{"id":358209,"date":"2022-11-03T07:49:21","date_gmt":"2022-11-03T06:49:21","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=358209"},"modified":"2022-11-03T07:49:21","modified_gmt":"2022-11-03T06:49:21","slug":"bila-sam-izlozena-pritiscima-jer-sam-se-na-kleroljubivoj-katedri-usudila-baviti-marksizmom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/11\/03\/bila-sam-izlozena-pritiscima-jer-sam-se-na-kleroljubivoj-katedri-usudila-baviti-marksizmom\/","title":{"rendered":"Bila sam izlo\u017eena pritiscima jer sam se na kleroljubivoj katedri usudila baviti marksizmom"},"content":{"rendered":"

Autor: Boris Paveli\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Sla\u0111ana Kavari\u0107 Mandi\u0107 spisateljica je iz Crne Gore i, kako ne propu\u0161ta istaknuti, marksistkinja. \u201cDio sam uredni\u0161tva Normalizuj.me portala, u okviru kojeg sam dobila ugovor o radu na \u0161est mjeseci. Prije toga sam bila nezaposlena, a na univerzitetu nepo\u017eeljna\u201d, re\u0107i \u0107e. Pod mentorstvom zagreba\u010dkog filozofa Lina Veljaka, nedavno je na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore doktorirala na temu Filozofija Danka Grli\u0107a, \u0161to je i povod intervjuu za Forum.tm.<\/p>\n

Kako se dogodilo da ste za doktorat odabrali filozofiju Danka Grli\u0107a? \u0160to vas je privuklo tom filozofu?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Tokom 2017. godine otkrila sam digitalnu arhivu Praxisa i po\u010dela da istra\u017eujem. Na sajtu su bili dostupni svi brojevi \u010dasopisa Praxis, veliki broj knjiga, \u010dlanaka i intervjua filozofa okupljenih oko spomenutog \u010dasopisa i Kor\u010dulanske ljetne \u0161kole. Tu su bile i knjige Danka Grli\u0107a, koji mi je po liniji ‘umjetnost \u2013 Nietzsche’ bio unaprijed najbli\u017ei. U tom periodu sam i zvani\u010dno upisala doktorske studije na katedri za filozofiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, koja je sve, samo ne lijevo orijentisana. Znala sam da mentorsku podr\u0161ku tamo ne mogu na\u0107i, pa sam kontaktirala profesora Lina Veljaka sa Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. On je prihvatio mentorstvo i od prvog susreta koji se dogodio nedugo potom, svesrdno podr\u017eavao i pratio moje istra\u017eivanje. Na svom mati\u010dnom fakultetu sam nailazila na razne opstrukcije i bojkote, \u0161to me dodatno motivisalo da nastavim zapo\u010deti rad.<\/p>\n

Kakve su to opstrukcije i bojkoti? O \u010demu je rije\u010d, i za\u0161to ste ih do\u017eivljavali?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Zato \u0161to sam se na jednoj kleroljubivoj katedri usudila da se bavim marksizmom.<\/p>\n

O praksisovskoj filozofskoj \u0161koli, kojoj je pripadao Danko Grli\u0107, rasprave se vode i danas. Kako biste vi, mlada filozofkinja ro\u0111ena dvadesetak godina nakon raspada Praxisa, odredili njezinu va\u017enost? Jesu li te ideje, i kako, aktualne i danas, ili je rije\u010d tek o fenomenu zanimljivom samo povjesni\u010darima filozofije?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ono \u0161to je Frankfurska \u0161kola za Njema\u010dku, to je Praxis filozofska \u0161kola za Jugoslaviju. \u010cinjenica da je Jugoslavija 60-ih i 70-ih bila centar najzna\u010dajnijih mislilaca 20. stolje\u0107a nedvosmisleno govori u prilog va\u017enosti ove filozofske grupe. Na\u017ealost, ono \u0161to joj ne govori u prilog je \u010dinjenica da se jedan dio praksisovaca, na \u010delu sa srpskim filozofima Tadi\u0107em i Markovi\u0107em, kasnije prestrojila u nacionalisti\u010dke redove i tako skoro pa u potpunosti kompromitovala svoj praksisovski anga\u017eman. No ipak, s obzirom na to da su nose\u0107e ideje praksisa \u2013 posebno filozofske pozicije Danka Grli\u0107a \u2013 antidogmatizam i humanizam na temelju umjetnosti i svestrane stvarala\u010dke prakse, a da su dru\u0161tveno-potro\u0161a\u010dke i politi\u010dke prilike usmjerene ka instrumentalizovanju i vulgarizovanju \u010dovjeka i njegovih mogu\u0107nosti, \u010dini se da su praksis ideje nasu\u0161no potrebne, a time i aktualne.<\/p>\n

