{"id":359112,"date":"2022-11-19T05:48:06","date_gmt":"2022-11-19T04:48:06","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=359112"},"modified":"2022-11-19T05:48:06","modified_gmt":"2022-11-19T04:48:06","slug":"oda-twitteru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/11\/19\/oda-twitteru\/","title":{"rendered":"Oda Twitteru"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Pi\u0161e: Vladimir Vince<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>U trenutku kada ovo pi\u0161em (sredina studenog) te\u0161ko je povjerovati da je od nadrealno glupog momenta kad je Elon Musk slavodobitno u\u0161etao u urede Twittera nose\u0107i umivaonik (valjda s namjerom da nasmije tisu\u0107e dvanaestogodi\u0161njaka doslovnim prikazom online po\u0161tapalice &#8220;let that sink in&#8221;) pro\u0161lo tek tri tjedna. U ta tri tjedna, trenutno najbogatiji \u010dovjek na svijetu otpustio je nadzorni odbor, ve\u0107inu direktora i preko pet tisu\u0107a zaposlenika Twittera (50 % radne snage) te jo\u0161 nepoznatu koli\u010dinu neizravno zaposlenih radnika koji su obavljali iznimno va\u017ene poslove moderiranja te dru\u0161tvene mre\u017ee. Od svog prvog ulaska u firmu, Elon svakodnevno donosi gomilu naizgled mahnitih odluka, od zahtjeva da mu programeri isprintaju sav kod koji su napisali zadnjih mjeseci (kako bi ga, valjda, odani in\u017eenjeri koje je doveo iz Tesle i Space X-a procijenili na temelju duljine), do spektakularno kaoti\u010dnog uvo\u0111enja naplate za verifikaciju, koja je dovela do multimilijunskih gubitaka vrijednosti za kompanije koje su se odjednom na\u0161le u situaciji da bilo tko s osam dolara mo\u017ee na\u00a0Twitteru\u00a0otvoriti profil\u00a0koji izgleda jednako slu\u017ebeno kao i njihov.<\/p>\n<p>No sve je to kulminacija vi\u0161emjese\u010dne borbe da se Elon ipak izvu\u010de od kupnje najutjecajnije svjetske dru\u0161tvene mre\u017ee. Nije jasno za\u0161to se to\u010dno na prolje\u0107e odlu\u010dio punuditi 44 milijarde dolara za Twitter (i to 44 milijarde dolara koje on sam nije imao), ali ubrzo nakon svoje originalne najave po\u010deo je tra\u017eiti razloge da se prodaja otka\u017ee. S druge strane, Twitterov nadzorni odbor relativno brzo je prihvatio ponudu da Musk u potpunosti preuzme kompaniju koja je do tada bila u dioni\u010dkom vlasni\u0161tvu. To nije iznena\u0111uju\u0107e s obzirom na to da je Twitter poznat po gubljenju novca \u2013 2019. godine je prvi put zavr\u0161io godinu s profitom, tako da je iz perspektive nadzornog odbora ova ponuda vjerojatno jedina koja bi ulaga\u010dima mogla vratiti ne\u0161to od ulo\u017eenog. Musk se zatim predomislio, i mjesecima se poku\u0161avao izvu\u0107i od prodaje, uklju\u010duju\u0107i i poku\u0161aj da uvjeri sud da je prevaren jer mu\u00a0Twitter nije dao to\u010dne podatke o prisutnosti botova na platformi. Ta parnica nije uspjela, te smo tako do\u0161li do njegovog ulaska u Twitterovu zgradu u San Franciscu krajem listopada. Musk je na kraju skupio novac uz pomo\u0107 kredita za koji je zalo\u017eio dionice Tesle, ali i niza partnera, uklju\u010duju\u0107i saudijskog princa Alwaleed bin Talala te katarski dr\u017eavni fond.