{"id":357264,"date":"2022-10-18T07:50:35","date_gmt":"2022-10-18T05:50:35","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=357264"},"modified":"2022-10-18T07:50:42","modified_gmt":"2022-10-18T05:50:42","slug":"moze-li-se-obuzdati-digitalni-kapital","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/10\/18\/moze-li-se-obuzdati-digitalni-kapital\/","title":{"rendered":"Mo\u017ee li se obuzdati ‘digitalni’ kapital?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Mislav \u017ditko\u00a0<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

\u201cTu\u017ena je istina\u201d, pi\u0161e Roger McNamee, venture kapitalist i jedan od prvih investitora u Facebook, \u201cda su se Facebook i Alphabet pona\u0161ali neodgovorno u potrazi za golemim profitima. Oni su svjesno objedinili tehnike koje su razvili propagandisti i kockarska industrija s tehnologijom na na\u010din koji je poguban za javno zdravlje i demokraciju\u201d. Iako Facebook, Google i sli\u010dne platforme izgledaju kao dru\u0161tvene mre\u017ee, to\u010dnije je odre\u0111enje, nastavlja McNamee, da se radi o poslovnom modelu ogla\u0161iva\u010dke industrije koji se pokazao u poslovnom smislu iznimno uspje\u0161nim utoliko \u0161to u borbi za pa\u017enju iskori\u0161tava podatke korisnika, nadziru\u0107i svaku njihovu aktivnost, navode\u0107i ih na interakciju, prate\u0107i ih \u010dak i kad nisu aktivni na internetu.<\/p>\n

\u201cFacebook i Alphabet monetiziraju sadr\u017eaj ciljanim ogla\u0161avanjem koje je profitabilnije i preciznije nego ikada prije. Platforme stvaraju \u2018filter mjehure\u2019 oko svakog korisnika, potvr\u0111uju\u0107i njihova postoje\u0107a uvjerenja i \u010desto stvaraju\u0107i iluziju da svi dijele iste stavove. Platforme to rade jer je profitabilno. Lo\u0161a strana \u2018filter mjehura\u2019 jest da vjerovanja postaju rigidnija i ekstremnija. Korisnici su manje otvoreni za nove ideje, pa \u010dak i za \u010dinjenice. Od milijuna dijelova sadr\u017eaja koje Facebook mo\u017ee prikazati svakom korisniku u odre\u0111enom trenutku, oni odabiru pregr\u0161t koji \u0107e najvjerojatnije pove\u0107ati profit. Da nije poslovnog modela ogla\u0161avanja, Facebook bi mogao izabrati sadr\u017eaj koji informira, inspirira ili oboga\u0107uje korisnike. Umjesto toga, korisni\u010dkim iskustvom na Facebooku dominiraju pozivi na strah i ljutnju\u201d, zaklju\u010duje McNamee u \u010dlanku objavljenom 2017.<\/p>\n

\n

Poslovni model<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Zahvaljuju\u0107i knjizi Shoshane Zuboff iz 2018. ono \u0161to McNamee opisuje postat \u0107e \u0161iroj javnosti poznato pod nazivom nadziru\u0107i kapitalizam koji ozna\u010dava odsje\u010dak kapitalisti\u010dke proizvodnje i razmjene temeljene na komodifikaciji osobnih podataka i online aktivnosti uglavnom bez upu\u0107enosti korisnika koji ostaju zabavljeni pretra\u017eivanjima, statusima i lajkovima na \u010dijoj se pozadini razvila bilijune dolara vrijedna industrija. Me\u0111utim, Meta i Alphabet ne \u010dine platformski nadziru\u0107i kapitalizam sami, druge kompanije poput Amazona ili Applea razvili su vlastite poslovne modele, pone\u0161to druga\u010dije, ali opet vezane uz komodifikaciju podataka i stjecanje monopolne pozicije kroz u\u010dinke mre\u017ee i re\u017eim intelektualnog vlasni\u0161tva koji se posljednjih desetlje\u0107a gotovo organski razvio u smjeru interesa vode\u0107ih tehnolo\u0161kih kompanija. Prikupljanje podataka danas preko platformi, aplikacija, senzora, mapa, kamera toliko je sveobuhvatno da jedan dio \u2013 prema nekim izvje\u0161tajima zna\u010dajan \u2013 ostaje neiskori\u0161ten.<\/p>\n

