{"id":359191,"date":"2022-11-21T06:59:27","date_gmt":"2022-11-21T05:59:27","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=359191"},"modified":"2022-11-21T06:59:27","modified_gmt":"2022-11-21T05:59:27","slug":"sveti-franjo-i-pravoslavlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/11\/21\/sveti-franjo-i-pravoslavlje\/","title":{"rendered":"Sveti Franjo i pravoslavlje"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Alen Kristi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

\u201dBrate Franjo, nema\u0161 lijepo lice i nisi vje\u0161t govornik. Pa za\u0161to onda cijeli svijet tr\u010di za tobom?\u201d Tako je pun \u010du\u0111enja pitao Franju jedan brat u vrijeme kad se za Franju ve\u0107 nadaleko \u010dulo.<\/p>\n

Pronalaze\u0107i, pun radosti, dokaze odu\u0161evljenja i ljubavi koju je Franjo do danas probudio ne samo u kr\u0161\u0107anima svih tradicija nego i \u2013 ponekad i vi\u0161e \u2013 u ljudima izvan crkvenih zidina \u2013 od onih spram Crkve ravnodu\u0161nih do onih krajnje kriti\u010dki i neprijateljski raspolo\u017eenih \u2013 u pjesnicima, piscima, slikarima, znanstvenicima, filozofima i teolozima, ali i u vjernicima svih svjetskih religija \u2013 od kr\u0161\u0107anstvu bliskog \u017eidovstva i islama pa do hinduizma, budizma i kineskih religija \u2013 ne mogu, a da se ne zapitam kao da Franju susre\u0107em prvi put: \u201dKakav si to ti \u010dovjek bio Franjo kad sve do danas ljudi tr\u010de za tobom?\u201d<\/p>\n

O tome da pred sv. Franjom na neobja\u0161njiv na\u010din stoljetna neprijateljstva gube o\u0161tricu i da se nepovjerenje, preraslo u nepisane zakone, preobra\u017eava u volju za pomirenjem i susretanjem, dovoljno se sjetiti molitvenog susreta za svjetski mir u kojem je u Asizu, na poziv pape Ivana Pavla II., sudjelovalo vi\u0161e od dvije stotine vo\u0111a i predstavnika svih svjetskih religija ve\u0107 pomalo davnog 4. listopada 1986.<\/p>\n

Druga\u010dije nije ni s raskolom izme\u0111u Rima i Bizanta \u2013 Isto\u010dne i Zapadne Crkve \u2013 iz 1054. koji je kona\u010dno utvrdilo osvajanje i plja\u010dkanje Konstantinopola 1204. od strane kri\u017eara i uz naknadni blagoslov pape Inocenta III. \u2013 suprotnosti i suvremenika sv. Franje.<\/p>\n

Ovaj tragi\u010dni raskol, vezan uz me\u0111usobna optu\u017eivanja za izdaju Isusa, nije bio prepreka da pravoslavni kr\u0161\u0107ani prepoznaju veli\u010dinu sv. Franje i njegovu za\u010du\u0111uju\u0107u bliskost s duhovno\u0161\u0107u isto\u010dnih kr\u0161\u0107anskih tradicija \u2013 prije svega one gr\u010dke.<\/p>\n

Proslavu osamstote godi\u0161njice smrti sv. Franje pravoslavni su kr\u0161\u0107ani iskoristili za podsje\u0107anje na gotovo zaboravljenu blizinu sv. Franje i pravoslavnog kr\u0161\u0107anstva.<\/p>\n

Saznati, zahvaljuju\u0107i njima, \u0161to je za pojedine velikane pravoslavnog svijeta predstavljao sv. Franjo i zatim uvidjeti \u0161to sv. Franju \u010dini srodnim s pravoslavnom duhovno\u0161\u0107u, zna\u010di u\u010diniti veliki korak prema zbli\u017eavanju raskolom razdvojenih zapadnih i isto\u010dnih kr\u0161\u0107ana.<\/p>\n