<\/p>\n<p>Nakon masovnih otkaza i potpuno kaoti\u010dnih nekoliko tjedana, i dalje je potpuno nejasno \u0161to je Elonov cilj. Najavljivao je da \u017eeli pretvoriti Twitter u &#8220;oazu slobode govora&#8221;, a prvi rezultati njegovih poteza pokazuju da je ta sloboda rezervirana samo za njegove prista\u0161e, koje sada uglavnom \u010dine trgovci kriptovalutama (koje su jo\u0161 jedan Elonovim &#8220;hobi&#8221;) i desni\u010darski trolovi (poput korisnika @catturd s kojim se Elon dopisuje i raspravlja o potezima koje planira povu\u0107i u svojoj novoj kompaniji). No iako izbacivanje verificiranih korisnika koji su ga ismijavali pokazuje da je Elonovo shva\u0107anje slobode govora sli\u010dnije onom u zaljevskim diktaturama, koje su pomogle financirati kupnju Twittera, nego primjerice definiciji koju nalazimo u ameri\u010dkom Ustavu, nije ba\u0161 potpuno jasno ima li Elon ikakvih konstruktivnih namjera za Twitter, ili zaista preko no\u0107i poku\u0161ava uni\u0161titi dru\u0161tvenu mre\u017eu koja je kroz svojih petnaestak godina imala globalni utjecaj bez presedana. Neovisno o tome ho\u0107e li Twitter prestati funkcionirati do kraja godine, \u0161to je trenutno apsolutno zamislivo, ili \u0107e jo\u0161 godinama \u017eivotariti kao oaza za teoreti\u010dare zavjere i fanove Tesle, \u0161teta koju je Elon napravio vjerojatno se vi\u0161e ne mo\u017ee popraviti. Stotine tisu\u0107a korisnika, ako ne i milijuni, napustili su mre\u017eu u egzodusu kakav na internetu godinama nismo do\u017eivjeli. Potpuno je nemogu\u0107e \u0161pekulirati kakve \u0107e sve ekonomske, dru\u0161tvene, geopoliti\u010dke i druge posljedice ovaj proces imati, pogotovo u kontekstu prava na slobodu govora, izvje\u0161tavanja o ratnim zlo\u010dinima i kr\u0161enju ljudskih prava. Twitter je ve\u0107 godinama glavni kanal za izvje\u0161tavanje iz zona sukoba, od Arapskog prolje\u0107a do rata u Ukrajini.<\/p>\n<p>No ovaj tekst nije o tome, a bome nije niti o Elonu Musku. O pozadini i rezultatima ovog momenta vjerojatno \u0107e se pisati knjige i snimati dokumentarni filmovi (osobno se nadam da netko snima dokumentarac po uzoru na onaj o Fyre Festivalu). Umjesto toga, ovaj tekst je vrlo osoban, pi\u0161em ga zato jer iza svih aktualnih pri\u010da, iza svega lo\u0161ega i traumati\u010dnog \u2013 a znamo da lo\u0161e stvari na Twitteru nisu krenule s Elonom Muskom \u2013 postoje nebrojene pri\u010de nas koji smo na toj dru\u0161tvenoj mre\u017ei boravili godinama, dru\u017eili se, upoznavali i gradili svoje zajednice. Nismo po tome jedinstveni \u2013 online zajednice rastu, \u017eive i raspadaju se jo\u0161 od prvih BBS-ova (Bulletin Board System) s po\u010detka osamdestih. Ali prije nego pogledamo u pro\u0161lost kako bi nau\u010dili ne\u0161to od tih ranijih poku\u0161aja, ispri\u010dat \u0107u ukratko \u0161to je Twitter za mene zna\u010dio, i kako me godinama spajao s novim i zanimljivim ljudima.<\/p>\n<blockquote><p><strong>Za\u0161to je Twitter (bio) poseban?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Godine 2006, kad je Twitter pokrenut, i\u0161ao sam u srednju \u0161kolu. Ve\u0107 sam nekoliko godina bio aktivan u raznim internetskim zajednicama, prvo na doma\u0107im forumima o znanstvenoj fantastici (tko je bio tamo, znat \u0107e na kojima), pa zatim na blogovima koji su u Hrvatskoj u to vrijeme eksplodirali. Kad sam originalno napravio ra\u010dun na Twitteru, u rujnu 2007., nikome jo\u0161 nije bilo jasno kakva \u0107e to dru\u0161tvena mre\u017ea biti niti kako na njoj komunicirati. Zvali su ju &#8220;mikrobloging&#8221; platforma, pa smo svi u 140 znakova (originalni limit jednog tvita, temeljen na duljini SMS poruke) opona\u0161ali na\u0161e blogove iz tog vremena. Ali ve\u0107 tada se vidjelo ono \u0161to je iz moje perspektive jo\u0161 uvijek klju\u010dan element za uspjeh Twittera \u2013 za razliku od foruma i blogova, na Twitteru smo svi razgovarali sa svima.