{"id":357010,"date":"2022-10-12T19:40:01","date_gmt":"2022-10-12T17:40:01","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=357010"},"modified":"2022-10-12T19:40:01","modified_gmt":"2022-10-12T17:40:01","slug":"izvjestaj-evropske-komisije-politicka-nestabilnost-i-tenzije-zaustavljaju-reforme","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/10\/12\/izvjestaj-evropske-komisije-politicka-nestabilnost-i-tenzije-zaustavljaju-reforme\/","title":{"rendered":"Izvje\u0161taj Evropske komisije: Politi\u010dka nestabilnost i tenzije zaustavljaju reforme"},"content":{"rendered":"<p>Kao i svake godine, uobi\u010dajene ocjene iz izvje\u0161taja preveli smo na numeri\u010dku skalu od 1 do 5.<\/p>\n<p>Ocjena spremnosti, odnosno normativne uskla\u0111enosti sa EU standardima je 3.12 (u odnosu na 3.11 pro\u0161le godine), dok je ocjena napetka, koja uklju\u010duje promjene u odnosu na preporuke i specifi\u010dne uslove u prethodnih godinu dana 3.15 (u odnosu na 3.03 pro\u0161le godine).\u00a0 Nazadovanje nije prepoznato ni u jednom poglavlju, dok je pet poglavlja zaslu\u017eilo ocjenu dobar napredak. Nismo dobili nijednu peticu, a nije prepoznata ni stagnacija za razliku od pro\u0161le godine kada je ocijenjeno da nije bilo napretka u oblasti pravosu\u0111a.<\/p>\n<p>Evropska komisija od 2015. godine primjenjuje dva nivoa ocjenjivanja \u2013 \u201cpresjek stanja\u201d i \u201cocjenu napretka\u201d. Prvi nivo se odnosi na ocjenu sveukupnog stanja u oblastima koja pokrivaju pojedina poglavlja, dok se drugi nivo fokusira na izdvojenu ocjenu napretka koji je ostvaren u proteklih 12 mjeseci, tj. od objavljivanja prethodnog izvje\u0161taja. Mogu\u0107e ocjene za presjek stanja su \u201cpo\u010detna pripremna faza, odre\u0111eni nivo spremnosti, umjerena spremnost, dobar i visok nivo spremnosti\u201d. \u201eNazadovanje\u201c je najni\u017ea ocjena koja se mo\u017ee dobiti po drugom osnovu, a slijede je \u201codsustvo napretka, ograni\u010deni napredak, dobar napredak i zna\u010dajan napredak\u201d.<\/p>\n<p>Ipak, i ove godine oscilacije u na\u0161oj spremnosti i napretku mjere se u decimalama, \u0161to potvr\u0111uje sveukupni utisak zastoja i impotentnosti politi\u010dkih elita da naprave krupan iskorak deset godina nakon po\u010detka pregovora.<\/p>\n<p>Podsje\u0107amo da Crna Gora ve\u0107 pregovara dvostruko du\u017ee nego zemlje koje su posljednje pristupile Evropskoj uniji (Hrvatska, Bugarska, Rumunija) a da jo\u0161 uvijek nijesmo uspjeli da se pribli\u017eimo ispunjavanju privremenih mjerila u poglavljima 23 (pravosu\u0111e i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost), i time \u201eotko\u010dimo\u201c pregovore u svim drugim oblastima. Evropska komisija naro\u010dito ukazuje da su reforme i dono\u0161enje odluka talac nesposobnosti postizanja politi\u010dkog dogovora. Za razliku od pro\u0161logodi\u0161njeg izve\u0161taja, koji se mahom fokusirao na doga\u0111aje do jula 2021. godine, ovogodi\u0161nji izvje\u0161taj je uklju\u010dio doga\u0111aje zaklju\u010dno sa septembrom 2022. godine, a naro\u010dito one koji su se negativno odrazili na funkcionalnost pravosu\u0111a.<\/p>\n<p>Od usvajanja nove metodologije pro\u0161irenja EU, poglavlja su podijeljena u ukupno \u0161est klastera, od kojih je najva\u017eniji onaj koji se odnosi na temeljna poglavlja (23: pravosu\u0111e i temeljna prava, 24: pravda, sloboda i bezbjednost, 5: javne nabavke, 32: finansijski nadzor, 18: statistika), kao i na funkcionisanje demokratskih institucija, ekonomske kriterijume i oblast reforme javne uprave. Bez napretka u ovom klasteru, nema krupnih koraka u ukupnom procesu pregovora. Crna Gora, me\u0111utim, nije ispunila ve\u0107inu preporuka od pro\u0161le godine u okviru ovog klastera, sa izuzetkom javnih nabavki, pa ih je Evropska komisija u novom izvje\u0161taju prete\u017eno ponovila.<\/p>\n<p>Ipak, u Izvje\u0161taju je ukazano i na neke nove preporuke i prioritete na koje je ranijih godina ukazivao i Institut alternativa, poput potrebe usvajanja strate\u0161kog plana za analizu i upravljanje preduze\u0107ima u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu, usvajanja novog strate\u0161kog okvira za prevenciju i represiju korupcije, izmjena Zakona o dr\u017eavnim slu\u017ebenicima i namje\u0161tenicima i Zakona o lokalnoj samoupravi kako bi se osiguralo zapo\u0161ljavanje po principu zasluga, kompetentnosti i transparentnosti, kao i na implementaciju PIMA preporuka koje se odnose na upravljanje javnim investicijama.<\/p>\n<p>Izvje\u0161taj je i odjek brojnih kritika upu\u0107enih donosiocima odluka od strane medija i nevladinog sektora u prethodnom periodu. Izme\u0111u ostalog, apostrofira \u010dinjenicu da je 42. Vlada u tehni\u010dkom mandatu vr\u0161ila va\u017ena imenovanja i postavljenja, \u0161to je praksa koju nastavlja i aktuelna, 43. Vlada, koja je tako\u0111e izgubila povjerenje. Praksa dono\u0161enja odluka bez odr\u017eavanja sjednice od strane 42.Vlade je naro\u010dito notirana, i ukazano je da klju\u010dne preporuke za izbornu reformu nijesu adresirane. Ukazano je i da poslanici i poslanice \u010desto usvajaju zakone, bez neophodnih procjena finansijskog uticaja, i da uprkos pobolj\u0161anju procedura, kontrolna uloga parlamenta nije zna\u010dajno unaprije\u0111ena. Evropska komisija je pozvala i na usvajanje izmjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama, sa ciljem unapre\u0111enja transparentnosti koja, s izuzetkom pohvale prakse objavljivanja potro\u0161nje dr\u017eavnog bud\u017eeta, i dalje predstavlja izazov.<\/p>\n<blockquote><p><strong>Tim Instituta alternativa<\/strong><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u00a0Ovogodi\u0161nji izvje\u0161taj Evropske komisije potvrdio je va\u017enost politi\u010dkog nivoa procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji i treba da poslu\u017ei kao jo\u0161 jedan apel da bez politi\u010dke podr\u0161ke sitni koraci na tehni\u010dkom nivou ne daju o\u010dekivane rezultate.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":291474,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[2410,877],"class_list":["post-357010","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja","tag-institut-alterativa","tag-izvjestaj-ek"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/357010","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=357010"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/357010\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":357011,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/357010\/revisions\/357011"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/291474"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=357010"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=357010"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=357010"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}