{"id":358071,"date":"2022-11-01T06:14:43","date_gmt":"2022-11-01T05:14:43","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=358071"},"modified":"2022-11-01T06:14:43","modified_gmt":"2022-11-01T05:14:43","slug":"krimska-platforma-u-centru-licemjerja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/11\/01\/krimska-platforma-u-centru-licemjerja\/","title":{"rendered":"Krimska platforma – u centru licemjerja"},"content":{"rendered":"

Na inicijativu ukrajinskog parlamenta, Rade<\/em>, odr\u017ean je u Zagrebu<\/em> i dovr\u0161en Prvi parlamentarni samit Me\u0111unarodne krimske platforme<\/em>, s done\u0161enom Zavr\u0161nom deklaracijom<\/a><\/em>. Krimska platforma<\/a><\/em> je me\u0111unarodno zasnovani format (godine 2021.<\/em>) predsjednika Zelenskog<\/em> i Ministarstva vanskih poslova Ukrajine<\/em> – za konzultacije i koordinaciju djelovanja njenih me\u0111unarodnih partnera, s ciljem kona\u010dnog vra\u0107anja poluotoka Ukrajini<\/em>. S obzirom na rusku agresiju i promjenu stanja od pripojenja Krima Rusiji<\/em>, u Deklaraciji<\/em> se pro\u0161iruju zahtjevi spram okupatora. Kako me deklaracije, kao neobavezni spisi kakve i hrvatski Sabor<\/em> \u0161tanca kad god stigne (me\u0111u inima i o Domovinskom ratu<\/em> te o Ukrajini<\/a><\/em>) ne zanimaju previ\u0161e, spomenut \u0107u jo\u0161 samo da Zavr\u0161nu deklaraciju<\/em> nisu iz raznoraznih \u2013 uglavnom formalnih – razloga potpisale sve u\u010desnice samita. Kad ve\u0107 mene ne obavezuju, sumnjam da i Rusija<\/em> pretjerano dr\u017ei do nje. Pretra\u017euju\u0107i internet namu\u010dit \u0107ete se tra\u017ee\u0107i potpunu listu direktnih sudionika, posebno onih koji su se obratili video linkom, pa \u010dak ni na stranicama ukrajinskog i hrvatskog parlamenta ne mo\u017eete nai\u0107i na nju. Slu\u010dajno sam na jednoj stranici<\/a> nai\u0161ao na fajl koji detaljno prikazuje listu \u010dlanica Krimske platforme<\/em>. O u\u010desnicima zagreba\u010dkog samita najvi\u0161e \u0161to sam mogao doznati je koje su dr\u017eave potvrdile u\u010de\u0161\u0107e<\/a>, ali ne i potpuni spisak u\u010desnica nakon zavr\u0161etka sastanka:<\/p>\n

\u201eDo sada su sudjelovanje potvrdile ukupno 53 me\u0111unarodne organizacije i dr\u017eave. U\u017eivo dolaze 42 delegacije iz 32 dr\u017eave, od kojih iz pet dr\u017eava dolaze \u010delnici oba doma (Belgije, \u010ce\u0161ke, Irske, Poljske i Rumunjske). Tako na ovaj skup fizi\u010dki, osim ve\u0107 navedenih Jandrokovi\u0107a, Stefan\u010duka i Pelosi (da, da \u2013 to je ona koja je posjetom Tajvanu i\u0161la provociorati Kinu; moja primjedba), dolaze jo\u0161 23 predsjednika parlamenata \u2013 Albanije, Austrije, Belgije, Cipra, Crne Gore, \u010ce\u0161ke, Estonije, Gruzije, Irske, Latvije, Lihten\u0161tajna, Moldavije, Norve\u0161ke, Njema\u010dke, Poljske, Rumunjske, Sjeverne Makedonije, Slovenije, \u0160vedske, \u0160vicarske i Turske. Iz Finske, Francuske, Irske, Islanda dolaze potpredsjednici parlamenata, iz Italije senator, a iz Luxemburga i Portugala predsjednici ili potpredsjednici Odbora za vanjsku politiku. Sti\u017eu i \u010detiri predsjednika parlamentarnih skup\u0161tina \u2013 Vije\u0107a Europe, OESS-a, Interparlamentarne unije i NATO-a dok iz Europskog parlamenta sti\u017ee potpredsjednik.<\/em><\/p>\n

\u00a0<\/em>Pozivi su poslani onim dr\u017eavama koje je Ukrajina htjela pozvati. Srbija je dobila pozivnicu, ali se nisu odazvali dok Bjelorusija nije pozvana. Iz Danske i Bugarske su se ispri\u010dali zbog unutarnjih politi\u010dkih okolnosti\u2026 Jedanaest dr\u017eava potvrdilo je sudjelovanje video porukom, uklju\u010duju\u0107i Francusku, Ma\u0111arsku, Japan i Kanadu\u201c<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Hrvatski mediji<\/em> naro\u010ditu su pa\u017enju poklonili u\u010de\u0161\u0107u Predsjednice Zastupni\u010dkog doma ameri\u010dkog Kongresa Nancy Pelosi<\/em> i obra\u0107anju videolinkom ukrajinskog predsjednika Zelenskog<\/em>. U sudjelovanje na Krimskoj platformi<\/em> u zadnji \u010das uklju\u010dena je i opozicija<\/a> s 11 predstavnika<\/em>, ali samo na sve\u010danoj ve\u010deri, dok su pojedinci uklju\u010deni u neke od 140 bilateralnih sastanaka<\/em> prisutnih delegacija. Valjda da se, kojim slu\u010dajem, ne naru\u0161i jednoglasje u\u010desnika. Nakon zavr\u0161etka samita, na HRT<\/em>-ovoj emisiji \u201eOtvoreno\u201c<\/a><\/em> \u2013 izme\u0111u ostaloga pitao se \u017darko Puhovski<\/em>:<\/p>\n