Bez obzira na to, vode\u0107e tehnol\u0161ke kompanije koje se pojavljuju kao digitalni monopoli zajedno s manjim tvrtkama koje ulaze u njihov poslovni ekosustav dosad su gotovo samostalno odre\u0111ivale klju\u010dna obilje\u017eja takozvanog digitalnog prostora. Iako je rije\u010d o poslovnom modelu i, posljedi\u010dno, o profitima, implikacije nisu samo ekonomske kako smo se mogli uvjeriti tokom afere \u201cCambridge Analytica\u201d kada su agregirani podaci i digitalni tragovi milijuna korisnika kori\u0161teni u uspje\u0161nim politi\u010dkim kampanjama Donalda Trumpa u SAD i pobornika Brexita u Ujedinjenom Kraljevstvu. To nipo\u0161to nisu jedini slu\u010dajevi dezinformacijskih kampanja, dapa\u010de pandemija Covid-19 ponudila je poligon za pro\u010davanje \u0161irenja dezinformacija, pseudo\u010dinjenica i teorija zavjere. Jedna studija se bavila online putanjama stotinu pogre\u0161nih informacija i navoda u \u0161est razli\u010ditih jezika i na\u0161la da je tih samo sto tvrdnji pogledano gotovo 120 milijuna puta i podijeljeno pribli\u017eno 1.7 puta, i to samo na jednoj mre\u017ei \u2013 Facebooku.<\/p>\n

Ukratko, po\u010dev\u0161i od samog funkcioniranja poslovnog modela, preko kori\u0161tenja ekonomske pozicije za izbjegavanje regulacije i oporezivanja do \u0161to \u017eeljenih, a \u0161to neo\u010dekivanih u\u010dinaka na politi\u010dki sustav, problem pozicije tehnolo\u0161kih kompanija iskristalizirao se kao prvorazredno politi\u010dko pitanje. U Sjedinjenim Dr\u017eavama Bidenova administracija je imenovala Linu Khan \u2013 teoreti\u010darku prava i autoricu \u010desto citiranog \u010dlanka \u201cAmazon\u2019s antitrust paradox\u201c \u2013 na mjesto \u010delnice FTC-a (Federalne trgovinske komisije). Njezina agenda redefiniranja antimonopolskog zakonodavstva ve\u0107 je u prvoj godini mandata djelomi\u010dno zaustavljena nakon jakog otpora i lobiranja tehnolo\u0161kih kompanija, uklju\u010duju\u0107i i politi\u010dke napade na samu Khan. S druge strane Atlantika, doima se da napori prema re-regulaciji digitalnih platformi i, op\u0107enito, digitalnih tr\u017ei\u0161ta i usluga imaju vi\u0161e izgleda za uspjeh.<\/p>\n

Europska unija je ve\u0107 2020. najavila sveobuhvatni paket zakona, a Europski parlament je nakon gotovo dvije godine pregovaranja u srpnju 2022. usvojio Zakon o digitalnim tr\u017ei\u0161tima (ZDT) i Zakon o digitalnim uslugama (ZDU). Ovaj paket zakona po sadr\u017eaju odgovara politi\u010dkoj agendi Europske unije (European Democracy Action Plan) usmjerenoj ka o\u010duvanju slobodnih izbora, spre\u010davanju dezinformacijskih kampanja i stvaranju uvjeta za medijski pluralizam. Uvo\u0111enje novog zakona o digitalnim tr\u017ei\u0161tima i uslugama dobilo je mnogo publiciteta, uklju\u010duju\u0107i gotovo eufori\u010dne reakcije nekih komentatora. Primjerice, Zuboff u \u010dlanku za Financial Times pi\u0161e da ovaj paket predstavlja \u2013 ni manje, ni vi\u0161e \u2013 \u201chrabro suo\u010davanje s povije\u0161\u0107u\u201d, odnosno \u201cprvu sveobuhvatnu deklaraciju digitalne budu\u0107nosti utemeljene na legitimnom demokratskom autoritetu i vladavini prava\u201d te se tako \u0161alje jasan signal \u201cda bi na\u010dela samoupravnog demosa mogla pre\u017eivjeti digitalno stolje\u0107e\u201d.<\/p>\n