Ohrabrenje neka nam bude zapa\u017eanje poznatog francuskog pravoslavnog teologa Oliviera Clementa kako je sv. Franjo bli\u017ei pravoslavnom narodu od svih ostalih svetaca Zapada i da ga taj narod voli vi\u0161e od bilo kojeg drugog sveca Zapada.<\/p>\n

\n

Ljubav preto\u010dena u freske<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Da zapa\u017eanje Oliviera Clementa odgovara istini, svjedo\u010di \u2013 kod nas ne ba\u0161 poznata \u2013 \u010dinjenica da su u nekim starim bizantinskim crkvama pravoslavni kr\u0161\u0107ani s puno ljubavi na freskama zajedno sa svojim svecima obi\u010davali predstavljati i sv. Franju.<\/p>\n

Prvo mjesto me\u0111u njima zauzimaju bizantske crkve na otoku Kreti iz 14. i 15. stolje\u0107a.<\/p>\n

\u010cuvena je crkva Panaghia di Krits\u00e0 (Svih svetih) iz 14. stolje\u0107a. U njoj \u0107e vas iznenaditi veli\u010danstvena freska koja predstavlja sv. Franju u prirodnoj veli\u010dini, lica okrenutog prema posjetitelju i u stoje\u0107em polo\u017eaju. Svete rane \u2013 osobito ona na boku istaknuta \u2013 tonzura i Evan\u0111elje u lijevoj ruci ne daju mjesta sumnji \u2013 to je sv. Franjo.<\/p>\n

Ali istinski biser skriven je u manje poznatoj crkvi Z\u00f3odochos Pigh\u00eds (Izvor \u017eivota), u selu Sab\u00e0 Pediados, opet iz 14. stolje\u0107a. I u njoj \u0107e vas do\u010dekati freska sv. Franje \u010dudesne ljepote.<\/p>\n

Sve\u010dev lik pobo\u017eni umjetnici iznova su predstavili u prirodnoj veli\u010dini i u stoje\u0107em polo\u017eaju. Visok i mr\u0161av, s bradom, sv. Franjo je lagano okrenut na desnu stranu, s rukama lagano podignutim uvis u molitvenom zanosu.<\/p>\n

U visini sve\u010deve glave, onamo gdje smjera njegov pogled, nalazi se serafin sa \u0161est krila s kojih se na tijelo sv. Franje spu\u0161ta sedam plamenih zraka ostavljaju\u0107i za sobom na rukama, nogama i boku sveca pet svetih rana koje su na vani objavile njegovu savr\u0161enu sli\u010dnost s Isusom. Ovo je jedini slu\u010daj da je doga\u0111aj s La Verne prikazan u jednoj pravoslavnoj crkvi.<\/p>\n

Nadahnu\u0107e umjetnika s otoka Krete bila je duboka pobo\u017enost tamo\u0161njih pravoslavnih kr\u0161\u0107ana prema svecu iz Asiza koju nije uspjela okrnjiti niti venecijanska okupacija povezana s mr\u017enjom prema Zapadu.<\/p>\n

S njezina izvora pio je i Domenico Theotokopulo \u2013 slavni El Greco \u2013 ro\u0111en na Kreti, o \u010demu govori vi\u0161e od stotinu njegovih slika posve\u0107enih prizorima iz \u017eivota sv. Franje.<\/p>\n

\u010cak i danas mnoga djeca ro\u0111ena na otocima Krete, Kefalonije i Korf\u00f9a s ponosom nose ime sv. Franje kao znak povezanosti njihovih roditelja sa sv. Franjom.<\/p>\n

A sve je mo\u017eda po\u010delo jo\u0161 davne 1219. godine, kada se sv. Franjo vjerojatno zaustavio u ovim krajevima na putovanju u rodnu zemlju Isusa iz Nazareta.<\/p>\n

