{"id":357097,"date":"2022-10-14T16:05:07","date_gmt":"2022-10-14T14:05:07","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=357097"},"modified":"2022-10-14T16:06:15","modified_gmt":"2022-10-14T14:06:15","slug":"reagovanje-strucnjaka-biepag-a-izvjestaj-evropske-komisije-o-crnoj-gori-za-2022","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/10\/14\/reagovanje-strucnjaka-biepag-a-izvjestaj-evropske-komisije-o-crnoj-gori-za-2022\/","title":{"rendered":"Reagovanje stru\u010dnjaka BiEPAG-a: Izvje\u0161taj Evropske komisije o Crnoj Gori za 2022"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Bojan Ba\u0107a<\/a><\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Nikada Crna Gora nije imala bolju \u0161ansu da napravi odlu\u010duju\u0107i napredak na putu ka EU. Po\u010detkom 2022. godine sve su se zvijezde poravnale: nominalno reformisti\u010dka vlada, \u0161irok pro-EU konsenzus me\u0111u gra\u0111anima i \u2013 uz rat koji bjesni u Ukrajini \u2013 dobra volja me\u0111unarodne zajednice da poka\u017ee da je pro\u0161irenje EU jo\u0161 uvijek na stolu. Pa, ipak, veliki dio \u0161anse je protra\u0107en. U godini u kojoj su se dvije vlade sru\u0161ile nakon izglasavanja nepovjerenja, stabilna administracija koja je u stanju da progura neophodne reforme je samo \u017eelja.<\/p>\n

U Izvje\u0161taju o Crnoj Gori za 2022. godinu, EK poziva na \u0161irok politi\u010dki konsenzus i konstruktivan anga\u017eman svih zainteresovanih strana kako bi se preduzeli kona\u010dni koraci u procesu pregovora. Umjesto rje\u0161avanja “svih preostalih praznina u oblasti slobode izra\u017eavanja i slobode medija, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, te ubrzanja i produbljivanja reformi u pogledu nezavisnosti, profesionalizma i odgovornosti pravosu\u0111a”, Manjinska vlada Dritana Abazovi\u0107, koja je prvobitno obe\u0107ala da \u0107e se fokusirati na ova pitanja i time ubrzati \u010dlanstvo Crne Gore u EU, je u\u010dinila pogre\u0161an potez potpisivanjem kontroverznog Temeljnog sporazuma sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Ovaj potez podjela razbio je svaku iluziju da \u0107e se parlament udru\u017eiti u realizaciji onoga o \u010demu pri\u010da \u2013 posve\u0107enosti reformskoj agendi vezanoj za EU. Kako me\u0111ustrana\u010dki dijalog o klju\u010dnim pitanjima od nacionalnog interesa nastavlja da implodira, a polarizacija dru\u0161tva po etnopoliti\u010dkim pitanjima raste, ti posljednji koraci trenutno izgledaju nedosti\u017eni.<\/p>\n

\n

Srebrne obloge<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Ipak, izvje\u0161taj daje neke razloge za nadu, jer daje pozitivniju sliku od prethodnog. Crna Gora je pohvaljena zbog njenog “nastavka potpunog uskla\u0111ivanja sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uklju\u010duju\u0107i sankcije EU nakon ni\u010dim izazvane agresije Rusije na Ukrajinu”. \u0160tavi\u0161e, zahvaljuju\u0107i usvajanju ambicioznog programa fiskalnih reformi u podr\u0161ci oporavku nakon pandemije i ubla\u017eavanju optere\u0107enja doma\u0107instava rastu\u0107om inflacijom, napredak Crne Gore u ekonomskim kriterijumima ocijenjen je dobrim, a dr\u017eava umjereno pripremljena za razvoj funkcionalne tr\u017ei\u0161ne ekonomije. Uprkos sumornim o\u010dekivanjima crnogorske javnosti o klju\u010dnim kriterijumima, EK ne vidi nazadovanje.<\/p>\n

