{"id":356954,"date":"2022-10-12T07:08:38","date_gmt":"2022-10-12T05:08:38","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=356954"},"modified":"2022-10-12T07:08:38","modified_gmt":"2022-10-12T05:08:38","slug":"skriveni-svjetski-rat","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/10\/12\/skriveni-svjetski-rat\/","title":{"rendered":"Skriveni svjetski rat"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Zoran Daskalovi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

U Srbiji se odnos prema ratu u Ukrajini i NATO-ovom bombardiranju tada\u0161nje SR Jugoslavije 1999. godine uspostavlja po principu spojenih posuda. Ponajprije zbog toga je i ve\u0107insko javno mnijenje u Srbiji o ratu u Ukrajini gotovo posve suprotno od onoga koje prevladava u preostalim europskim dr\u017eavama, \u0161to je potvrdilo i lipanjsko istra\u017eivanje Istra\u017eiva\u010dkog centra Demostata. Njegovi su istra\u017eiva\u010di tada konstatirali da su “odgovori na\u0161ih ispitanika obrnuto srazmerni odgovorima evropskih ispitanika. Odgovornost za stanje u Ukrajini 66 odsto na\u0161ih ispitanika pripisuju vi\u0161e ili manje NATO paktu; s druge strane 63 odsto ispitanika iz Evrope odgovornost vi\u0161e ili manje pripisuju Rusiji. Gotovo su istovetni odgovori na tvrdnju ‘Srbija treba da uvede sankcije Rusiji’. \u010cetiri petine ispitanika se ne sla\u017ee sa navedenom tvrdnjom, sla\u017ee se svaki jedanaesti ispitanik”. Srpske vlasti su od po\u010detka rata u Ukrajini zapravo slijedile takvo ve\u0107insko raspolo\u017eenje gra\u0111ana. U me\u0111uvremenu se sna\u017eno pove\u0107ao pritisak na Srbiju da uvo\u0111enjem sankcija Rusiji uskladi svoju vanjsku politiku s politikom Europske unije ako \u017eeli nastaviti pristupne pregovore o \u010dlanstvu.<\/p>\n

I \u0161to \u0107e srpske vlasti sada u\u010diniti? Odgovaraju\u0107i ovih dana na sli\u010dno pitanje Blicove novinarke, premijerka Ana Brnabi\u0107 ka\u017ee: “Ako vi do\u0111ete do toga da bi vam neko bukvalno stavio pi\u0161tolj na glavu i ka\u017ee: ili \u0107e\u0161 uraditi to, ili \u0107u te ja ubiti… A nama bi realno bilo ubistvo da neko ka\u017ee, ok povu\u0107i \u0107emo sve na\u0161e investicije iz Republike Srbije… Onda je to trenutak kada mi moramo da razmislimo da li da menjamo tu na\u0161u poziciju. Meni je nezamislivo da do\u0111e do tog trenutka iz nekoliko razloga”. No te razloge Brnabi\u0107 nije navela. Prethodno je tek podsjetila: “Mi smo osudili agresiju, priklju\u010dili se rezolucijama Ujedinjenih nacija i tako\u0111e deklaracijama Evropske unije koje to osu\u0111uju. Jedina razlika, velika svakako, u tome je \u0161to mi nismo uveli sankcije i ne nameravamo”.<\/p>\n

S druge strane Dragan \u0110ilas, jedan od lidera srpske opozicije, u razgovoru za Danas nakon boravka u SAD-u i razgovora s ameri\u010dkim du\u017enosnicima tvrdi da “Srbija mo\u017ee da snosi ozbiljne posledice ukoliko ostane na toj takozvanoj ‘politici neutralnosti’, jer neutralnost u ovom slu\u010daju o\u010digledno vi\u0161e nije prihvatljiva ni za koga”. \u0110ilas je rekao i da “ne mo\u017ee da predvi\u0111a da li \u0107e Aleksandar Vu\u010di\u0107 u nekom momentu napraviti zaokret u odnosu prema Rusiji, ali smatra da je na stranci koju vodi da Srbija ne napravi pogre\u0161an izbor, bez obzira ko je vlast a ko opozicija. Jer od toga zavise kvalitet \u017eivota i ljudi koji glasaju i za SNS i SPS, ali i za na\u0161u koaliciju. To je odluka koja \u0107e imati posledice na na\u0161u generaciju ali i one koje tek dolaze\u2026 Mi treba da donesemo odluku da po\u010dnemo da radimo na tom procesu i da se menjamo. Jer mnoge stvari mo\u017eemo sami da uradimo, mnogo pre nego do\u0111emo do toga da smo formalno ispunili \u010dlanstvo.”<\/p>\n