Zuboff nije sama u uvjerenju da zakonski uvedeni pragovi transparentnosti i mogu\u0107nost utvr\u0111ivanja odgovornosti digitalnih platformi za \u0161tetne dru\u0161tvene u\u010dinke predstavljaju va\u017ean korak prema redefiniciji digitalnog prostora u smjeru ograni\u010davanja mo\u0107i tehnolo\u0161kih kompanija i oja\u010davanja demokratskih procedura. Naime, Zakonom o digitalnim uslugama uvode se stoga pravila za uklanjanje nezakonitog sadr\u017eaja ili nezakonitih usluga, zatim se navode obvezatne mjere transparentnosti kojima algoritmi i postupci ogla\u0161avanja na digitalnim platformama vi\u0161e ne\u0107e biti \u201ccrne kutije\u201d, ve\u0107 ne\u0161to dostupno svim zainteresiranim gra\u0111anima na zahtjev. Velike platforme, osobito najve\u0107e dru\u0161tvene mre\u017ee poput Facebooka ili Twittera morati \u0107e procijeniti sistemske rizike koji proizlaze iz njihovog funkcioniranja i poslovanja, pogotovo ako ti u\u010dinci ugro\u017eavaju temeljna ljudska prava. Tra\u017ee se, dakle, mjere za smanjivanje rizika putem moderiranja sadr\u017eaja i ograni\u010davanje \u0161tetnih vrsta promocije i oglasa pod prijetnjom pravne odgovornosti u slu\u010daju propusta ili nemara od strane digitalnih platformi. \u0160to se ti\u010de Zakona o digitalnim tr\u017ei\u0161tima, njime se zapravo ure\u0111uje tr\u017ei\u0161no natjecanje u smislu identificiranja kompanija dovoljno velikih da se postave kao nadzornici pristupa (gatekeeper platforme) i utvr\u0111ivanja pravila za poticanje konkurencije i spre\u010davanje stavljanja u slabiji polo\u017eaj manje zna\u010dajnih kompanija koje se oslanjaju na digitalne monopole na putu do korisnika i potro\u0161a\u010da.<\/p>\n

\n

Legislativni doseg<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Nema sumnje da nove obveze koje, ponovimo jo\u0161 jednom, uklju\u010duju u\u010dinkovitije uklanjanje nezakonitog sadr\u017eaja i usluga, obja\u0161njavanje korisnicima i istra\u017eiva\u010dima \u201ctajnih sastojaka\u201d algoritama, poduzimanje stro\u017eih mjera protiv \u0161irenja dezinformacija i, na koncu, penale u visini od \u0161est posto godi\u0161njeg prometa, nisu zanemarivi pomak. Pokazatelj toga su silni napori i sredstva ulo\u017eena od strane vode\u0107ih tehnolo\u0161kih kompanija za lobiranje. Lobisti anga\u017eirani u ime Googlea, Applea, Facebooka, Amazona i Microsofta odr\u017eali su od 2019. mnogobrojne konferencije, najprije s du\u017enosnicima Europske komisije, a zatim i Parlamenta, te Europskog vije\u0107a. Iste su kompanije prema javno dostupnim podacima potro\u0161ile 27 milijuna eura za lobiranje i \u201cusugla\u0161avanje\u201d stavova oko oba zakona. Nedvojbeno je da su tehnolo\u0161ke kompanije usmjerene na za\u0161titu vlastitih interesa i ste\u010denih pozicija, te vide u ovom paketu zakona ozbiljnu prijetnju koju ne mogu prepustiti slu\u010daju. To, me\u0111utim, ne zna\u010di da je okvir koje se stvara kroz ZDT i ZDU prikladan ili da na u\u010dinkovit na\u010din ulazi u sr\u017e poslovnog modela digitalnih monopola.<\/p>\n

ZDU u kona\u010dnoj verziji zabranjuje ciljano ogla\u0161avanje na temelju seksualne orijentacije, religije i etni\u010dke pripadnosti, kao i ciljano ogla\u0161avanje prema maloljetnim korisnicima. Nadalje, zbunjuju\u0107a ili zavaravaju\u0107a su\u010delja osmi\u0161ljena da usmjeravaju korisnike na dono\u0161enje odre\u0111enih izbora bit \u0107e tako\u0111er zabranjena. No, time nije ni izbliza uga\u0161en model monetizacije osobnih podataka, dok se \u201cteret transparentnosti i odgovornosti\u00a0 stavlja se na le\u0111a individualnom korisniku, odnosno potro\u0161a\u010du koji se mora dovoljno informirati kako bi izbjegao \u0161tetne posljedice kori\u0161tenja odre\u0111enih digitalnih usluga\u201d, kako navodi Bili\u0107. Pra\u0107enje aktivnosti i pona\u0161anja korisnika (online i offline) ostaje glavna sirovina poslovnog modela, dok se korisnicima i zainteresiranoj javnosti pru\u017ea mogu\u0107nost uvida u mehanizme poslovanja, po\u010dev\u0161i od samih algoritama, me\u0111utim bez jamstava o u\u010dinicima tih novih zakonom zajam\u010denih mogu\u0107nosti.<\/p>\n

