{"id":359067,"date":"2022-11-18T09:54:55","date_gmt":"2022-11-18T08:54:55","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=359067"},"modified":"2022-11-18T09:54:55","modified_gmt":"2022-11-18T08:54:55","slug":"sustavni-pogled-na-obrazovanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/11\/18\/sustavni-pogled-na-obrazovanje\/","title":{"rendered":"Sustavni pogled na obrazovanje"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Sabine Leitner<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Zanimljivo je promotriti obrazovni sustav kao sustav i usporediti \u2018sustavna i \u2018redukcionisti\u010dka\u2019 gledi\u0161ta. S redukcionisti\u010dkog gledi\u0161ta, cjelina je zbroj njezinih dijelova, a da bi se problemi mogli rije\u0161iti, dijelove je potrebno prou\u010diti odvojeno i \u201cpopraviti\u201d ih.<\/p>\n

Razmatraju\u0107i obrazovni sustav, lako mo\u017eemo vidjeti da su se problemi rje\u0161avali na ovaj tradicionalan na\u010din: pristupom \u201cpopravljanje dijelova\u201d s promjenama u kurikulumu ili postupcima vrednovanja; pristupom \u201cpopravljanje ljudi\u201d gdje je fokus na obu\u010davanju zaposlenika i profesionalnom razvoju, te pristupom \u201cpopravljanje \u0161kole\u201d u kojem su se pobolj\u0161avale \u201cneuspje\u0161ne\u201d \u0161kole.<\/p>\n

Prema sustavnom gledi\u0161tu, sustav je kompleksna cjelina u kojoj je cjelina vi\u0161e od zbroja njenih dijelova.<\/p>\n

Me\u0111utim, iskustvo je pokazalo da poku\u0161aj rje\u0161avanja samo simptoma nije bio uspje\u0161an te da je obrazovni sustav u ve\u0107oj krizi nego prije. Brojni su dokazi ove krize: poslodavci i sveu\u010dili\u0161ta \u017eale se na nedostatak vje\u0161tina i prilagodljivost mladih; u\u010ditelji napu\u0161taju profesiju u sve ve\u0107em broju, stope depresije i tjeskobe u posljednjih dvadeset pet godina me\u0111u tinejd\u017eerima porasle su za 70% (!), a sve je vi\u0161e pokazatelja da \u0161kolski sustav pridonosi toj krizi mentalnog zdravlja.<\/p>\n

S druge strane, prema sustavnom gledi\u0161tu, sustav je kompleksna cjelina u kojoj je cjelina vi\u0161e od zbroja njenih dijelova. Sinergija koja postoji mo\u017ee se objasniti samo u njenoj cjelovitosti. Svi su elementi poslo\u017eeni u zajedni\u010dku svrhu i svi su dijelovi me\u0111usobno povezani i me\u0111usobno ovisni. Svaki problem \u0107e utjecati na cijeli sustav, a to ukazuje da uzrok problema le\u017ei u cijelom sustavu, a ne u njegovom pojedina\u010dnom dijelu. Drugim rije\u010dima, uzrok sustavnog problema nije \u201cpogre\u0161ka\u201d pojedinca ili odre\u0111enog dijela, ve\u0107 je svojstven sustavu.<\/p>\n

Uzrok sustavnog problema nije \u201cpogre\u0161ka\u201d pojedinca ili odre\u0111enog dijela, ve\u0107 je svojstven sustavu.<\/p>\n

Mentalne modele oblikuju vrijednosti, vjerovanja i stavovi, a na jo\u0161 dubljoj razini oni u kona\u010dnici po\u010divaju na odre\u0111enim filozofskim pretpostavkama o prirodi stvarnosti, prirodi ljudskog bi\u0107a i na\u010dinu na koji svijet djeluje.<\/p>\n

Stoga bi polazi\u0161te za rje\u0161avanje problema trebao biti ukupni sustav. Kako se mogu rje\u0161avati problemi sa sustavnom perspektivom? Prema znanstvenicima sustavnog pristupa, trebamo se osvrnuti na sustavne strukture da bismo otkrili temeljne sile i interakcije tih sila. Peter Senge zagovara prou\u010davanje mentalnih modela koji su u osnovi sustavnih struktura. Mentalne modele oblikuju vrijednosti, vjerovanja i stavovi, a na jo\u0161 dubljoj razini oni u kona\u010dnici po\u010divaju na odre\u0111enim filozofskim pretpostavkama o prirodi stvarnosti, prirodi ljudskog bi\u0107a i na\u010dinu na koji svijet djeluje. Izvanredno je koliko stvari, koje bi se mogle smatrati potpuno prakti\u010dnima, zapravo ovise o dubokim filozofskim pitanjima.<\/p>\n