\n

Prorok jedinstva<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Ono \u0161to je pravoslavni narod osje\u0107ao prema sv. Franji neposredno o\u010dima du\u0161e i srca, o\u010dima razuma, ku\u0161ali su opisati pravoslavni teolozi, filozofi, pjesnici i pisci, biraju\u0107i rado sv. Franju za osobnog zagovornika.<\/p>\n

Ime sv. Franje u Gr\u010dkoj je povezano s Nikosom Kazantzakisom (1885.-1957.) \u2013 pjesnikom i romanopiscem \u2013 ro\u0111enim na Kreti, odakle i potje\u010de njegova zaljubljenost prema svecu iz Asiza. Zaljubljenost je prerasla u ljubav tijekom Kazantzakisova posjeta Asizu 1924. zahvaljuju\u0107i njegovom prijateljstvu s danskim piscem \u2013 Johannesom J\u00f8rgensenom \u2013 \u017eivotopiscem sv. Franje.<\/p>\n

Prvi plod Kazantzakisove ljubavi prema sv. Franji bio je njegov prijevod na gr\u010dki J\u00f8rgensenove knjige o sv. Franji, da bi se 1956. Kazantzakis odva\u017eio napisati vlastiti roman o asi\u0161kom svecu \u2013 \u201dSiromah Bo\u017eji\u201d \u2013 iz kojega zra\u010di ljubav sv. Franje prema Isusu i siroma\u0161tvu.<\/p>\n

Na vi\u0161e je mjesta Kazantzakis poku\u0161ao izre\u0107i razlog svoje ljubavi prema sv. Franji. Volio ga je jer je bio pjesnik sposoban prignuti se i unutar bezna\u010dajnih i neznatnih stvari \u010duti ono ne\u0161to besmrtno i skriveno, \u201dmelodiju\u201d, koju je nazivao Bogom, a sam Kazantzakis poezijom.<\/p>\n

Volio ga je jer je svojom du\u0161om, askezom i ljubavlju, \u201dpobijedio materiju\u201d. Okrutnu stvarnost koju ljudi bez krila nazivaju stvarno\u0161\u0107u: glad, hladno\u0107u, bolest, prezir, nepravdu, ru\u017eno\u0107u. Jer je sve to uspio preobraziti u \u201dradostan san\u201d \u2013 puno stvarniji od samoga \u017eivota.<\/p>\n

Po mi\u0161ljenju Kazantzakisa sv. Franjo je bio veliki osvaja\u010d i vo\u0111a du\u0161a prema apsolutnoj slobodi. S divljenjem je pisao kako je sv. Franjo uspio ostvariti vrhunsku du\u017enost \u010dovjeka, ve\u0107u od samog morala, istine i ljepote \u2013 \u201dpreobraziti u duhu materiju koju nam je Bog povjerio\u201d.<\/p>\n

O asi\u0161kom svecu kao mjestu u kojemu se dvije tradicije kr\u0161\u0107anstva \u2013 zapadna i isto\u010dna \u2013 mogu susresti i osjetiti vlastite zajedni\u010dke korijene \u2013 pisala je s odu\u0161evljenjem i Marija Tatiana Alexeeva-Leskov, doktorica teologije Pravoslavne Ruske Crkve.<\/p>\n

Za nju i njezine prijatelje, pravoslavne teologe, upoznavanje svetosti sv. Franje preko izvornih franjeva\u010dkih spisa predstavljalo je \u010dudesnu objavu koja je sli\u010dila ulasku u veli\u010danstvenu katedralu koja je iznova dopu\u0161tala slutiti i sanjati jednu \u201dnepodijeljenu\u201d du\u0161u Kristove Crkve.<\/p>\n

Pred njom i njezinim prijateljima polagano se oblikovala \u201dikona sv. Franje\u201d sa svim njezinim simbolima, bojama i nijansama. S \u010du\u0111enjem su promatrali kako postaje sve sli\u010dnija klasi\u010dnoj ikoni jednog njihovog sveca.<\/p>\n

Na njoj su na \u010dudesno skladan na\u010din zajedno blistala obilje\u017eja njihovih svetih monaha, umnih teologa, svetih mu\u010denika, svetih djevica, svetih hijerarha i svetih kontemplativaca.<\/p>\n

