom aktivisti\u010dkom i odvjetni\u010dkom anga\u017emanu<\/a> za prestanak financiranja industrije fosilnih goriva od strane velikih svjetskih banaka \u010dime se zapravo, tvrdi, pokre\u0107e i Putinov<\/strong> ratni stroj.<\/p>\n

Zna\u010dajan je bio i istup ruskog disidenta Vladimira Slivjaka<\/a><\/strong>, jednog od ekolo\u0161kih pionira u Rusiji koji je pomogao postaviti temelje za aktivisti\u010dku borbu protiv tamo\u0161nje industrije fosilnih goriva. Slivjak nastupa i protiv nuklearne energije: s udru\u017eenjem neprofitnih organizacija Don\u2019t Nuke the Climate<\/em> sudjeluje na COP samitima od 2000. godine. Njihova agenda je da nuklearna energija ne mo\u017ee zadovoljiti prijeko potrebnu i hitnu klimatsku akciju zbog \u010dinjenice da je od po\u010detka gradnje reaktora potrebno do dvadeset godina za ispostavu elektri\u010dne energije. Isti\u010de da je Rusija tre\u0107i najve\u0107i opskrbljiva\u010d urana Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama. Iako su Sjedinjene Dr\u017eave zabranile uvoz fosilne energije iz Rusije, ta se zabrana nije odnosila na uvoz urana. U takvom licemjerju, tvrdi Slivjak, sudjeluje i Europska unija jer skoro pola od ukupno uvezenog urana kontrolira Rusija: petina je uvezena direktno iz Ruske federacije, a petina iz Kazahstana \u010diju proizvodnju, tvrdi, de facto <\/em>kontrolira Rusija.<\/p>\n