<\/p>\n<p>Ne doslovno, naravno, ali mre\u017ea se preko sustava pra\u0107enja organski \u0161irila tako da preko ljudi koje pratimo upoznajemo nove ljude, neovisno o partikularnim interesima ili manjim grupama. Kad sam bio na forumima pri\u010dao sam s fanovima Star Treka, na blogovima sam se dru\u017eio s fotografima jer sam odr\u017eavao foto-blog. Kad sam do\u0161ao na Twitter, odjednom sam se dru\u017eio sa svima! U po\u010detku je to bilo lako jer nas je bilo jako malo, pogotovo na hrvatskom Twitteru. Spajali smo se spontano, dru\u017eili na tweet-up sastancima i s mnogima jo\u0161 uvijek odr\u017eavam kontakt, iako su davno napustili Twitter.<\/p>\n<p>Preselio sam 2010. u Ameriku. Prvih nekoliko godina vi\u0161e nisam toliko aktivno koristio Twitter, ali ostao je moja veza s ljudima na Balkanu, prilika da redovito komuniciram na vlastitom jeziku, ali i da pratim \u0161to se doga\u0111a u zemlji iz koje sam oti\u0161ao. Nakon selidbe u New York 2014. godine, Twitter je bio klju\u010dan da se uklju\u010dim u biciklisti\u010dki i urbanisti\u010dki aktivizam u tom gradu. Iako je moj profil postao bilingualan, kao uostalom i moj &#8220;stvarni&#8221; \u017eivot, do danas mi je upravo doma\u0107i Twitter ostao najbitnija zajednica koju sam tamo na\u0161ao. Naravno, ne postoji samo jedan doma\u0107i Twitter \u2013 \u010dak i na malom prostoru biv\u0161e Jugoslavije ima barem sto tisu\u0107a aktivnih korisnika, vjerojatno i vi\u0161e. Ali prilika da kontinuirano upoznajem nove ljude, sponatno, pi\u0161u\u0107i na vlastitom jeziku, za mene je bila iznimno bitna. Jedan element emigracije, o kome se po mom iskustvu ba\u0161 ne govori puno, jest stagnacija novih prijateljstava nakon duljeg izbivanja iz zemlje iz koje ste oti\u0161li. Naravno, ako relativno redovito dolazite ku\u0107i (u mom slu\u010daju to je jednom, dvaput godi\u0161nje na nekoliko tjedana), upoznat \u0107ete neke nove ljude, ali prilike za razvijanje novih odnosa su ograni\u010dene vremenom. Twitter je za mene promijenio tu dinamiku \u2013 mnogi ljudi koje sam upoznao zadnjih godina u Hrvatskoj, na po\u010detku su mi bili &#8220;mutualsi&#8221; (osobe koje prate jedna drugu na Twitteru). Ne spominjem to kao nekakvo jedinstveno iskustvo \u2013 u 2022. ljudi se preko interneta upoznaju na svim mogu\u0107im mre\u017eama i kanalima, nego isti\u010dem kako je za specifi\u010dnu grupu ljudi upravo Twitter bio mjesto koje je unato\u010d svojoj toksi\u010dnosti kontinuirano poticalo pozitivne odnose koji su se razvijali u prijateljstva.