Tako su u asi\u0161kom svecu neo\u010dekivano prona\u0161li zadivljuju\u0107u \u201dsintezu\u201d svih oblika svetosti znanih u tradiciji isto\u010dnog kr\u0161\u0107anstva. Razumjeli su i osje\u0107ali sv. Franju svojim jer je govorio svima razumljivim jezikom Biblije. Pridali su mu naslov jedinstvenog proroka \u010dija svetost svjedo\u010di otajstvo nepodijeljene du\u0161e kr\u0161\u0107anstva.<\/p>\n

Pred sv. Franjom nije ostao ravnodu\u0161an ni veliki rumunjski povjesni\u010dar religija \u2013 Mircea Eliade \u2013 posvetiv\u0161i mu poglavlje u monumentalnom djelu \u201dPovijest vjerovanja i religijskih ideja\u201d. O ljubavi prema sv. Franji pisao je u osobnom dnevniku prigodom dvaju posjeta Asizu.<\/p>\n

Za njega je duh asi\u0161kog sveca, pro\u017eet ljubavlju prema prirodi i ljudima, predstavljao objavu pomirenja \u010dovjeka sa svemirom i prihva\u0107anja ideje da su svijet i \u017eivot dobri.<\/p>\n

U izvoru misti\u010dnog \u017eivota \u2013 nostalgiji za obnovom rajskog stanja \u2013 Eliade je uo\u010dio povezanost izme\u0111u pustinjskih otaca i sv. Franje. Tvrdio je kako je ta nostalgija pobjedonosno procvjetala upravo u asi\u0161kom svecu objavljuju\u0107i se u njegovom prijateljevanju sa zvijerima i spontanom gospodarenju nad \u017eivotinjama.<\/p>\n

A veliki je ruski teolog i filozof \u2013 Nicolas Berdjaev \u2013 u sv. Franji vidio najva\u017eniji doga\u0111aj kr\u0161\u0107anske povijesti poslije \u017eivota samoga Isusa.<\/p>\n

Panagiotis Kanellopoulos, gr\u010dki intelektualac i politi\u010dar, biv\u0161i predsjednik gr\u010dke vlade, u svom djelu \u201dPovijest europskog duha\u201d, napisao je da je sv. Franjo najmilija ljudska figura koju je Europa rodila kao i to da su njegov \u017eivot i njegova poezija ne\u0161to jedinstveno u povijesti.<\/p>\n

Most izme\u0111u Istoka i Zapada predstavljao je sv. Franjo za M. C. Orosa jer je asi\u0161ki svetac svojom sveto\u0161\u0107u iznova na\u0161ao izvorno jedinstvo dviju tradicija. Veliki gr\u010dki slikar Fotis Kontoglou rekao je da je sv. Franjo jedini autenti\u010dni \u201dpravovjerni\u201d svetac Katoli\u010dke Crkve.<\/p>\n

\n

Ikona svetosti<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Ve\u0107 su u pozivu i obra\u0107enju sv. Franje mogu prepoznati va\u017ene podudarnosti s pozivom i obra\u0107enjem velikih svetaca pravoslavlja. Uvjerljiv primjer predstavlja obra\u0107enje sv. Antuna Opata opisano perom sv. Atanazija.<\/p>\n

U oba slu\u010daja rije\u010d je o poslu\u0161nosti rije\u010dima pro\u010ditanim iz Evan\u0111elja ostvarenoj u izlasku iz svijeta, prodavanju svih dobara, ljubavi prema siroma\u0161nima, potrazi za samo\u0107om i molitvom, radu za vlastito uzdr\u017eavanje \u2013 \u017eivotu prema mjeri Evan\u0111elja.<\/p>\n

