{"id":358463,"date":"2022-11-07T20:36:42","date_gmt":"2022-11-07T19:36:42","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=358463"},"modified":"2022-11-07T20:37:53","modified_gmt":"2022-11-07T19:37:53","slug":"kako-iskoristiti-relativni-uspjeh-berlinskog-procesa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/11\/07\/kako-iskoristiti-relativni-uspjeh-berlinskog-procesa\/","title":{"rendered":"Kako iskoristiti relativni uspjeh Berlinskog procesa"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Marika Djolai<\/a><\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Samit Berlinskog procesa imao je veliki povratak u Berlinu pro\u0161le sedmice, demonstriraju\u0107i da mo\u017ee donijeti regionalne inicijative koje su korisne za sve zemlje Zapadnog Balkana (ZB). Uspjeh ovog samita trebao bi smiriti neke od otvorenih kriti\u010dara procesa i podsta\u0107i razmi\u0161ljanje i planiranje sljede\u0107ih koraka.<\/p>\n

Samitom je rukovodio njema\u010dki kancelar \u0160olc, a prisustvovala mu je i predsjednica Evropske komisije (EK) gospo\u0111a Ursula fon der Lajen, potvr\u0111uju\u0107i posve\u0107enost EK regionu uz neposrednu podr\u0161ku<\/a> u krizi zbog cijene energije.<\/p>\n

Tri ugovora potpisana 3. novembra su o slobodi kretanja sa li\u010dnim kartama, o priznavanju visoko\u0161kolskih kvalifikacija i o priznavanju stru\u010dnih kvalifikacija za doktore medicine, stomatologe i arhitekte. Akcioni plan zajedni\u010dkog regionalnog tr\u017ei\u0161ta (CRM) 2021-2024 ve\u0107 su podr\u017eali lideri \u0161est zemalja Zapadnog Balkana na Samitu Berlinskog procesa u Sofiji 2020, a koordinira ga Savjet za regionalnu saradnju (RCC<\/a>).<\/p>\n

To je ogroman zajedni\u010dki napor brojnih u\u010desnika, od kojih su neke ve\u0107 uspostavljene strukture unutar Regionalnog ekonomskog podru\u010dja (RAE). Nadalje, Akcioni plan je posebno fokusiran na uskla\u0111ivanje regiona sa standardima EU i uvo\u0111enje pravila uskla\u0111enih sa EU, kao \u0161to su \u201eZelene trake\u201c.<\/p>\n

Sloboda kretanja \u0161irom ZP ima sna\u017ean potencijal za stabilizaciju regiona i smirivanje nedavnih tenzija. Na terenu se primenjuje sa trenutnim efektom, \u010dime se ukida poslednji preostali vizni re\u017eim izme\u0111u dvije zemlje ZP, Bosne i Hercegovine i Kosova, i omogu\u0107ava profesionalcima da se slobodno kre\u0107u zbog posla i iz privatnih razloga.<\/p>\n

U idealnom scenariju, slobodan protok profesionalaca unutar ve\u0107eg tr\u017ei\u0161ta od 18 miliona ljudi mo\u017ee smanjiti odliv mozgova iz regiona i izgraditi me\u0111uetni\u010dke mostove kroz lak\u0161u saradnju. Me\u0111utim, bez politi\u010dke volje za promptno ratifikovanje i implementaciju potpisanih sporazuma, stabilnost ne\u0107e biti postignuta.<\/p>\n

Uklju\u010divanje civilnog dru\u0161tva, koje je dobilo prostor za u\u010de\u0161\u0107e u Berlinskom procesu 2015. godine, od su\u0161tinskog je zna\u010daja za stru\u010dni doprinos, provjeru i ravnote\u017eu potpisanih obaveza vlada ZB i komunikaciju sa gra\u0111anima. Ove godine, 1. i 2. novembra, paralelno sa Forumom mladih Zapadnog Balkana, organizovan je dvodnevni Forum civilnog dru\u0161tva i Think Tank Forum.<\/p>\n

Oko 100 odabranih predstavnika sara\u0111ivalo je na izradi preporuka u brojnim klju\u010dnim oblastima, koje su podijeljene na Samitu sa u\u010desnicima Berlinskog procesa. \u0160tavi\u0161e, okvir Berlinskog procesa treba da omogu\u0107i kontinuirani anga\u017eman civilnog dru\u0161tva tokom \u010ditavog godi\u0161njeg ciklusa izme\u0111u dva samita kako bi se doprinijelo implementaciji i pra\u0107enju potpisanih sporazuma.<\/p>\n

Regionalni savjet za saradnju mladih (RYCO) je me\u0111u konkretnijim rezultatima Berlinskog procesa; to je me\u0111uvladina inicijativa \u0161est zemalja ZB koja podr\u017eava mobilnost mladih u regionu. Osnovan je 2016. godine kako bi omogu\u0107io mladima u regiji da u\u010de jedni o drugima i unaprijede svoje interkulturne kompetencije i vje\u0161tine. Ovogodi\u0161nji samit je osnovao Fond za kulturu mladih Zapadnog Balkana kojim \u0107e upravljati<\/a> RYCO.<\/p>\n