\u0160to je Grli\u0107 zna\u010dio za Praxis, te za filozofiju i dru\u0161tvenu misao uop\u0107e u naponu svoje stvarala\u010dke snage u pedesetim i \u0161ezdesetim godinama pro\u0161log stolje\u0107a?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Danko Grli\u0107 je zna\u010dio nepokolebljivu borbu za ideolo\u0161ki oslobo\u0111enog i antidogmatskog \u010dovjeka od po\u010detka svog filozofskog djelovanja, ali i prije toga, budu\u0107i da je krajem 40-ih eksomuniciran iz katoli\u010dke crkve, a potom 1948. zatvaran, pa upu\u0107en na Goli otok. Tek 1950. upisuje filozofiju i istovremeno studira i istovara ugljen na Zapadnom kolodvoru kako bi prehranio djecu, jer je u tom periodu njegova \u017eena Eva bila na Golom otoku. To zna\u010di da je posve antidogmatski promi\u0161ljao i prije nego \u0161to je objavio prvi filozofski \u010dlanak 1953. godine. Prije osnivanja \u010dasopisa Praxis pi\u0161e za list Industrijski radnik koji se bavi metalskom strukom, a koji je imao stranicu posve\u0107enu kulturi koju je ure\u0111ivao Milan Kangrga. Jasno je da je Grli\u0107 u ovom periodu vodio gerilsku, a u \u0161irem smislu gotovo nevidljivu borbu. Tad otpo\u010dinje i sa prevodila\u010dkim poslom, pa su i sa dana\u0161njeg aspekta veliki doprinos jugoslovenskom prostoru Grli\u0107evi prevodi Kierkegaarda, Hegela, Bernsteina, Windelbanda, te posebice Nietzschea. U smislu djelovanja pod okriljem Praxisa i Kor\u010dulanske ljetne \u0161kole, Grli\u0107 je zna\u010dajan kao filozof koji posebno tematizira umjetnost, njen dru\u0161tveni potencijal, te na taj na\u010din uspostavlja neraskidivu vezu izme\u0111u umjetnosti i filozofije, a to zna\u010di i umjetnosti i dru\u0161tva uop\u0161te.<\/p>\n

Prili\u010dno se temeljito bavite biografskim \u010dinjenicama Grli\u0107eva \u017eivota. Koliko su okolnosti vremena i ina\u010de odre\u0111ivale mi\u0161ljenja i stavove filozofa Praxisa?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Iz biografije mo\u017eemo saznati da je Grli\u0107eva filozofska pozicija vi\u0161e uticala na njegov \u017eivot nego \u0161to je \u017eivot uticao na filozofiju, iako je i tu odre\u0111eni uticaj uvijek neosporan. To zna\u010di da je Grli\u0107 bio spreman da se \u017ertvuje i bori za svoj vrijednosni sistem, koji je ujedno i njegova filozofska pozicija. Okolnosti vremena su dodatno ote\u017eavale, \u0161to potvr\u0111uju te\u0161ki uslovi \u017eivota ovog filozofa tokom 50-ih godina. U vezi sa tim valja podsjetiti da je Grli\u0107 diplomirao tek 1955. godine, a doktorirao 1969. \u010cini mi se da je situacija i s drugim vode\u0107im praksisovcima dosta sli\u010dna: Milan Kangrga i Gajo Petrovi\u0107 su bili nepokolebljivi kriti\u010dari fa\u0161izma i antistaljinisti, Rudi Supek je tokom Drugog svjetskog rata bio \u010dlan francuskog pokreta otpora i zato\u010denik u logoru Buchenwald, Predrag Vrancki je bio partizanski borac\u2026<\/p>\n

Grli\u0107 se pasionirano bavio filozofijom i \u017eivotom Friedricha Nietzschea. Danas to mo\u017ee zvu\u010dati kao op\u0107e mjesto, ali pedesetih, u Jugoslaviji, koja je imala i poslijeratnih i ideolo\u0161kih razloga da bude podozriva prema Nietzscheu, to nipo\u0161to nije bila samorazumljiva filozofska naklonost. Opi\u0161ite Grli\u0107ev interes prema Nietzscheu i va\u017enost Grli\u0107eva istra\u017eivanja tog filozofa za znanje o Nietzscheu u Jugoslaviji.<\/p>\n