<\/p>\n<blockquote><p><strong>O raspadu i mre\u017enim migracijama<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Neki od nas po\u010deli su se pripremati za selidbu jo\u0161 u travnju, kad je Elon prvi put najavio kupnju. Nismo mogli znati \u0161to \u0107e se to\u010dno dogoditi, ali na temelju njegove reputacije, pretpostavili smo da za na\u0161u mre\u017eu ne planira ni\u0161ta dobro. Mnogi su otvorili profile na Mastodonu, decentraliziranoj platformi po funkcionalnosti nalik Twitteru, ali ideolo\u0161ki i infrastrukturno potpuno druga\u010dijoj od njega, sli\u010dnijoj decentraliziranim zajednicama iz ranijih faza online komunikacije. Nekima je to bilo prvi put da prolaze kroz raspad jedne mre\u017ee, drugi su pro\u0161li kroz vi\u0161e takvih etapa, od MySpacea, Tumblra (koji potencijalno do\u017eivljava drugu renesansu kroz raspad Twittera) i\u00a0MSN-a, do nebrojenih foruma, Usenet grupa i BBS-ova. Nije bilo, i jo\u0161 uvijek nema, konsenzusa treba li prije\u0107i negdje drugdje, i upravo to je razlog za\u0161to ne vjerujem da \u0107e zajednice nastale na Twitteru pre\u017eivjeti u obliku u kakvom su funkcionirale do listopada 2022. Neki ljudi \u0107e na Twitteru ostati do kraja. Neki \u0107e oti\u0107i na Mastodon, neki na Tumblr, neki mla\u0111i i kreativniji na Tiktok, neki na privatne Signal i Telegram grupe, neki na Discord. Neki naprosto ne\u0107e oti\u0107i nikamo, mo\u017eda \u0107e se posvetiti prijateljima u &#8220;stvarnom \u017eivotu&#8221;. Neki \u0107e oti\u0107i pa \u0107e se vratiti. Kao pri svakom raspadu, doga\u0111a se, da iskoristim problemati\u010dni, ali \u010dini mi se prikladan termin \u2013\u00a0balkanizacija. U akademskom kontekstu, balkanizacija se koristi pri opisu komadanja teritorija na manje dijelove. A nakon \u0161to svatko krene svojim putem, dugo \u0107e potrajati dok se veze ponovno ne izgrade.<\/p>\n<p>Za razliku od mnogih geopoliti\u010dkih raspada, ovaj \u0107e mo\u017eda imati i nekih pozitivnih posljedica. Sredinom dvijetisu\u0107itih, internetom je vladao pokret Web 2.0. Naglasak je bio na platformama koje omogu\u0107uju korisnicima da aktivno kreiraju i dijele vlastiti sadr\u017eaj \u2013 YouTube, Flickr (neko\u0107 glavna platforma za dijeljenje fotografija), blogovi, Facebook, Twitter\u00a0pojavljuju se u klju\u010dnom periodu, kada je nastao internet kakav danas poznajemo. No iako je na po\u010detku uz otvorenost platformi naglasak bio i na otvorenosti tehnologije, kroz otvorene API-je (su\u010delja za komunikaciju izme\u0111u platformi) i tehnologije poput RSS-a (pomo\u0107u koje smo pratili blogove), na kraju su pobijedile zatvorene centralizirane platforme koje su narasle u kompanije vrijedne desetke milijardi dolara. Kad se ponovno po\u010delo govoriti o decentralizaciji, primat su preuzele kriptovalute i blockchain. Umjesto decentralizacije u dru\u0161tvenom i politi\u010dkom smislu, ideologija koja se razvila u kripto-zajednicama dru\u0161tvene odnose je vidjela isklju\u010divo u formi monetarne transakcije. Nekom slu\u010dajno\u0161\u0107u (ili ne?), uz raspad Twittera trenutno tako\u0111er promatramo imploziju FTX-a, jedne od najve\u0107ih platformi za razmjenu kriptovaluta. S obzirom na dalekose\u017ene posljedice ovog i drugih slomova na tr\u017ei\u0161tima kriptovaluta, vidimo da su njihove pri\u010de o decentraliziranosti bile poprili\u010dno neistinite \u2013 kripto-pokret je financijsku mo\u0107 centralizirao u kompanijama pod kontrolom male grupe ljudi, poput financijskog sustava koji je namjeravao zamijeniti.