A \u0161to je s mladima \u2013 \u0161to oni \u017eele? Oni mo\u017eda tra\u017ee svrhu i zna\u010denje, a ne \u017eele da ih se smatra alatima sustava i zup\u010danicima u kota\u010du\u2026<\/p>\n

Svaki je sustav posebno dizajniran za odre\u0111enu svrhu, a obrazovni sustav dizajniran je u svrhu obrazovanja. Me\u0111utim, ovdje le\u017ei sr\u017e problema. U\u010ditelji, roditelji, u\u010denici, lokalna vije\u0107a, vladine politike, poslovni zahtjevi i tr\u017ei\u0161ne snage, svi su povezani mre\u017eom odnosa u svrhu obrazovanja. No, bi li se svi slo\u017eili oko svrhe obrazovanja? Prema britanskom ministru \u0161kolstva Nicku Gibbu, obrazovanje je \u201cmotor ekonomije\u201d, poslovni svijet \u017eeli dobro obu\u010dene ljude koji \u0107e \u201cnapraviti posao\u201d, \u0161kole \u017eele akademsku izvrsnost koja \u0107e ih podi\u0107i na rang listama, mnogi roditelji \u017eele pripremiti svoju djecu za \u017eivot. A \u0161to je s mladima \u2013 \u0161to oni \u017eele? Oni mo\u017eda tra\u017ee svrhu i zna\u010denje, a ne \u017eele da ih se smatra alatima sustava i zup\u010danicima u kota\u010du\u2026<\/p>\n

Ve\u0107ina u\u010ditelja \u017eeli vrednovati \u010ditavo dijete i omogu\u0107iti mu da razvije svoj jedinstveni potencijal kao pojedinac.<\/p>\n

Jedan od glavnih sustavnih problema je taj \u0161to razli\u010diti temeljni pogledi na svrhu obrazovanja \u201crazdvajaju sustav\u201d i zna\u010dajno ote\u017eavaju zadatak u\u010ditelja. Ve\u0107ina u\u010ditelja \u017eeli vrednovati \u010ditavo dijete i omogu\u0107iti mu da razvije svoj jedinstveni potencijal kao pojedinac. Me\u0111utim, kao reakcija na prvu PISA-inu studiju OECD-a, vlade \u0161irom svijeta po\u010dele su te\u017eiti ka boljim rezultatima kako bi postale konkurentnije na me\u0111unarodnoj ljestvici.<\/p>\n

Istovremeno, vlade reagiraju na sve izra\u017eeniju krizu mentalnog zdravlja me\u0111u mladima i u\u010diteljima koji su zate\u010deni izme\u0111u suprotstavljenih zahtjeva.<\/p>\n

Je li svrha obrazovanja razvijati cjelokupni potencijal svakog djeteta, optimizirati akademske rezultate ili pripremiti mlade za tr\u017ei\u0161te rada?<\/p>\n

Ako se previ\u0161e fokusiramo na akademska postignu\u0107a, fokus obrazovanja postaje vrlo su\u017een te se primje\u0107uje i vrednuje samo akademski dio djeteta. No, \u0161to je s ostalim? Je li svrha obrazovanja razvijati cjelokupni potencijal svakog djeteta, optimizirati akademske rezultate ili pripremiti mlade za tr\u017ei\u0161te rada? Koja je svrha obrazovanja? Odgovor na ovo pitanje neraskidivo je povezan s na\u0161im pojmom ljudskog bi\u0107a. Samo istinski filozofsko sagledavanje ove teme pru\u017eit \u0107e nam potrebnu jasno\u0107u i razumijevanje za rje\u0161avanje postoje\u0107ih problema na\u0161eg obrazovnog sustava. I vjerojatno, svih drugih problema.<\/p>\n

S engleskog prevela: Angela Glavan<\/p>\n

Nova Akropola<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ve\u0107ina u\u010ditelja \u017eeli vrednovati \u010ditavo dijete i omogu\u0107iti mu da razvije svoj jedinstveni potencijal kao pojedinac.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":306823,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[2521],"class_list":["post-359067","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-obrazovanje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/359067","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=359067"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/359067\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":359068,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/359067\/revisions\/359068"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/306823"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=359067"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=359067"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=359067"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}