\u201e\u0160to su radili osam godina od okupacije Krima? U me\u0111uvremenu su radili plinovode s Rusijom, na\u0161a predsjednica ljubila se s Putinom na Svjetskom prvenstvu.\u201c<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Govore\u0107i o porukama sa samita, poput izjave Nancy Pelosi<\/em> o Hrvatskoj<\/em> kao predvodniku demokracije, Puhovski<\/em> je me\u0111u ostalim rekao da se:<\/p>\n

\u00a0“\u2026lupalo s demokracijom na sve strane\u2026 Mi nismo na strani Ukrajine zbog demokracije. Demokracija u Ukrajini bila je jadna, dvije klase ispod hrvatske razine, a hrvatska nije ba\u0161 najvi\u0161a razina. Mi smo na strani Ukrajine zato \u0161to je napadnuta.\u201c<\/em><\/p><\/blockquote>\n

O odbijanju Zorana Milanovi\u0107a<\/em> da se sastane s Pelosi<\/em>, rekao je da je predsjednik opet napravio ono \u0161to \u010desto radi – rekao stvari koje su vjerojatno istinite, ali koje predsjednik dr\u017eave ne treba govoriti:<\/p>\n

\u201eOn je to po mojemu uvjerenju rekao iz \u010diste uvrije\u0111enosti jer nije bio pozvan, rekao je Puhovski, ali i napomenuo da Milanovi\u0107 o\u010dito nije bio obavije\u0161ten o nekim stvarima koje su MVEP i MORH radili, \u0161to ga je dodatno frustriralo – te da je u toj to\u010dki Milanovi\u0107 u pravu.\u201c<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Puhovski<\/em> je tako\u0111er izjavio kako je uvjeren da ne bi bilo rata u Ukrajini<\/em> da je Donald Trump<\/em> danas predsjednik SAD<\/em>-a, iako je napomenuo kako mu nije simpati\u010dan. Me\u0111utim, dodao je da bi, da je Trump<\/em> ostao predsjednik i da nije bilo rata, to zna\u010dilo dodatno nadvijanje ruskog predsjednika Vladimira Putina<\/em> nad \u010ditavu Europu<\/em>, ako ne i svijet. Time je on na tragu \u201ealternativnih povijesti\u201c<\/em>, zaboravljaju\u0107i da je jedna od predvodnica antiruske koalicije ne tako davno \u2013 i to ne samo kondicionalno! \u2013 vladala carstvom u kojem \u201esunce nije nikada zalazilo\u201c<\/em>!<\/p>\n

Zaista se o demokraciji sva\u0161ta lupeta, me\u0111u njima \u2013 primjerice \u2013 i zemlje poput Njema\u010dke<\/em> koju je Bismarck<\/em> silom stvorio, ili jednaki slu\u010daj s Italijom<\/em> i njenim ujediniteljem Garibaldijem<\/em>. U odnosu na njih, Jugoslavija<\/em> se manje-vi\u0161e demokratski ujedinila, ali nedemokratski raspala. Predvodnica demokracije, Amerika<\/em>, inzistirala je na demokratskom razdru\u017eivanju potonje, ali sama je silom \u2013 u gra\u0111anskom ratu \u2013 to pravo prije\u010dila svojim odcijepljenim ju\u017enim \u010dlanicama. Drugo je pitanje – posebno za velike teoreti\u010dare demokracije koji je, pojednostavljeno re\u010deno, svode na u\u010de\u0161\u0107e u glasanju stanovni\u0161tva – kakva je to demokracija u kojoj demokratski izabrani predstavnici naroda odlu\u010duju napasti drugu dr\u017eavu (Vijetnam<\/em>, Irak<\/em>, Siriju<\/em>, Afganistan<\/em>,\u2026)? Za\u0161to su isto to spre\u010davali demokratski izabranom Hitleru<\/em> ili, primjerice, ru\u0161ili vladu demokratski izabranog Allendea<\/em>? Sve to ukazuje kako je potrebno su\u0161tinski mijenjati paradigmu demokracije, i to u smjeru koji je nazna\u010dio Branko Horvat<\/em> (politi\u010dka, socijalna i ekonomska demokracija, ostvarene na zasadama humanizma). Jandrokovi\u0107<\/em> i Plenkovi\u0107<\/em> su pri\u010dali<\/a> bajke kako se u Zagrebu<\/em> okupio cijeli demokratski svijet, kako je ve\u0107ina svijeta na Generalnoj skup\u0161tini<\/em> pokazala na \u010dijoj je strani, i druge skaske za maloumne, moralizatorski progla\u0161avaju\u0107i uobi\u010dajene postupke svijeta \u201epogre\u0161kom\u201c<\/em> \u2013 valjda kao kad tipka\u010dica ukuca pogre\u0161no slovo. Pa, pogledajmo.<\/p>\n