Pa, ipak, iako je sveobuhvatan i poziva razli\u010dite aktere u regionu, Berlinskom procesu nedostaje uspje\u0161an integrativni pristup koji bi stavio mlade, civilno dru\u0161tvo, preduze\u0107a i ministre u jednake uslove. S obzirom na kontinuirani demokratski pad u svim zemljama Zapadnog Balkana, okupljanje razli\u010ditih foruma (civilnog dru\u0161tva, mladih, biznisa) i ministara za istim stolom tokom Samita, na na\u010din kako je to u\u010dinjeno u Londonu (2018.) i Poznanju (2019.), predstavljalo bi neophodan konstruktivni anga\u017eman.<\/p>\n

U budu\u0107nosti, klju\u010dni akteri EU trebali bi razmotriti imenovanje posebnog koordinacionog tijela za podr\u0161ku aktivnostima i kontinuirani anga\u017eman sa upravom Svjetske banke, civilnim dru\u0161tvom i drugim akterima kako bi se osiguralo ispunjenje obaveza usvojenih na Samitu. Ova uloga se prirodno uklapa u portfelj RCC-a.<\/p>\n

Pove\u0107ani fokus EU koji vidimo u posljednje vrijeme, uglavnom zbog ruske invazije na Ukrajinu, mora postati nova normalnost i ne smije ponovo iz\u010deznuti. Berlinski proces je komplementaran instrument pristupanju EU sa prednostima fleksibilnog pristupa koji je vo\u0111en potrebama Zapadnog Balkana.<\/p>\n

U po\u010detku je pet dr\u017eava \u010dlanica EU (Njema\u010dka, Francuska, Austrija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Italija) bilo uklju\u010deno zajedno sa \u0161est zemalja Zapadnog Balkana. Kako bi se olak\u0161alo bilateralno rje\u0161avanje sporova izme\u0111u zemalja regiona, jedan od \u010detiri cilja procesa bio je da se pozove pet novih zemalja da se pridru\u017ee 2018. Osim Gr\u010dke, Bugarske, Hrvatske i Slovenije, pridru\u017eila se i Poljska, koja je odmah bila doma\u0107in Samit Berlinskog procesa 2019.<\/p>\n

Rekonstrukcija arhitekture Berlinskog procesa tako\u0111e je omogu\u0107ila pro\u0161irenje tema o kojima se govori i o kojima se raspravlja i oja\u010dalo posve\u0107enost budu\u0107nosti zemalja ZB u EU. To mo\u017ee doprinijeti pronala\u017eenju rje\u0161enja za problem Kosovo \u2013 Srbija, \u0161to bi trebalo da bude strate\u0161ki cilj za sve zemlje uklju\u010dene u proces. Tako\u0111e mo\u017ee igrati va\u017enu ulogu u pobolj\u0161anju imid\u017ea ZB me\u0111u gra\u0111anima dr\u017eava \u010dlanica Berlinskog procesa, od kojih neke blokiraju pristupni put regionu u EU, i pomo\u0107i u koordinaciji zapadnih politika prema regionu.<\/p>\n

Na kraju, ne zaboravimo da je jedan od \u010detiri cilja Berlinskog procesa<\/a> postizanje pomirenja unutar i izme\u0111u dru\u0161tava u regionu, \u0161to je bila jedna od klju\u010dnih tema foruma Civilnog dru\u0161tva i Think Tank organizacija. Utvr\u0111ivanje \u010dinjenica o \u017ertvama (inicijativa REKOM) i procesuiranje ratnih zlo\u010dina, uz ostale mehanizme tranzicione pravde, nije jedina tema od zna\u010daja za budu\u0107nost ZB. Ovo iskustvo na regionalnom nivou \u0107e izgraditi va\u017ene lekcije i najbolje prakse koje bi se mogle primijeniti u rje\u0161avanju naslje\u0111a rata u Ukrajini. To \u0107e sigurno biti od su\u0161tinskog zna\u010daja za Evropu.<\/p>\n

Preveo PCNEN<\/p><\/blockquote>\n

Link na englesku verziju teksta.<\/a><\/p>\n

\"\"NAPOMENA:\u00a0<\/em>Ovaj tekst je objavljen u partnerstvu sa\u00a0European fund for the Balkans \u2013 predstavni\u0161tvo Network of European Foundations<\/a><\/p>\n

Stavovi izne\u0161eni u ovom tekstu ne predstavljaju stavove redakcije portala PCNEN, \u0161to ne zna\u010di, nu\u017eno, da ne postoji podudarnost ili bliskost. Uredni\u0161tvo PCNEN-a zadr\u017eava pravo da edituje komentare na tekst koji se postuju na portalu ili na PCNEN stranicama na dru\u0161tvenim mre\u017eama Facebook i Twitter.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sloboda kretanja \u0161irom ZP ima sna\u017ean potencijal za stabilizaciju regiona i smirivanje nedavnih tenzija. Na terenu se primenjuje sa trenutnim efektom, \u010dime se ukida poslednji preostali vizni re\u017eim izme\u0111u dvije zemlje ZP, Bosne i Hercegovine i Kosova, i omogu\u0107ava profesionalcima da se slobodno kre\u0107u zbog posla i iz privatnih razloga.<\/p>\n","protected":false},"author":3316,"featured_media":358465,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[2473,922],"class_list":["post-358463","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blogovi","tag-berlinski-proces","tag-biepag"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/358463","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3316"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=358463"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/358463\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":358469,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/358463\/revisions\/358469"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/358465"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=358463"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=358463"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=358463"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}