I dok se i u srpskoj javnosti rasplamsava rasprava o tome na koju \u0107e se stranu Srbija kona\u010dno opredijeliti, RTS-ov portal Oko objavio je tekst dugogodi\u0161njeg urednika srpskohrvatske redakcije Radio France Internationala Stanka Cerovi\u0107a pod naslovom “Ovaj svetski rat je po\u010deo bombardovanjem SR Jugoslavije 1999, a s ratom u Ukrajini svet upravo srlja u katastrofu: Metafizi\u010dka glupost ljudskog roda”<\/a>. U pripremi je objavljivanje izabranih Cerovi\u0107evih djela u sedam knjiga me\u0111u kojima je i “U kand\u017eama humanista” o bombardiranju SRJ, koja je 2000. godine objavljena u Francuskoj, a potom i u Srbiji.<\/p>\n

Cerovi\u0107ev tekst \u0161tetno je prepri\u010davati i sa\u017eimati, a izgleda i da je te\u0161ko i polemizirati s njim jer ga u srpskoj javnosti i medijima ve\u0107 desetak dana od objavljivanja prate \u0161utnja i muk. Za ilustraciju o \u010demu i kako Cerovi\u0107 pi\u0161e evo jednog, manje-vi\u0161e nasumi\u010dno odabranog citata: “Ima puno finih veza izme\u0111u onoga rata NATO pakta protiv Srbije i ovoga rata u Ukrajini.<\/p>\n

U toku ukrajinskog rata Putin i Lavrov su se \u010desto pozivali na rat NATO pakta protiv srpskih ostataka Jugoslavije. Pritiskuju gdje najvi\u0161e boli. Kad god zapadne sile pokrenu pitanje kr\u0161enja me\u0111unarodnog poretka od strane Rusije, Rusi odgovore da je me\u0111unarodni poredak ve\u0107 sru\u0161en u ratu NATO pakta protiv Jugoslavije. Eliminisane su Ujedinjene nacije, ukinuto pravo na suverenitet ve\u0107 priznatih dr\u017eava, nasilno otcijepljen dio teritorije jedne dr\u017eave i na toj teritoriji, voljom \u010dlanica NATO pakta, progla\u0161ena nova nezavisna dr\u017eava. Ni od me\u0111unarodnih institucija, ni od me\u0111unarodnog prava nije ostalo ni\u0161ta. Uvo\u0111enjem Ha\u0161kog tribunala, da bi se stvorio privid po\u0161tovanja prava, cijela operacija je dovedena do moralne groteske. Po du\u017eini trajanja, veli\u010dini vojnih akcija, po stradanju ljudi, taj rat je mnogo manje va\u017ean od svih drugih ratova iz ovoga perioda. Ali se tada desila prekretnica. Od tada svijet nije isti. Tu se istorija ubrzala, i od tada u ljudima raste osje\u0107anje da svijet ide u katastrofe koje se ne mogu zaustaviti.<\/p>\n

Od tada vi\u0161e nije bilo mogu\u0107e razgovarati sa predstavnicima zapadne elite. Nijesu htjeli, ili nijesu mogli da \u010duju istinu o sebi u svijetu. Od tada na sve odgovaraju la\u017eima. To se desi ljudima kad toliko zabrljaju da vi\u0161e ni sami sebe ne mogu da zavaravaju: ne\u0107e da \u010duju. Znaju kuda vodi taj razgovor i ne\u0107e da znaju, ba\u0161 zato \u0161to znaju.<\/p>\n

Onda se, kao u igri sudbine, pojavio Putin da im stalno ponavlja da moraju da promijene politiku prije nego bude prekasno. Trudi se oko njih kao majka oko ludoga sina: poku\u0161ava da im utuvi u glavu zrnce realnosti i da ih zadr\u017ei u svijetu. Morali su da ga zamrze, toliko da se ni\u0161ta rusko ne smije ni pomenuti dok je taj u\u017easni \u010dovjek na vlasti.<\/p>\n