Vjerovatno zbog zajedni\u010dke pasionirane sklonosti ka umjetnosti, ali i kritici malogra\u0111anskih vrijednosti, Grli\u0107 se posebno bavio Nietzscheom. \u0160tovi\u0161e, Grli\u0107ev prvi filozofski \u010dlanak koji je objavljen u broju 12 \u010dasopisa Pogledi 1953. godine bio je \u201cNeki problem morala kod Nietzschea\u201d, a onda ne samo da je prevodio ovog njema\u010dkog filozofa, pa ga tako u\u010dinio dostupnijim u Jugoslaviji, nego je 1969. i doktorirao na temi \u201cTemeljna misao Frierdricha Nietzshea\u201d. Na koncu, Grli\u0107 nije pribli\u017eio Nietzschea samo Jugoslovenima, nego i samim Nijemcima, jer je tokom 1978. godine nekoliko mjeseci kod profesora Heinza Volkmanna Schlucka na katedri za filozofiji u K\u00f6lnu predavao o Nietzsheu. U tom periodu ni u Njema\u010dkoj nije bilo po\u017eeljno baviti se Nietzscheom.<\/p>\n

Grli\u0107 je bio i ostao uvjereni marksist. Kako je \u010ditao Marxa, i kako je fascinaciju Nietzscheom uspijevao pomiriti s nepokolebljivim uvjerenjem u ispravnost Marxove misli?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Danko Grli\u0107 je uprkos brojnim kritikama poku\u0161ao vidjeti Nietzschea izvan vulgarizovanih interpretacija. Na taj na\u010din Grli\u0107 je dao doprinos ne samo Nietzscheu, nego i marksizmu, jer je ukazao da marksizam nije ograni\u010den samo na ono \u0161to slijepi pobornici ogrezli u dogmatizmu misle. Pored toga, neke od klju\u010dnih filozofskih stanovi\u0161ta kod Nietzschea, poput smrti boga, volje za mo\u0107 i vje\u010dnog vra\u0107anja istog, u potpunosti odgovaraju marksisti\u010dkom zahtjevu za okretanjem \u010dovjeku, vra\u0107anju umjetni\u010dkom u \u010dovjeku i upravljenosti ka napredovanju na temelju stalnog propitivanja sebe, koja se javlja iz umjetni\u010dke potrebe za promjenom i oslobo\u0111enjem. Budu\u0107i da je Grli\u0107, ali i praksis-filozofi uop\u0161te, bio primarno usmjeren na stvarala\u010dkog, dijamatski oslobo\u0111enog Marxa, ovakva interpretacija Nietzschea samo je dio filozofske orijentacije ka humanizmu. Ili. kako re\u010de Krle\u017ea \u2013 Nietzsche je duhovno odgojio \u010dovjeka da slobodno razumije marksizam.<\/p>\n

Danko Grli\u0107 najpoznatiji je kao esteti\u010dar. Kolika je povijesna va\u017enost i dana\u0161nja aktualnost njegovih istra\u017eivanja za estetiku na ovim podru\u010djima? Je li Grli\u0107 autenti\u010dni mislilac ljepote i umjetnosti, ili prije svega histori\u010dar i nau\u010davatelj estetike kao filozofske discipline?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Grli\u0107 je napisao \u010detvorotomnu estetiku, koja je jedna od najzna\u010dajnijih na ovim prostorima. U tom obimnom istra\u017eivanju odnosa umjetnosti i zbilje od antike do danas, pokazao je koliko je umjetnost va\u017ena, ali da nije mogu\u0107e svesti je na disciplinu, na shematsko-normativan odnos spram ljepote. Time je umjetnosti dao nadesteti\u010dku vrijednost i uzdigao je na nivo same filozofije.<\/p>\n

Naslje\u0111e praksisovaca kompromitirano je vjerojatno ponajvi\u0161e time \u0161to je dio beogradskih filozofa tog kruga, me\u0111u njima i neki od najuglednijih, krajem osamdesetih i po\u010detkom devedesetih svesrdno podr\u017eao velikosrpski projekt Slobodana Milo\u0161evi\u0107a, kao \u0161to ste ve\u0107 spomenuli. Nijedan zagreba\u010dki praksisovac, s druge strane, nije podr\u017eao hrvatski nacionalizam Franje Tu\u0111mana; \u0161tovi\u0161e, neki od njih, poput Milana Kangrge, pa i va\u0161eg mentora Lina Veljaka, bili su i ostali me\u0111u njegovim naj\u017ee\u0161\u0107im kriti\u010darima. Kako to obja\u0161njavate? Kako, u tom smislu, do\u017eivljavate osobne sudbine nekih od pripadnika Praxisa?<\/p>\n

