{"id":358064,"date":"2022-10-31T16:32:31","date_gmt":"2022-10-31T15:32:31","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=358064"},"modified":"2022-10-31T18:10:14","modified_gmt":"2022-10-31T17:10:14","slug":"cedem-od-obnove-nezavisnosti-broj-vjernika-spc-porastao-20-odsto","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/10\/31\/cedem-od-obnove-nezavisnosti-broj-vjernika-spc-porastao-20-odsto\/","title":{"rendered":"CEDEM: Od obnove nezavisnosti broj vjernika SPC porastao 20 odsto"},"content":{"rendered":"<p>CEDEM je javnosti danas ponudio analizu \u201cGdje je crnogorsko dru\u0161tvo 16 godina od obnove dr\u017eavne nezavisnosti?\u201c u kojoj se, kako su naveli, \u201canaliziraju trendovi klju\u010dnih indikatora koji su informativni u dru\u0161tvenom i politi\u010dkom smislu, a ne da se sistematski i deskriptivno analiziraju svi podaci kojima raspola\u017eemo.<\/p>\n<p>CEDEM je, u kontinuitetu, od po\u010detka ovog vijeka sproveo veliki broj istra\u017eivanja politi\u010dkog javnog mnjenja. Procedure uzrokovanja i instrumentarijum je standardizovan od 2007. godine, \u201c\u0161to zna\u010di da smo koristili isti dizajn upitnika i ista pitanja\/indikatore za odre\u0111eni broj tema\u201d.<\/p>\n<p>Klju\u010dne nalaze <a href=\"https:\/\/www.cedem.me\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/Analiza-092022-FINAL.pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">analize<\/a> objavljujemo onako kako su navedeni u saop\u0161tenju CEDEMa:<\/p>\n<p>\u2660 Linearno od 2011. do danas smanjuje se procenat onih koji ka\u017eu da se zemlja kre\u0107e pravim putem i pove\u0107ava procenat onih koji smatraju da se zemlja kre\u0107e pogre\u0161nim putem. Ta\u010dnije, od 2011. godine procjena pozitivnog smjera se smanjila za preko 26%, a procenat onih koji ka\u017eu da se zemlja kre\u0107e pogre\u0161nim smjerom pove\u0107an je za gotovo 30%.<\/p>\n<p>\u2660 Dodatno, nalazi u vezi sa partijskim preferencijama, koji predstavljaju drugi osnovni indikator koji ispitujemo, pokazuju da, kumulativno posmatrano, DPS danas ima oko 10% manje glasova nego \u0161to je to bio slu\u010daj u prvom istra\u017eivanju obavljenom 2007. godine. Paralelno, prosrpske partije su oja\u010dale za oko 7%, a gra\u0111anske partije tako\u0111e bilje\u017ee rast za oko 6%, dok je referentna rastu\u0107a vrijednost za manjinske partije ne\u0161to preko 3%. Kona\u010dno, broj apstinenata se smanjio za preko 6%. Drugim rije\u010dima, trend jednostavno ukazuje na volatilnost koja se mo\u017ee iskazati na slede\u0107i na\u010din: 10% glasa\u010da DPS-a su \u201epre\u0161li\u201c u gra\u0111anske i manjinske partija, a 6% apstinenata su postali glasa\u010di prosrpskih partija. Dakle, kumulativno uzev\u0161i, tj. ako uporedimo poslednji i prvi talas istra\u017eivanja, od februara 2007. godine DPS je na gubitku od preko 16%, dok su sve ostale kategorije u porastu, i to: prosrpske partije za preko 5%, gra\u0111anske za preko 7% i manjinske za manje od 4%.<\/p>\n<p>\u2660 Me\u0111utim, jako je va\u017eno analizirati promjene kada je rije\u010d o opredijeljenim glasa\u010dima od izbora 2020. godine do danas. U tom smislu, bilje\u017ei se veoma blagi pad DPS-a u ukupnom broju glasa\u010da, ali se usljed smanjene apstinencije ovaj pad zna\u010dajno negativnije odra\u017eava na njihov rejting. Veliki broj nekada\u0161njih apstinenata je \u201eu\u0161ao\u201c u bira\u010dko tijelo, te se smanjenjem apstinencije zna\u010dajno pove\u0107ava procenat podr\u0161ke prosrpskim partijama.<\/p>\n<p>\u2660 Slede\u0107i indikator koji smo pratili jeste stav prema EU integraciji. Podaci ukazuju na stabilnu i sna\u017enu podr\u0161ku EU integracijama me\u0111u glasa\u010dima DPS-a, manjinskih i gra\u0111anskih partija. Sa druge strane, imamo blagi pad podr\u0161ke me\u0111u apstinentima i zna\u010dajan pad podr\u0161ke me\u0111u prosrpskim glasa\u010dima, i sve to, naravno, ako se uporedi prvi i poslednji talas istra\u017eivanja. No, valja primetiti da ova mjerena vrijednost, bez obzira na poslednji regresivni talas, ukazuje na to da je preko 20% ve\u0107i broj prosrpskih glasa\u010da koji podr\u017eavaju EU u odnosu na avgust 2020. godine. Drugim rije\u010dima, me\u0111u prosrpskim glasa\u010dima nakon pada DPS-a je zna\u010dajno pove\u0107ana podr\u0161ka EU integraciji.