Do ovog otkri\u0107a do\u0161lo je nakon vi\u0161emjese\u010dne su\u0161e i znatnog pada nivoa vode u podzemnom A\u017edajinom jezeru, koji je omogu\u0107io pristup dijelovima pe\u0107ine koji do sada nisu bili istra\u017eivani i kroz koje proti\u010de podzemni tok rijeke Banje, objasnio je Vladimir Pecikoza, arheolog u Petnici.<\/p>\n
“Nakon uklju\u010divanja Zavoda za za\u0161titu spomenika kulture Valjevo, odradili smo arheolo\u0161ka istra\u017eivanja unutar pe\u0107ine i tamo smo otkrili za sada najve\u0107u pe\u0107insku anti\u010dku grobnicu u Evropi”,\u00a0 kazao je Pecikoza.<\/p>\n
Osim na Bliskom Istoku i u Izraelu, kada je rije\u010d o tom periodu, ne postoje sli\u010dne paralele sa onim \u0161to je prona\u0111eno u Valjevu, ka\u017ee za Tanjug arheolog u Zavodu za za\u0161titu spomenika kulture Valjevo Radivoje Arsi\u0107.<\/p>\n
“Osim posuda koje su prona\u0111ene sa skeletnim ostacima, skoro smo sigurni da oni poti\u010du iz perioda pozne Antike, odnosno perioda od IV do VI veka. Uradi\u0107emo analize kako bismo to potvrdili, jer mo\u017ee da do\u0111e do neke oma\u0161ke. O\u010dekujemo da kada stignu rezultati analize, ima\u0107emo potpuno precizne podatke o starosti te grobnice”, isti\u010de Arsi\u0107.<\/p>\n
Prona\u0111eni su skeletni ostaci vi\u0161e od 20 osoba razli\u010ditog uzrasta, od djece do odraslih, a utvr\u0111eno je i da njihova tijela nisu ukopavana, ve\u0107 su ostavljena na stjenovitoj povr\u0161ini pe\u0107inskog kanala.<\/p>\n
Vladimir Pecikoza, arheolog u Petnici ka\u017ee da je do ovog otkri\u0107a mislio da je Petnica jedno od najistra\u017eenijih ta\u010daka u Evropi, ali, kako isti\u010de, o\u010digledno je ovaj nalaz pokazao da ona ima jo\u0161 skrivenih tajni.<\/p>\n
“Na nama i na novim generacijama je da te tajne tek otkrivamo. Ovo istra\u017eivanje je od posebnog zna\u010daja zato \u0161to je okupilo sve relevantne istra\u017eiva\u010dke institucije u Valjevu, to je s jedne strane, a sa druge, ono \u0161to je najva\u017enije to je da su na\u0161 grad i Petnica pokazali izuzetan istra\u017eiva\u010dki potencijal i ono \u0161to je sasvim sigurno je da je taj potencijal pun iznena\u0111enja i da ga treba gajiti i negovati kako u Valjevu, tako i u Petnici”,\u00a0 poru\u010dio je Pecikoza.<\/p>\n
Arheolozi za Tanjug obja\u0161njavaju da takav vid sahranjivanja u doba pozne antike, sa velikim brojem skeleta koji su pohranjeni duboko unutar pe\u0107ine, do sada nije bio poznat na tlu Evrope, \u0161to otkri\u0107e u Petnici \u010dini, kako nagla\u0161avaju, jedinstvenim i zna\u010dajnim arheolo\u0161kim otkri\u0107em.<\/p>\n
Grad Valjevo pomogao je da se ova faza istra\u017eivanja izvede, a o\u010dekuje se da \u0107e se u dalja ispitivanja pe\u0107ine uklju\u010diti i me\u0111unarodne organizacije.<\/p>\n
Arheolozi napominju da u dubljim nivoima podzemnog jezera Petni\u010dke pe\u0107ine postoji jo\u0161 dvorana, za koje se pretpostavlja da datiraju iz jo\u0161 starijih epoha, sa, kako ka\u017eu “ko zna koliko tajni” i smatraju da bi u blizini pe\u0107ine trebalo da postoji i neotkriveno naselje, u kojem su \u017eivjeli ljudi \u010diji su skeleti prona\u0111eni.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\u200bArheolozi iz Zavoda za za\u0161titu spomenika kulture Valjevo i Istra\u017eiva\u010dke stanice Petnica, u saradnji sa speleolozima Dru\u0161tva istra\u017eiva\u010da “Vladimir Mandi\u0107 Manda” iz Valjeva, otkrili su najve\u0107u poznoanti\u010dku pe\u0107insku kolektivnu grobnicu u Evropi, u do sada nepoznatoj dvorani u Petni\u010dkoj pe\u0107ini, re\u010deno je za Tanjug u Petnici. (Foto;N1)<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":357019,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-357018","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/357018","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=357018"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/357018\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":357020,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/357018\/revisions\/357020"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/357019"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=357018"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=357018"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=357018"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}