{"id":357036,"date":"2022-10-13T10:37:55","date_gmt":"2022-10-13T08:37:55","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=357036"},"modified":"2022-10-13T10:37:55","modified_gmt":"2022-10-13T08:37:55","slug":"populacije-divljih-zivotinja-pale-za-gotovo-70-odsto-od-1970","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/10\/13\/populacije-divljih-zivotinja-pale-za-gotovo-70-odsto-od-1970\/","title":{"rendered":"Populacije divljih \u017eivotinja pale za gotovo 70 odsto od 1970."},"content":{"rendered":"<p>Izme\u0111u 1970. i 2018. u prosjeku 69 odsto populacije tih divljih vrsta \u2013 riba, ptica, sisavaca, amfibija i reptila nestalo je prema indikatoru \u017diva planeta, referentnom mjerenju koje WWF objavljuje svake dvije godine.<\/p>\n<p>Razaranje prirodnih stani\u0161ta posebno radi razvoja poljoprivrede ostaje glavni uzrok, a slijedi pretjerana eksploatacija i krivolov, prenosi Beta.<\/p>\n<p>Klimatske promjene su tre\u0107i faktor ali njihova uloga se jako brzo pove\u0107ava, upozorio je Marko Lambertini generalni direktor Svjetskog fonda za prirodu.<\/p>\n<p>Kao uzroci nestajanja divljih vrsta slijede zaga\u0111enje vazduha, vode i zemlje kao i to \u0161to \u010dovjek \u0161iri invazivne vrste.<\/p>\n<p>Ovaj izvje\u0161taj je \u201ecrveni alarm za planetu i prema tome za \u010dovje\u010danstvo u trenutku kada zaista po\u010dinjemo da shvatamo da su trajni ekosistemi, bogati biodiverzitet i stabilna klima potrebni da garantuju prosperitetnu i sigurniju budu\u0107nost za sve nas, i posebno za na\u0161u djecu injihovu djecu\u201c, rekao je Lambertini na onlajn konferenciji za novinare.<\/p>\n<p>Uo\u010di me\u0111unarodnog samita COP15 biodiverzitet, u decembru u Montrealu, WWF poziva vlade da iskoristi \u201eposljednju \u0161ansu\u201c i usvoje ambiciozan svjetski sporazum za spasavanje divljih vrsta, poput Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama iz 2015. godine.<\/p>\n<p>U izvje\u0161taju se apeluje da se \u201eoja\u010daju napori konzervacije i restasuracije\u201c, proizvodnje i tro\u0161enja trajnije hrane i brzo ukidanje upotrebe fosilnih goriva u svim ekonomskim sektorima da bi se \u201epreokrenula trend gubitka biodiverziteta\u201c.<\/p>\n<p>Podaci su \u201ezaista zastra\u0161uju\u0107i\u201c za Latinsku Ameriku rekao je Mark Rajt, nau\u010dni direktor WWF-a navode\u0107i da je u toj oblasti, poznatoj po svojoj biolo\u0161koj raznolikosti, zabilje\u017een nestanak vrsta od 94 odsto.<\/p>\n<p>U Evropi je populacija divljih \u017eivotinja pala u prosjeku za 18 odsto, ali taj podatak prikriva ekstremne istorijske gubitke biodiverziteta prije posmatranog perioda, rekao je Endru Teri direktor za konzervaciju Zoolo\u0161kog dru\u0161tva Londona, partnera sa Svjetskim fondom za prirodu u utvr\u0111ivanju ovog pokazatelja.<\/p>\n<p>U Africi se procjenjuje prosje\u010dan gubitak divljih vrsta od 66 odsto. Posebno uo\u010dljiv primer za to je nacionalni park Kazuzi Biega u Demokratskoj Republici Kongo gdje je broj gorila na isto\u010dnim ravnicapa pao za 80 odsto, prije svega zbog lova, rekli su nau\u010dnici.<\/p>\n<p>D\u017einovske ko\u017easte kornja\u010de, risovi, ajkuke, korali su dio najugro\u017eenijih vrsta.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Posmatrane populacije divljih vrsta \u2013 sisavci, vodozemci, reptili i ribe \u2013 u prosjeku su manje za gotovo 70 odsto od 1970. godine, isti\u010de se u danas objavljenom izvje\u0161taju Svjetskog fonda za prirodu (WWF) i ukazuje na sve izrazitiju vezu izme\u0111u gubitka biodiverziteta i klimatskog zagrijavanja.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":338359,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-357036","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/357036","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=357036"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/357036\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":357037,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/357036\/revisions\/357037"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/338359"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=357036"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=357036"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=357036"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}