<\/p>\n<p>\u2660 Kada je rije\u010d o NATO integracijama, podr\u0161ka je zna\u010dajno pove\u0107ana u prethodnih 15 godina. Podaci pokazuju da je danas 13% vi\u0161e onih koji podr\u017eavaju NATO nego \u0161to je to bio slu\u010daj u prvom istra\u017eivanju 2007. godine. Broj onih koji su protiv NATO je smanjen za oko 3%, ali je zato zna\u010dajno smanjen i broj onih koji nemaju stav. Tako\u0111e, podaci pokazuju da je nakon izbora u avgustu 2020. godine, zna\u010dajno pove\u0107an rast podr\u0161ke NATO, i to ako se uporede izbori u 2020. godini i mjerene vrednosti s kraja 2021. godine, govorimo o rastu podr\u0161ke od oko 20%.<\/p>\n<p>\u2660 Ukoliko analiziramo trend u odnosu na partijsku preferenciju, podr\u0161ka NATO je danas u odnosu na prvo istra\u017eivanje obavljeno 2007. godine zna\u010dajno pove\u0107ana me\u0111u glasa\u010dima DPS-a, glasa\u010dima gra\u0111anskih i manjinskih partija, te me\u0111u apstinentima. Sa druge strane, podr\u0161ka je smanjena za preko 8% me\u0111u glasa\u010dima prosrpskih partija.<\/p>\n<p>\u2660 Jedan od zna\u010dajnih indikatora koji smo kontinuirano, ali ne u svakom talasu, pratili jeste i oslonac u spoljnoj politici. Podaci pokazuju da je, posmatrano u cjelokupnom periodu, za preko 4% smanjen procenat gra\u0111ana koji smatraju da se Crna Gora u spoljnoj politici treba oslanjati na EU, a za gotovo 16% je smanjen broj onih koji smatraju da oslonac treba tra\u017eiti u Rusiji, dok je procenat onih koji kao prvog spoljnopoliti\u010dkog partnera vide SAD veoma malo pove\u0107an (ne\u0161to preko 2%).<\/p>\n<p>\u2660 Dodatno, dali smo pregled pripadnosti crkvama\/konfesijama kroz vrijeme. Podatak jednostavno ukazuje da je procenat onih koji su islamske i katoli\u010dke vjeroispovijesti stabilan, dok se kumulativno linearno pove\u0107avao broj onih koji ka\u017eu da pripadaju SPC i smanjivao broj onih koji ka\u017eu da pripadaju CPC. Podatak jednostavno ukazuje da se u pravoslavnom korpusu procenat onih koji ka\u017eu da pripadaju SPC pove\u0107ao 20%, dok se za referentni procenat smanjio procenat onih koji ka\u017eu da pripadaju CPC. Drugim rije\u010dima, SPC je vremenom dobijala na snazi.<\/p>\n<p>\u2660 Kada je rije\u010d o prioritetima vanjske politike, podaci ukazuju na to da je zapadna orijentacija u Crnoj Gori dominantna u odnosu na nezapadnu &#8211; vi\u0161e nego dva puta je vi\u0161e gra\u0111ana koji su zapadno orijentisani, u odnosu na one koji su nezapadno orijentisani. Kada je rije\u010d o mje\u0161ovitom tipu, mjerimo blago pove\u0107anje od oko 3%, dok je onih bez orijentacije kumulativno manje za gotovo 9%.<\/p>\n<p>\u2660 Poslednji indeks koji pratimo ti\u010de se procjene zna\u010daja klju\u010dnih reformskih poteza koje treba sprovesti u zemlji. U tom smislu, depolitizacija javne uprave i borba protiv korupcije prepoznati su kao najva\u017eniji prioriteti u okviru reformskog procesa.<\/p>\n<blockquote><p><em>Analiza je dio projekta \u201cVox Populi \u2013 Implementation of better choices\u201d, koji je podr\u017ean od strane Ministarstva spoljnih poslova Republike Italije u okviru poziva \u201cBando Balcani\u201d. Nalazi i stavovi izneseni u ovoj analizi predstavljaju isklju\u010divo odgovornost izdava\u010da i autora.<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U Crnoj Gori se, od obnove nezavisnosti, broj gra\u0111ana koji se izja\u0161njavaju da pripadaju Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC) pove\u0107ao 20 odsto, pokazalo je istra\u017eivanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":295121,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[2467],"class_list":["post-358064","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","category-prica-dana","tag-cedem"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/358064","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=358064"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/358064\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":358068,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/358064\/revisions\/358068"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/295121"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=358064"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=358064"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=358064"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}