Iguman manastira Papra\u0107a Nektarije rekao je Srni da se stara crkva koja je prona\u0111ena ispod poda postoje\u0107eg manastira mo\u017ee dovesti u vezu za period kada je vladao kralj Dragutin ili jo\u0161 ranije od 14. vijeka.<\/p>\n
On je dodao da \u0107e to pokazati arheolo\u0161ka istra\u017eivanja koja su u toku na crkvenom prostoru manastira Papra\u0107a.<\/p>\n
Isti\u010du\u0107i da je stara crkva, koja je prona\u0111ena u “la\u0111i” postoje\u0107eg manastira, najstarija svetinja na ovom podru\u010dju, iguman Nektarije je rekao da su prona\u0111ena i grobna mjesta, ustvari grobovi ljudi koji su sahranjivani kod crkve, \u0161to zna\u010di da je neko u to davno vrijeme prvo napravio crkvu oko koje se okupljao narod i kod koje je kasnije nastajalo groblje.<\/p>\n
On je istakao da su u maloj priprati prona\u0111eni grobovi ispod temelja postoje\u0107e crkve, za koju se vjeruje da je gra\u0111ena u 16. vijeku.<\/p>\n
“Da li je to vezano za period obnove Pe\u0107ke patrijar\u0161ije 1550. godine ne znamo, ali znamo da s po\u010detkom 15. vijeka ima ukaz Otomanske carevine, ta\u010dnije sultana, da se ne smiju zidati nove crkve”, rekao je iguman Nektarije i dodao da je prvi pisani dokumenat o manastiru Papra\u0107a iz sredine 16. vijeka.<\/p>\n
Rukovodilac istra\u017eivanja i arheolog Aleksandar Ja\u0161arevi\u0107 rekao je Srni da su arheolo\u0161ka istra\u017eivanja pokazali jo\u0161 ve\u0107i zna\u010daj manastirskog kompleksa, nego \u0161to se to ranije i pretpostavljalo.<\/p>\n
“Ispod poda velikog trihokonosa iz sredine 16. vijeka otkriveni su ostaci starije jednobrodne crkve s kraja 13. vijeka, uz koju je u 14. vijeku prizidana priprata sa grobnicom na svod”, rekao je Ja\u0161arevi\u0107.<\/p>\n
On je naglasio da je u sredini naosa otkrivena jo\u0161 jedna ve\u0107a grobnica na svod, ktitorski mauzolej, dok su ostaci starije crkve bili ukra\u0161eni kvalitetnim freskopisom srpsko-vizantijskog stila.”Sama grobnica bila je oplja\u010dkana u 19. vijeku, ali otkriveni su ostaci najmanje tri pokojnika sa tragovima zlatoveza na kostima, \u0161to sve ovo ide u prilog da su tu sahranjivani najistaknutiji \u010dlanovi dru\u0161tva i ktitori”, rekao je Ja\u0161arevi\u0107.<\/p>\n
Prema njegovim rije\u010dima, starija crkva stradala je u drugoj polovini 14. vijeka, da bi nakon toga po\u010detkom 15. vijeka bila formirana velika nekropola pod ste\u0107cima koja je trajala sve do po\u010detka 16. vijeka.<\/p>\n
Podsje\u0107aju\u0107i da je do sada istra\u017eeno oko 80 grobova, Ja\u0161arevi\u0107 je rekao da su neki od grobova sadr\u017eavali priloge u vidu nov\u010di\u0107a ili pak djelove no\u0161nje poput ostataka tkanine, dugmi\u0107a ili djelova pojasnih kop\u010di.<\/p>\n
On je rekao da je sredinom 16. vijeka na ovom lokalitetu podignuta monumentalna crkva, dana\u0161nji hram, sa konacima i obzi\u0111em.<\/p>\n
“Trenutno radimo na istra\u017eivanju gra\u0111evine ozna\u010dene brojem ‘Jedan’, koja predstavlja ostatke konaka formiranog sa ju\u017ene i isto\u010dne strane crkve. Sama zgrada imala je nekoliko faza izgradnje, jedna je sigurno srednjovjekovna, dok se idu\u0107a faza datuje u drugu polovinu 16. i po\u010detak 17. vijeka”, rekao je Ja\u0161arevi\u0107, prenose nezavisne.com.<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Arheolo\u0161kim istra\u017eivanjima u manastiru Papra\u0107a kod \u0160ekovi\u0107a, koji je posve\u0107en Blagovijesti Presvete Bogorodice, prona\u0111eni su ostaci stare crkve za koju se pretpostavlja da poti\u010de iz perioda vladavine Nemanji\u0107a iz 13. ili po\u010detkom 14. vijeka. (Foto:Srna)<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":358784,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-358783","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/358783","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=358783"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/358783\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":358785,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/358783\/revisions\/358785"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/358784"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=358783"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=358783"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=358783"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}