Sama Margrethe Vestager, od 2019. potpredsjednica Europske komisije za pitanja digitalne ekonomije i dru\u0161tva, je u intervjuu iz 2018. kazala kako bi \u017eeljela imati \u201cFacebook za koji svaki mjesec pla\u0107am naknadu, ali bez pra\u0107enja i ciljanog ogla\u0161avanja, uz sve prednosti privatnosti.\u201d To bi doista bio sasvim novi okvir, u kojem bi pozicija korisnika i posljedi\u010dno javnosti bila u potpunosti redefinirana \u2013 dakle, promjena u kojoj bi ispario mit o besplatnim uslugama, te bi opunomo\u0107ila korisnike na sasvim druga\u010diji na\u010din od usvojenog ZDU-a i zacijelo potresla postoje\u0107i tr\u017ei\u0161ni raspored. U sada\u0161njoj zakonskoj shemi, pojednostavljeno re\u010deno, mnogo toga ovisi o sposobnosti javnosti da koristi instrumente koji su joj nominalno dani, kao i sposobnosti tehnolo\u0161kih kompanija da zaobi\u0111u regulativu i uvedu izmjene kojima \u0107e osigurati da se ni\u0161ta bitno ne promijeni.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de ZDT-a, taj se cijeli legislativni segment odnosi na stvaranje konkurentnog tr\u017ei\u0161ta. Zakon je usmjeren na takozvane \u201cnadzornike pristupa\u201d, odnosno velike tehnolo\u0161ke kompanije koje stoje izme\u0111u drugih poduze\u0107a i njihovih kupaca i kontroliraju \u201ctemeljne usluge\u201d, kao \u0161to su tra\u017eilice, dru\u0161tvene mre\u017ee, usluge slanja poruka, operativni sustavi i online posredni\u010dke usluge. Kako u praksi identificirati kompanije koje ulaze u definiciju \u201cnadzornika pristupa\u201d ovisit \u0107e o pravnim argumentima i postupcima, na \u0161to su se Google, Apple, Facebook i drugi ve\u0107 spremili. No tu je ve\u0107 prepoznatljiva dvostruka lojalnost Europske unije koja i u ovom slu\u010daju poku\u0161ava objediniti individualna prava i autonomiju s na\u010delima tr\u017ei\u0161ne konkurencije, iako se na mnogim primjerima pokazalo da to dvoje te\u0161ko idu zajedno, prvenstveno stoga \u0161to tr\u017ei\u0161na konkurencija u stvarnosti nimalo ne nalikuje opisima u ekonomskim ud\u017ebenicima.<\/p>\n

U svom veoma optimisti\u010dnom osvrtu Zuboff zaklju\u010duje da \u201cZDU poni\u0161tava pripovijest o tehnolo\u0161koj nepobjedivosti i neizbje\u017enosti. Svatko sada mo\u017ee vidjeti da je pri\u010da u posljednja dva desetlje\u0107a uvijek bila pri\u010da o mo\u0107i, a ne o tehnolo\u0161kom determinizmu\u201d. Na\u017ealost, ZDU predstavlja tek \u0161ansu koja mo\u017ee odvesti barem Europu u smjeru digitalne suverenosti, o kojoj je svojedobno govorila, Angela Merkel i postaviti ljudska i socijalna prava iznad interesa tehnolo\u0161kih korporacija. Radi se o \u0161ansi koja, s obzirom na korake implementacije i pravnog sporenja koji nedvojbeno slijede, mo\u017ee biti prokockana sutra. Jednako tako jo\u0161 se uvijek te\u0161ko mo\u017ee tvrditi da je razvidno kako se radi o pitanjima dru\u0161tvene mo\u0107i \u2013 dovoljno je, u tom smislu, \u010duti govore politi\u010dara koji spominju digitalizaciju kao da je godina 2000., a ne 2022. U protekla su se dva desetlje\u0107a digitalni monopoli i nadziru\u0107i kapitalizam konsolidirali na na\u010din koji se nije \u010dinio izglednim nakon prsnu\u0107a dot.com financijskog mjehura po\u010detkom 2000-ih. Od tada javnost, te institucije i organizacije zainteresirane za odr\u017eavanje i produbljivanje demokracije kaskaju za organiziranim \u201cdigitalnim\u201d kapitalom. S koliko \u0107e zubiju nova europska agenda u\u0107i u taj sukob ostaje da se vidi.<\/p>\n

Bilten<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Europska unija je ljetos krenula u legislativni \u201cobra\u010dun\u201d s digitalnim monopolistima i potaknula optimisti\u010dne najave o demokratizaciji interneta, suzbijanju monopola platformi i saniranju njihovih \u0161tetnih dru\u0161tvenih u\u010dinaka. Mislav \u017ditko je u procjeni ne\u0161to oprezniji i upozorava na rupe u legislativi i agilnost \u201cdigitalnog\u201d kapitala.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":330495,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[2426,2427],"class_list":["post-357264","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-digitalni-kapital","tag-kapitalizam-nadzora"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/357264","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=357264"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/357264\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":357266,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/357264\/revisions\/357266"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/330495"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=357264"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=357264"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=357264"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}