Mislim da se tendencija za okretanje ka nacionalizmu kod nekih srpskih praksisovaca mogla pratiti jo\u0161 u periodu ne samo prije devedesetih nego i prije obustave rada Praxisa. O tome je Kangrga pisao u knjizi \u0160verceri vlastitog \u017eivota, spominju\u0107i da su pojedini praksisovci iz Srbije jo\u0161 i tad suptilno potencirali razliku izme\u0111u srpskog i hrvatskog. Ve\u0107 spomenuti Ljuba Tadi\u0107 i Mihailo Markovi\u0107 su podr\u0161kom retrogradnoj politici Slobodana Milo\u0161evi\u0107a nepovratno porazili svoje pre\u0111a\u0161nje filozofsko zalaganje. Ipak, ne mislim da je koketiranje sa nacionalizmom stvar nacionalne pripadnosti. To \u0161to su hrvatski praksisovci ostali dosljedni nadnacionalnom, antiratnom, antidogmatskom i humanisti\u010dkom kursu upravo zna\u010di da su bili istinski mislioci i zbilja vrijedni filozofi koji su svim svojim bi\u0107em vjerovali u ono za \u0161to su se zalagali. To bi trebalo da bude normalno, zar ne? I me\u0111u predstavnicima Praxisa iz Srbije bilo je ljudi koji su se cijelog \u017eivota borili za praxis-vrijednosti, a posebno isti\u010dem Zagorku Golubovi\u0107, koja je vjerovatno najve\u0107a teoreti\u010darka na ovim prostorima, a koja je svojim i nau\u010dnim i \u017eivotnim anga\u017emanom pokazala dosljednost borbi za emancipovanog, oslobo\u0111enog \u010dovjeka. Dakle, dosljednost Praxisu je bila stvar kakvo\u0107e karaktera i vrijednosti tih filozofa. Neki ih naprosto nijesu imali.<\/p>\n

Dana\u0161nji je svijet na rubu socijalnog, pa i egzistencijalnog sloma: razdiru ga klimatski kaos, ratovi, zdravstvena kriza, pandemija, raspad sustava UN-a, globalni gospodarski kolaps… Istodobno, i paradoksalno, kriti\u010dko mi\u0161ljenje i humanisti\u010dki bunt doimaju se slabijima nego ikad od Drugoga svjetskog rata. Mogu li i kako ideje Danka Grli\u0107a i Praxisa biti nadahnu\u0107e i izvor za obnovu samosvojnih ideja opstanka u miru, slobodi i dostojanstvu?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Iskreno vjerujem da mogu. Ali smatram da te ideje nije mogu\u0107e ostvariti ispunjavanjem sumnjivih agendi, upumpavanjem para u kvaziprogresivne organizacije, trendovskim organizovanjem besmislenih konferencija na kojima se pla\u0107aju pozama\u0161ne kotizacije i dovode jedni te isti govornici. Rast nacionalizma i klerikalizma u zemljama stare Jugoslavije, sad vrtoglavo i u Crnoj Gori, govori o tome da civilni sektor nije postigao dovoljno i da je za promjene na ovim prostorima potreban su\u0161tinskiji rad. A to podrazumijeva insistiranje na univerzalnim vrijednostima, koje ne\u0107e biti stvar jednake dostupnosti McDonald'sa i Zare, nego dostupnosti drugog \u010dovjeka na temelju udru\u017eivanja marginalizovanih, obespravljenih i eksploatisanih. Budu\u0107i da je takvih najvi\u0161e, vjerujem da je mogu\u0107e biti solidaran i usmjeren na zajedni\u010dki cilj \u2013 \u010dovjeka. Na tome je Praxis utemeljen i zato je va\u017eno podsje\u0107ati da nije uzalud insistirati na dostojanstvu, kojeg u savremenom potro\u0161a\u010dkom dru\u0161tvu jedino fali.<\/p>\n

Forum.tm<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sla\u0111ana Kavari\u0107 Mandi\u0107: Ono \u0161to je Frankfurska \u0161kola za Njema\u010dku, to je Praxis filozofska \u0161kola za Jugoslaviju. \u010cinjenica da je Jugoslavija 60-ih i 70-ih bila centar najzna\u010dajnijih mislilaca 20. stolje\u0107a nedvosmisleno govori u prilog va\u017enosti ove filozofske grupe.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":358210,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[1390],"class_list":["post-358209","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-sladana-kavaric-mandic"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/358209","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=358209"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/358209\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":358211,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/358209\/revisions\/358211"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/358210"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=358209"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=358209"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=358209"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}