U sljede\u0107em kratkom osvrtu na izvje\u0161taj fokusiram se na oblasti koje je EK ozna\u010dila kao kriti\u010dne. Dok su sve tri oblasti u nastavku ocijenjene sa \u201eograni\u010denim\/nekim napretkom\u201c, te\u017eina ove procjene varira.<\/p>\n

\n

Pravosu\u0111e: \u0107orsokak Ustavnog suda<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Reforme pravosu\u0111a su se u po\u010detku \u010dinile sigurnom opkladom, s obzirom na konsenzus politi\u010dkih aktera po ovom pitanju, ali su bile osuje\u0107ene politi\u010dkom sva\u0111om. Postignut je ograni\u010den napredak u ovoj oblasti, \u201ejer su se desila odre\u0111ena dugo \u010dekana imenovanja na visokom nivou\u201c, ali je Ustavni sud zavr\u0161io bez kvoruma da ispuni svoju ulogu. To \u0107e ometati pravilnp sprovo\u0111enje lokalnih izbora, zakazanih u glavnom gradu i jo\u0161 13 op\u0161tina za 23. oktobar.<\/p>\n

U cjelini uzev, izvje\u0161taj navodi zabrinutost zbog goru\u0107eg pitanja \u201einstitucionalnog u\u010dinka i konsolidacije nezavisnih sudskih i tu\u017eila\u010dkih savjeta\u201c, kao i efektivne nezavisnosti, integriteta, odgovornosti, profesionalizma i efikasnosti pravosu\u0111a koje \u201etreba dodatno oja\u010dati\u201c. I to s pravom, jer fragmentirani politi\u010dki pejza\u017e Crne Gore i volatilnost koju on generi\u0161e ometaju pravilno funkcionisanje institucija, \u010dak i kada postoji deklarativni konsenzus o koracima koje treba preduzeti da se institucije reformi\u0161u.<\/p>\n

\n

Korupcija: klju\u010dna hap\u0161enja<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Sa pozitivne strane, izvje\u0161taj prepoznaje ograni\u010deni napredak u borbi protiv korupcije, kao i u borbi protiv organizovanog kriminala. Do\u0161lo je do pobolj\u0161anja u dosada\u0161njem radu u prevenciji korupcije, posebno u radu Agencije za borbu protiv korupcije. Dok Crna Gora tek treba da se pozabavi \u201enekim sistemskim nedostacima koji postoje \u0161irom svijeta u njenom sistemu krivi\u010dnog pravosu\u0111a\u201c \u2013 ne\u0161to \u0161to zahtijeva vrijeme \u2013 ostvaren je odre\u0111eni napredak u pobolj\u0161anju efikasnosti krivi\u010dnih istraga, kao i u stvaranju \u201eza\u0161tita od politi\u010dkog uticaja na imenovanje ili razrje\u0161enje na\u010delnika policije\u201d. U izvje\u0161taju se nagla\u0161ava hap\u0161enje odre\u0111enih klju\u010dnih li\u010dnosti u organizovanim kriminalnim grupama i nova evidencija o zapljeni droge, \u0161to dr\u017eavu \u010dini umjereno pripremljenom u borbi protiv organizovanog kriminala.<\/p>\n

\n

Osnovna prava: nedostatak pra\u0107enja<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Crna Gora, tako\u0111e, ostaje umjereno pripremljena u oblasti osnovnih prava, navodi se u izvje\u0161taju. Me\u0111utim, ostvaren je ograni\u010den napredak u pogledu pro\u0161logodi\u0161njih preporuka o slobodi izra\u017eavanja, gdje polarizacija medija odra\u017eava dominantne politi\u010dke podjele, \u010desto ih produbljuju\u0107i i pro\u0161iruju\u0107i. Me\u0111utim, u okviru takve konfiguracije, stvaranje mehanizma za suzbijanje dezinformacija i smanjenje govora mr\u017enje i uznemiravanja na internetu, bez nesrazmjernog ograni\u010davanja slobode izra\u017eavanja, ostaje izazov. Uprkos politi\u010dki zaga\u0111enom medijskom okru\u017eenju, u izvje\u0161taju se hvali pravni okvir o za\u0161titi novinara, jer je \u201epobolj\u0161an zahvaljuju\u0107i usvajanju izmjena i dopuna Krivi\u010dnog zakonika kojima su propisane stro\u017eije kazne za napade i prijetnje novinarima i ometanje ili sprje\u010davanje istih da obavljaju svoj posao\u201d. Ono gdje se javlja zabrinutost \u2013 a to je simptomati\u010dno za sistem u cjelini \u2013 je nedostatak djelotvornog sudskog pra\u0107enja va\u017enih starih slu\u010dajeva.<\/p>\n