Putin je iza\u0161ao iz rata NATO pakta u Jugoslaviji. I NATO, ovakav kakav ga od tada znamo, tako\u0111e je ro\u0111en, ili ponovo ro\u0111en, u tome ratu. Tada mu je bila pedeseta godi\u0161njica. Bila je spremna velika proslava na kojoj je Nato trebalo da preuzme ulogu Ujedinjenih nacija u novom svetskom poretku. Najavljeno je pro\u0161irenje Pakta. Od defanzivne vojne organizacije iz Hladnog rata, postao je ofanzivna organizacija sa svjetskim ambicijama. Ve\u0107 je bilo najavljeno da \u0107e na ovim proslavama po\u010dasno mjesto zauzeti Ukrajina. Ona je jo\u0161 od raspada Sovjetskog Saveza ozna\u010dena kao najve\u0107i ameri\u010dki trofej za pobjedu u Hladnom ratu. Iz Ukrajine se i\u0161lo ka krajnjem cilju: razbijanju Rusije na vi\u0161e malih dr\u017eava i progla\u0161enju Amerike kao prve svjetske, i poslednje imperije uop\u0161te. Tu se istorija, na dohvat ruke, zavr\u0161avala. Posle je slijedio pokretni praznik. Bar za ‘zlatnu milijardu’.<\/p>\n

Me\u0111utim, ni\u0161ta se nije desilo kako je planirano. Propala je proslava novog ro\u0111enja NATO pakta. Mali, bezna\u010dajni rat protiv Srbije koji je trebalo da traje samo par dana dok se proglasi trijumf, pretvorio se u m\u020dru zapadne elite, a ostatak svijeta, umjesto da bude zadivljen, ili bar impresioniran, bio je upla\u0161en, ili zapanjen. Tolika sila na tako malu dr\u017eavu? \u0160ta \u010deka ostale?<\/p>\n

Tada je, sa tim bombama, nekako bubnulo u svijet, kao da je palo s neba, pitanje: \u0161ta se ovo de\u0161ava?<\/p>\n

I do dana\u0161njeg dana, sve iz rata u rat, isto pitanje bez odgovora: ljudi, \u0161ta se ovo de\u0161ava?<\/p>\n

Znao sam jo\u0161 onda, 1999, da \u0107e zapadna elita izvu\u0107i pogre\u0161ne zaklju\u010dke iz rata NATO pakta. Kao i iz rata u Ukrajini.<\/p>\n

Nije da mnogi i na Zapadu nijesu bili \u0161okirani onim \u0161to se desilo. Pro\u0161li su kroz veliki strah.<\/p>\n

Glavni zaklju\u010dak koji su izvukli je bio: nema povratka nazad. \u0160ta god se de\u0161ava, moramo svim snagama naprijed. Bio je to po\u010detak panike. Rat vi\u0161e nije mogao da stane. Mislim da je to bilo vi\u0161e neko instinktivno osvje\u0161\u0107ivanje nego racionalna analiza, ali svuda, ne samo u Rusiji i Kini, narodi su shvatili da svakome prijeti rat. Ve\u0107 je bio svjetski (…)”.<\/p>\n

I u sljede\u0107em citatu, Cerovi\u0107 rezimira: “Bombardovanje 1999. je trebalo da bude simbol novog svjetskog poretka, a postalo je, jo\u0161 dok je trajalo, simbol njegovog ru\u0161enja. Posle bombardovanja, vi\u0161e zemalja koje su znale da se ne uklapaju u ameri\u010dke interese, ne samo Rusija, shvatile su da moraju da se pripreme za oru\u017eani otpor ako ho\u0107e da pre\u017eive. Od tada, u raznim oblicima, traje skriveni svjetski rat, i od tada ga Amerikanci stalno gube i stalno ula\u017eu sve vi\u0161e. Kina ih je ve\u0107 pre\u0161i\u0161ala kao ekonomska sila, Rusija im se vojno suprotstavlja, Indija ih ne slu\u0161a, ne slu\u0161aju ih \u010dak ni Turska i Saudijska Arabija… Iznutra je Amerika zahva\u0107ena najve\u0107om krizom u svojoj istoriji, i na sve te promjene istorijskih razmjera, Va\u0161ington kao odgovor nudi prijetnju svjetskim ratom (…)”.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dugogodi\u0161nji urednik RFI-a Stanko Cerovi\u0107 pi\u0161e o povezanosti rata NATO-a protiv SRJ 1999. i dana\u0161njeg rata u Ukrajini pa zaklju\u010duje da je “bombardovanje trebalo da bude simbol novog svjetskog poretka, a postalo je, jo\u0161 dok je trajalo, simbol njegovog ru\u0161enja”<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":317436,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-356954","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/356954","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=356954"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/356954\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":356955,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/356954\/revisions\/356955"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/317436"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=356954"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=356954"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=356954"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}