Upravo je ono veza izme\u0111u sv. Franje i pravoslavnog mona\u0161tva. Kao \u0161to se \u017eivot i pravilo sv. Franje sastojalo u \u201dopslu\u017eivanju Evan\u0111elja\u201d \u2013 sam sv. Franjo pi\u0161e kako mu je Bog objavio kako treba \u017eivjeti po uzoru na Evan\u0111elje \u2013 tako je prema mi\u0161ljenju sv. Pahomije mona\u0161ki \u017eivot trebao biti \u201dposada\u0161njenje Pisma\u201d odnosno radikalni na\u010din \u017eivljenja Biblije \u2013 osobito Evan\u0111elja.<\/p>\n

U sredi\u0161tu franjeva\u010dke duhovnosti i mona\u0161kog pravoslavnog \u017eivota nalaze se tako\u0111er iste kreposti \u2013 \u201dbratstvo, malenost i slu\u017eenje\u201d \u2013 koje se objavljuju u slu\u017eenju bra\u0107i i mi\u0161ljenju o sebi kao manjemu od svih.<\/p>\n

\u017delja da se bude robom svih kako bi se nasljedovalo Isusa za kojega Pismo veli da je radi na\u0161ega spasenja postao robom svih povezuje sv. Franju i sv. Teodora Studitu \u2013 velikog reformatora mona\u0161kog \u017eivota. Podvrgavanje svima (ypotagh\u00e8) za obojicu je bila sredi\u0161nja misao duhovnosti nasljedovanja koju su \u017eivjeli i zagovarali.<\/p>\n

Za jednostavne pravoslavne kr\u0161\u0107ane osobito je bila va\u017ena bliskost sv. Franje s omiljenim pravoslavnim svecima prozvanim od tradicije imenom \u201dsvetih luda zbog ljubavi prema Kristu\u201d.<\/p>\n

\u201dCvjeti\u0107i sv. Franje\u201d neodoljivo podsje\u0107aju na pri\u010de koje su unutar pravoslavlja skupljene o \u201dsvetim ludama\u201d (na gr\u010dkom \u2013 salos, a na ruskom \u2013 yurodivi).<\/p>\n

Za primjer mo\u017ee izvrsno poslu\u017eiti pri\u010da o sv. Serafionu. Prozvali su ga Sindonita jer je imao samo neku vrstu ponjave \u2013 sindone \u2013 kojom se pokrivao. Na koncu je ostao gol, jer je i ponjavu dao prosjaku.<\/p>\n

Kad su ga upitali, tko ga je tako obukao, odgovorio je, pokazuju\u0107i na Evan\u0111elje: ono je to u\u010dinilo. Vidjev\u0161i nakon toga kako nekog \u010dovjek vode u du\u017eni\u010dki zatvor, prodao je i Evan\u0111elje, da bi zatim dobiveni novac dao du\u017eniku za pla\u0107anje duga.<\/p>\n

Kad ga je poslije jedan u\u010denik upitao, gdje mu je Evan\u0111elje, uzvratio je, da mu je Evan\u0111elje stalno govorilo da proda sve \u0161to ima i novac da siromasima, pa je to i poslu\u0161ao.<\/p>\n

Duhovnost ovih svetaca puna je sli\u010dnosti s duhovno\u0161\u0107u sv. Franje. Osje\u0107aju se \u201dhodo\u010dasnicima i strancima\u201d u ovome svijetu. Nasljeduju\u0107i Isusa, \u017eele \u017eivjeti s \u201dposljednjima\u201d u svijetu \u2013 bolesnicima, gubavcima i zatvorenicima \u2013 kako bi Isusu slu\u017eili ba\u0161 u bra\u0107i od kojih svi okre\u0107u le\u0111a.<\/p>\n

\u201dLudu ljubav\u201d usmjeravali su prema \u201dponi\u017eenom i raspetom\u201d Kristu \u2013 \u017eelja im je bila sudjelovati u njegovom siroma\u0161tvu, poni\u017eenju i nagosti \u2013 pa \u010dak i fizi\u010dkoj, hodaju\u0107i ulicama \u010desto bez odje\u0107e.<\/p>\n