<\/p>\n<blockquote><p><strong>Mastodonski optimizam<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>No mo\u017eda se ne\u0161to ipak mijenja. U gomili opcija, odlu\u010dio sam svoju zajednicu ponovno na\u0107i i izgraditi na Mastodonu. Iako smo ga ve\u0107 opisali kao decentralizirani Twitter, Mastodon je relativno te\u0161ko objasniti a da se ne uvu\u010demo u tehnolo\u0161ke detalje i \u017eargon koji je mnogima nejasan. Stoga \u0107u ga poku\u0161ati objasniti u dru\u0161tvenim i ekonomskim terminima. Mastodon, koji \u010dini tek dio fediverse platformi utemeljenim na otvorenim standardima, platforma je koja u infrastrukturnom i dru\u0161tvenom smislu po\u010diva na volji i trudu korisnika da njome upravljaju, nasuprot velikih kompanija kakve nam daju &#8220;besplatnu&#8221; uslugu u zamjenu za na\u0161e podatke i njihovu manipulaciju kroz tajne algoritme. U prakti\u010dnom smislu, to zna\u010di da je Mastodon sli\u010dan ranom internetu i pred-internetu, kad su online zajednice poput BBS-ova nastajale voljom nekolicine ljudi koji su htjeli me\u0111usobno komunicirati. Neki od njih odr\u017eavali bi tehni\u010dku infrastrukturu, servere i telefonske veze, dok bi drugi moderirali komunikaciju kako bi zajednica ostala zdrava i funkcionalna.<\/p>\n<p>Problemi kojima se Twitter danas bavi, odnosno, kojima se bavio dok Elon nije otpustio moderatore \u2013 napastovanje, homofobija i transfobija, rasizam i sve ve\u0107a koli\u010dina nacista \u2013 prisutni su jo\u0161 od prvih online zajednica. Ali operatori tih zajednica ve\u0107 su tada nau\u010dili da bezuvjetna sloboda govora ne postoji \u2013 ako se toksi\u010dni i mrzila\u010dki \u010dlanovi zajednice toleriraju, uni\u0161tit \u0107e zajednicu i protjerati ostale. U periodu dominacije centraliziranih dru\u0161tvenih mre\u017ea koji traje ve\u0107 skoro dvadeset godina, kompanije poput Facebooka i Twittera\u00a0poku\u0161ale su se nositi s tim problemom kombiniraju\u0107i algoritamsko i ru\u010dno moderiranje, uz konstantno ideolo\u0161ko odvagivanje, kako bi (neuspje\u0161no) izbjegli optu\u017ebe za pristranost. Rezultati su pora\u017eavaju\u0107i: ve\u0107 godinama znamo da algoritmi toleriraju rasizam i redovito diskriminiraju ljude koji se protiv njega bore, a dru\u0161tvene mre\u017ee upletene su u klju\u010dne globalne skandale na\u0161eg vremena poput dokumentiranog ruskog utjecaja na ameri\u010dke izbore 2016. godine.<\/p>\n<p>Mastodon i fediverse nam obe\u0107avaju ne\u0161to potpuno suprotno. Pokrenut 2018. godine, Mastodon je rastao sporo. U svijetu tehnologije i ekonomije kojom dominira ideologija Silicijske doline u kojoj su opcije ili rasti ili nestati, takav pristup je potpuno anahron. Umjesto hektara centraliziranih podatkovnih centara u pustinji kakve imaju Facebook i Twitter, Mastodon je sli\u010dniji zajednicama 80-ih i 90-ih koje su odr\u017eavale i moderirale vlastite servere. No ono \u0161to ga \u010dini modernim, i prikladnim da usko\u010di tamo gdje je Twitter zapeo, jest protokol koji omogu\u0107uje tim zajednicama da komuniciraju jedne s drugima. Radi se o principu supsidijarnosti \u2013 odgovornost za izgradnju zajednice \u2013 u tehnolo\u0161ko-infrastrukturnom i dru\u0161tvenom smislu \u2013 spu\u0161tena je s razine globalne korporacije na grupe korisnika, a dobro vo\u0111ene zajednice me\u0111usobnom suradnjom odr\u017eavaju \u010ditavu mre\u017eu zdravom i funkcionalnom.