\n

Pojedina\u010dni interesi ometaju strate\u0161ke ciljeve<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Evropske integracije su, vjerovatno, jedino pitanje oko kojeg postoji konsenzus svih politi\u010dkih aktera u zemlji. Me\u0111utim, u kontekstu u kojem se politi\u010dki monopoli uru\u0161avaju i scena postaje fragmentirana, a samim tim i konkurentnija, uski strana\u010dki interesi imaju tendenciju da opstruiraju \u010dak i one zajedni\u010dke strate\u0161ke ciljeve. Na primjer, uprkos deklarativnoj posve\u0107enosti politi\u010dkim reformama svih stranaka, u izvje\u0161taju se tvrdi da \u201enema napretka u pogledu sveobuhvatne reforme izbornog, pravnog i institucionalnog okvira\u201c. Da stvari budu jo\u0161 gore, nova skup\u0161tinska ve\u0107ina \u201eusvojila je izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi koje omogu\u0107avaju odr\u017eavanje svih preostalih lokalnih izbora 2022. godine istog dana\u201c \u2013 potez koji je Ustavni sud ocijenio neustavnim.<\/p>\n

Iako izvje\u0161taj ima vibru \u201enije sjajno, nije stra\u0161no\u201c, on pokazuje put naprijed, gdje bi fokus trebao biti u narednom periodu, ne ostavljaju\u0107i prostora za vi\u0161estruka tuma\u010denja razli\u010ditih aktera. Me\u0111utim, kona\u010dni korak u ovom pravcu zahtijeva ne samo odlu\u010dnost izvr\u0161ne vlasti i autonomiju sudstva, ve\u0107 i zrelost zakonodavne vlasti.<\/p>\n

* Marie Sk\u0142odowska-Curie Fellow, Department of Sociology and Work Science, University of Gothenburg<\/p><\/blockquote>\n

Prevod je uradio PCNEN.<\/p>\n

Link na englesku verziju teksta.<\/a><\/p>\n

\"\"NAPOMENA:\u00a0<\/em>Ovaj tekst je objavljen u partnerstvu sa\u00a0European fund for the Balkans \u2013 predstavni\u0161tvo Network of European Foundations<\/a><\/p>\n

Stavovi izne\u0161eni u ovom tekstu ne predstavljaju stavove redakcije portala PCNEN, \u0161to ne zna\u010di, nu\u017eno, da ne postoji podudarnost ili bliskost. Uredni\u0161tvo PCNEN-a zadr\u017eava pravo da edituje komentare na tekst koji se postuju na portalu ili na PCNEN stranicama na dru\u0161tvenim mre\u017eama Facebook i Twitter.<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iako izvje\u0161taj ima vibru \u201enije sjajno, nije stra\u0161no\u201c, on pokazuje put naprijed, gdje bi fokus trebao biti u narednom periodu, ne ostavljaju\u0107i prostora za vi\u0161estruka tuma\u010denja razli\u010ditih aktera<\/p>\n","protected":false},"author":3316,"featured_media":357100,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[922,2417,2416],"class_list":["post-357097","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blogovi","tag-biepag","tag-bojan-baca","tag-european-fund-for-the-balkans-predstavnistvo-network-of-european-foundations"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/357097","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3316"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=357097"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/357097\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":357102,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/357097\/revisions\/357102"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/357100"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=357097"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=357097"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=357097"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}