Pravoslavni su ih kr\u0161\u0107ani voljeli zbog njihova djetinjeg duha, krajnje \u010disto\u0107e i jednostavnosti srca, goru\u0107e ljubavi prema Kristu i blizine svim ljudima. Razumljivo je zato da je sv. Franjo kojeg je sam Bog pozvao da bude \u201dluda u svijetu\u201d postao jedan od njihovih svetaca \u2013 propovjednik ludosti kri\u017ea.<\/p>\n

Ali i zbog ljubavi sv. Franje prema prirodi. Privukla ih je sposobnost sv. Franje da u svojoj jednostavnosti ljubi sva stvorenja razaznaju\u0107i u njima \u201d\u010distim o\u010dima\u201d Bo\u017eje tragove.<\/p>\n

Mo\u017eda nisu znali da je ljubav prema prirodi sv. Franju vezala s patristi\u010dkom tradicijom koja je u prirodi vidjela Bo\u017eju objavu i sakrament, ali su bili sigurni da je sv. Franjo \u010dovjek poslan od Boga, jer je sli\u010dio njihovim svecima od kojih su u\u010dili preko prirode vidjeti Boga.<\/p>\n

Silvan s mona\u0161ke gore Atos \u2013 poznat po skakanju od radosti zbog ljepote vidljivog svijeta \u2013 pou\u010dio ih je kako je znak milosti \u010dovjekova sposobnost da opa\u017ea i divi se ljepoti prirode. Poput sv. Franje i Silvan je osje\u0107ao su\u0107ut sa svim stvorenjima \u010dak i s prerano otrgnutim listom s grane.<\/p>\n

Serafino Sarov \u2013 sv. Franjo ruskog svijeta \u2013 podsje\u0107ao je na sv. Franju jo\u0161 vi\u0161e. Borave\u0107i u molitvi u ruskim \u0161umama, nau\u010dio je jezik stvorenja slu\u0161aju\u0107i njihovu hvalu Bogu i razgovaraju\u0107i s njima.<\/p>\n

Bio je prijatelj sa svim \u0161umskim \u017eivotinjama koje su rado posje\u0107ivale njegov molitveni \u0161umski zaklon. Osobito s velikim medvjedom kojega je Serafino slao po sa\u0107e s medom kako bi pogostio pobo\u017ene posjetitelje.<\/p>\n

\n

Blagoslov sv. Franje<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Pravoslavni kr\u0161\u0107ani vjeruju da se jedinstvo i obnova kr\u0161\u0107anstva mo\u017ee lak\u0161e ostvariti uz blagoslov susreta izme\u0111u franjeva\u0161tva i pravoslavlja.<\/p>\n

Obasjano isto\u010dnom pravoslavnom tradicijom, franjeva\u0161tvo mo\u017ee bolje i dublje razumjeti samo sebe. Pravoslavlje, pro\u017eeto svje\u017einom, spontano\u0161\u0107u, pjesni\u0161tvom i ljudsko\u0161\u0107u sv. Franje, mo\u017ee nadi\u0107i ku\u0161nju zatvorenosti i straha od svijeta.<\/p>\n

Nije li na\u0161a regija \u2013 tako sna\u017eno obilje\u017eena onim tragi\u010dnim raskolom iz 1054. \u2013 mjesto milo\u0161\u0107u predodre\u0111eno za takav susret \u2013 zlu i bezna\u0111u usprkos!<\/p>\n

Autograf<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ono \u0161to je pravoslavni narod osje\u0107ao prema sv. Franji neposredno o\u010dima du\u0161e i srca, o\u010dima razuma, ku\u0161ali su opisati pravoslavni teolozi, filozofi, pjesnici i pisci, biraju\u0107i rado sv. Franju za osobnog zagovornika.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":359192,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[2529,2528,2527],"class_list":["post-359191","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-franjevci","tag-pravoslavlje","tag-sveti-franjo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/359191","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=359191"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/359191\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":359193,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/359191\/revisions\/359193"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/359192"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=359191"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=359191"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=359191"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}