{"id":357386,"date":"2022-10-20T09:19:23","date_gmt":"2022-10-20T07:19:23","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=357386"},"modified":"2022-10-20T09:19:23","modified_gmt":"2022-10-20T07:19:23","slug":"asteroid-blizu-zemlje-poceo-cudno-da-se-ponasa-naucnici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/10\/20\/asteroid-blizu-zemlje-poceo-cudno-da-se-ponasa-naucnici\/","title":{"rendered":"Asteroid blizu Zemlje po\u010deo \u010dudno da se pona\u0161a"},"content":{"rendered":"<p>Nau\u010dnici koji su posmatrali promjenljivu svjetlost asteroida &#8220;3200 Faeton&#8221; zaklju\u010dili su da je po\u010deo da se okrec\u0301e sve br\u017ee oko svoje ose, skrac\u0301ujuc\u0301i rotaciju za oko 4 milisekunde svake godine. Ovo otkric\u0301e ih je iznenadilo jer se okretanje asteroida obi\u010dno ne mijenja.<\/p>\n<p>Ovaj asteroid trenutno ne predstavlja nikakvu opasnost za Zemlju, ali sa svojih 5,8 kilometara pre\u010dnika, ako bi kojim slu\u010dajem udario u na\u0161u planetu, mogao bi da izazove zna\u010dajnu \u0161tetu.<\/p>\n<p>Pored toga, tokom svoje putanje, pribli\u017eava nam se dovoljno blizu da bi zna\u010dajnija promjena u njenoj orbiti od 524 dana mogla da izazove odre\u0111enu zabrinutost, pi\u0161e Science Alert, prenosi B92.<\/p>\n<p>3200 Faeton je zapravo vrlo neobi\u010dan asteroid. Tokom svoje orbite se, poput kometa, pribli\u017eava Suncu i iza sebe ima pra\u0161njavi rep. No, za razliku od kometa, izgleda da na njemu nema leda, stoga su mu stru\u010dnjaci dali nadimak &#8220;kamena kometa&#8221;.<\/p>\n<p>Dodatno, jedan je od samo dva asteroida koji proizvode ki\u0161u meteora. Obi\u010dno su za taj nebeski spektakl odgovorne komete. Upe\u010datljivo je plave boje, ve\u0107ina asteroida je crvenkasta ili siva.<\/p>\n<p>Svjetlost Faetona se mijenja kako se on okre\u0107e oko svoje ose, \u0161to zna\u010di da su nau\u010dnici uspjeli nakon nekog vremena da odrede njegov pribli\u017eni rotacijski period od oko 3.6 sati.<\/p>\n<p>Nakon detaljnije analize celokupnog skupa podataka, koji obuhvata period od 1989. do 2021. godine, otkrio je da se ova promena mo\u017ee objasniti postepenim, stalnim ubrzanjem i gubitkom perioda rotacije od 4 milisekundi godi\u0161nje. Kada se posmatra godi\u0161nji nivo, to nije velika promjena, ali kako decenije prolaze, ona postaje sve izra\u017eenija.<\/p>\n<p>Stru\u010dnjaci ne znaju ta\u010dno za\u0161to se to de\u0161ava. Moguc\u0301e je da je u pitanju gubitak mase, pri \u010demu dolazi do ubrzanja rotacije. Tako\u0111e mo\u017ee biti u pitanju efekat &#8220;Yarkovsky-O'Keefe-Radzievskii-Paddack&#8221; (YORP), kada toplota zvijezde uti\u010de na brzinu okretanja malog tijela, kao \u0161to je asteroid.<\/p>\n<p>Otkric\u0301e je predstavljeno pro\u0161le nedelje na 54. godi\u0161njem sastanku Odjeljenja za planetarne nauke Ameri\u010dkog astronomskog dru\u0161tva.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Asteroid koji mo\u017ee da pro\u0111e, relativno govorec\u0301i, blizu Zemlje i koji izaziva spektakularnu godi\u0161nju ki\u0161u meteora iz grupe Geminida, po\u010deo je da se pona\u0161a \u010dudno.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-357386","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/357386","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=357386"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/357386\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":357388,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/357386\/revisions\/357388"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=357386"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=357386"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=357386"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}