<\/p>\n<p>Ako se na jednom serveru pojavi grupa nacista, dobar moderator \u0107e ih izbaciti. Ako taj moderator zaka\u017ee i dopusti da se njegova zajednica pretvori u zajednicu nacista, voditelji drugih servera \u0107e ih blokirati. Tako bi barem stvari trebale funkcionirati. Je li Mastodon spreman za veliku navalu korisnika nakon implozije na Twitteru\u00a0\u2013 ostaje za vidjeti. Postoji nekoliko izazova, tehnolo\u0161kih i dru\u0161tvenih, ali i prakti\u010dnih \u2013 Mastodon je i dalje relativno kompliciran za nove korisnike. Koncept servera je apstraktan nakon 20 godina centraliziranih servisa, a mnogim korisnicima \u0107e tehno-utopijska atmosfera na po\u010detku biti odbojna. Sre\u0107om, na Mastodonu\u00a0se ve\u0107 sada nalazi puno ljudi koji razumiju te izazove i aktivno se trude do\u010dekati nove prido\u0161lice. Iako je ve\u0107ina doma\u0107ih korisnika ra\u0161trkana po raznim serverima, postoji nekoliko regionalnih \u2013\u00a0toot.si, mastodon.hr i balkan.fedive.rs. Mi koji smo nedavno stigli s Twittera do\u010dekujemo nove korisnike preko he\u0161tega\u00a0#biv\u0161itvitera\u0161i i nudimo pomo\u0107 ljudima koji se poku\u0161avaju prilagoditi novoj platformi.\u00a0Op\u0107enito, na Mastodonu trenutno vlada vrlo optimisti\u010dna i empati\u010dna atmosfera, toliko netipi\u010dna za dana\u0161nji internet. Dobar primjer je pa\u017enja koja se pridaje pristupa\u010dnosti, primjerice, dodavanjem tekstualnog opisa slika za osobe slabog vida.<\/p>\n<p>Nitko ne zna \u0161to je sljede\u0107e za Twitter. Svakodnevno sti\u017eu nove sulude vijesti \u2013 mogu\u0107e je da \u0107e do objave ovog teksta analiza s po\u010detka biti potpuno zastarjela. \u017divimo u iznimno dinami\u010dnom i nepredvidljivom periodu. Pandemija jo\u0161 uvijek traje, u Ukrajini je rat, klimatske promjene su sve gore, a \u010dini se da nam slijedi i velika ekonomska kriza. Te\u0161ko je predvidjeti kako \u0107e promjene na Twitteru utjecati na sve ove politi\u010dke krize, ali vjerujem da \u0107e Muskova kupnja Twittera postati zna\u010dajan povijesni trenutak. No mo\u017eda uz pri\u010du o velikim globalnim zbivanjima istovremeno po\u010dnemo pisati i jednu manju, o na\u0161im online zajednicama koje smo po\u010deli graditi zajedno i neovisno o pomahnitalim milijarderima koji nose umivaonike. \u0160to se mene ti\u010de, zadnjih 15 godina bio sam\u00a0@mejs na Twitteru. Sada sam @mejs@mastodon.vladovince.com na Mastodonu. Vidimo se na internetu!<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.kulturpunkt.hr\/content\/oda-twitteru\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">kulturpunkt.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Neki od nas po\u010deli su se pripremati za selidbu jo\u0161 u travnju, kad je Elon prvi put najavio kupnju. Nismo mogli znati \u0161to \u0107e se to\u010dno dogoditi, ali na temelju njegove reputacije, pretpostavili smo da za na\u0161u mre\u017eu ne planira ni\u0161ta dobro<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-359112","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/359112","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=359112"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/359112\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":359114,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/359112\/revisions\/359114"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=359112"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=359112"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=359112"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}