{"id":357141,"date":"2022-10-15T11:58:35","date_gmt":"2022-10-15T09:58:35","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=357141"},"modified":"2022-10-15T12:24:13","modified_gmt":"2022-10-15T10:24:13","slug":"preminuo-vajar-mijo-mijuskovic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/10\/15\/preminuo-vajar-mijo-mijuskovic\/","title":{"rendered":"Preminuo vajar Mijo Miju\u0161kovi\u0107"},"content":{"rendered":"<p>&#8220;Dragi prijatelji, \u017eelim sa velikom tugom da saop\u0161tim da nas je rano jutros napustio jedan od najve\u0107ih umjetnika i vajara koje je Crna Gora imala u svojoj dugoj istoriji kulture i umjetni\u010dkog stvarala\u0161tva. Rije\u010d je o Miju Miju\u0161kovi\u0107i, dragom kolegi i prijatelju sa kojim sam imao \u010dast i privilegiju da sara\u0111ujem i intenzivno se dru\u017eim zadnjih pola decenije&#8230; &#8220;, napisao je Markovi\u0107 na Instagramu.<\/p>\n<p><em>Miju\u0161kovi\u0107 je ro\u0111en 1931. godine u Nik\u0161i\u0107u gdje je du\u017ee vremena stvarao bogat umjetni\u010dki opus, istovremeno se bavio pozivom za koji se \u0161kolovao &#8211; meteorologijom.<\/em><\/p>\n<p><em>Sa 13 godina je postao partizanski kurir, a po zavr\u0161etku rata, i on se na\u0161ao u grupi djece iz cijele Jugoslavije koja je poslata u Bugarsku. Vratio se posle godinu dana, jedno vrijeme \u017eivio u Vrnja\u010dkoj Banji, a onda u Beogradu upisuje srednju hidrometeorolo\u0161ku \u0161kolu. Posle mature upisuje Visoku pomorsku \u0161kolu u Splitu, ali je shvatio da to nije za njega, pa napu\u0161ta Split, vra\u0107a se u Crnu Goru i na Cetinju se sa samo 19 godina zapo\u0161ljava u hidrometeorolo\u0161koj slu\u017ebi.<\/em><\/p>\n<p><em>Upravo tih pet godina rada i boravka na Cetinju, smatraju kriti\u010dari a potvr\u0111uje i umjetnik, imaju presudno va\u017enu ulogu u \u017eivotu Mija Miju\u0161kovi\u0107a, za njegovo pribli\u017eavanje i kasnije potpuno opredjeljivanje i posve\u0107ivanje umjetnosti. Meteorolo\u0161koj stanici u Nik\u0161i\u0107u postavio je temelje i tu proveo radni vijek, uporedo stvaraju\u0107i i umjetni\u010dka djela, a jedno vrijeme bio je i direktor te stanice. Jednom prilikom prostorije u kojima su se nalazili najdragocjeniji njegovi radovi bile su \u0161irom otvorene i iz njih je odneseno sve \u0161to je imalo komercijalnu vrijednost, pored njegovih skulptura i umjetni\u010dka djela njegovih prijatelja od kojih su najpoznatiji Dado \u0110uri\u0107, Uro\u0161 To\u0161kovi\u0107 i Filo Filipovi\u0107&#8230; Ipak, nastavio je da stvara i stvarao je sve do smrti, a njegov atelje i njegova galerija bili su svuda.<\/em><\/p>\n<p><em>Posljednje godine \u017eivota proveo je u Baru, u Sutomoru, ispod strmina planine Rumije.<\/em><\/p>\n<p><em>Ambijent u kojem je ro\u0111en i na kojem je \u017eivio oslikavao se i na njegovim djelima u sklopu kojih nekada ujedinjuje, a nekada raslojava bogastvo vegetacije, tvrdi kamen i more. \u010cesto je putovao, boravio u razli\u010ditim krajevima svijeta sa \u017eeljom da upozna raznorodnost prirode, posjeti muzejske i galerijske riznice, pro\u0161iri umjetni\u010dke vizije i motive, ali se onda uvijek se vra\u0107ao kraju iz kojega poti\u010de.<\/em><\/p>\n<p><em>Imao je vi\u0161e od 40 samostalnih i 150 kolektivnih izlo\u017ebi&#8230; Njegove skulpture nalaze se u vi\u0161e galerija i muzeja od Crne Gore, regiona, pa dalje, izme\u0111u ostalih i u zbirci umjetni\u010dkih djela \u201dMetro Goldvin Majer\u201d, u Muzeju izdava\u010dke ku\u0107e &#8220;National Geografics&#8221;.<\/em><\/p>\n<p><em>Osim u galerijama, Miju\u0161kovi\u0107eve skulpture su i u mnogim privatnim zbirkama, me\u0111u kojima su poznati umjetnici, izme\u0111u ostalih i poljski teatrolog i esteti\u010dar Henrik Jurkovski, ruski pijanista Sergej Dorenjski, pjesnik Jevgenije Jevtu\u0161enko, italijanski producent Karlo Ponti, gr\u010dki dr\u017eavnik i vlasnik velike kolekcije umjetnina Konstatin Micotakis, \u0161ahista Viktor Kor\u010dnoj, teatrolog iz Bratislave Vlado Predmerski i drugi.<\/em><\/p>\n<p><em>Pored toga, njegove skulpture se dodjeljuju i kao statuete za najbolja umjetni\u010dka ostvarenja. Njegov \u201dMali princ\u201d tradicionalno se dodjeljuje najve\u0107im dostignu\u0107ima na Me\u0111unarodnom fetivalu pozori\u0161ta za djecu u Subotici, a tako\u0111e je njegova skulptura \u2013 statueta, uz Evropsku nagradu za poeziju, dodijeljena \u0161vedskom pjesniku Tomasu Transtromeru, danas laureatu Nobelove nagrade.<\/em><\/p>\n<p><em>O stvarala\u0161tvu Mija Miju\u0161kovi\u0107a objavljeni su brojni tekstovi, radio i televizijske emisije. Snimljeno je vi\u0161e dokumentarnih filmova i televizijskih emisija. Dokumentarni zapisi o Miju\u0161kovi\u0107u napravljeni su u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Ma\u0111arskoj, Nema\u010dkoj, Francuskoj&#8230;<\/em><\/p>\n<p><em>Dobitnik je Trinaestojulske nagrade, kao i brojnih drugih strukovnih priznanja.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jedan od najve\u0107ih crnogorskih likovnih stvaralaca i najzna\u010dajnijih vajara Mijo Miju\u0161kovi\u0107, preminuo je jutros u 92. godini, saop\u0161tio je umjetnik Nikola Markovi\u0107.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":357142,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-357141","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/357141","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=357141"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/357141\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":357147,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/357141\/revisions\/357147"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/357142"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=357141"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=357141"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=357141"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}