{"id":356915,"date":"2022-10-11T06:59:35","date_gmt":"2022-10-11T04:59:35","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=356915"},"modified":"2022-10-11T06:59:55","modified_gmt":"2022-10-11T04:59:55","slug":"nuklearni-armageddon-nad-europom-kao-nocna-mora-iz-najgoreg-sna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/10\/11\/nuklearni-armageddon-nad-europom-kao-nocna-mora-iz-najgoreg-sna\/","title":{"rendered":"Nuklearni Armageddon nad Europom kao no\u0107na mora iz najgoreg sna"},"content":{"rendered":"

Autor: Gordan Sto\u0161evi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

\u201eRat je nastavak politike drugim (nasilnim) sredstvima\u201c, re\u0107i \u0107e jednom prilikom, znani pruski general i teoreti\u010dar vojne strategije, Carl von Clausewitz. Ukrajinska kriza danas, vi\u0161e no ikada, potvr\u0111uje ovu maksimu poznatog vojnog stratega. Prvi i Drugi svjetski rat zasnivaju se na \u010detiri glavna postulata: nacionalizam, militarizam, imperijalizam i stvaranje saveza.\u00a0 Prije svega kao rezultat rasplamsavanja nacionalnih predrasuda, u kojima kapital vidi svog saveznika, kao i tendencije da pojedine dr\u017eave toliko puno nastoje da oja\u010daju, da im je rat prioritet, kao \u0161to nastoje oja\u010dati svoju vojsku kako bi sudjelovale u podijeli kolonija i osigurale svoje granice, ali i kao rezultat nezadovoljstva u natjecanju u preraspodjeli kolonija i dodjela teritorije, te stvaranje vojnih saveza kako bi se me\u0111usobno osigurale.<\/p>\n

E sad, za razliku od svih \u017eestokih podupiratelja, marksisti su, s gledi\u0161ta povijesnog dijalekti\u010dkog materijalizma, ovakvu postavku smatrali teorijskom osnovom pogleda na zna\u010daj svakog velikog rata. \u010cini se da se niti jedan veliki rat koji se u povijesti odvijao, nije desio, a da nije bio motiviran ekonomskim interesima krupnog kapitala. Tako \u0107e biti i ovog puta prilikom rekomponiranja me\u0111unarodnog poretka, s namjerom da se jednom zauvijek stavi kraj anglo-ameri\u010dkom unilateralizmu. Me\u0111utim, iza ovakvog rekomponiranja svjetskog poretka stoji isklju\u010divo me\u0111unarodna bur\u017eoazija nezadovoljna financijskompodjelom interesnih sfera. U prvom planu anglo-ameri\u010dka i ona ruska, nau\u0161trb evropske bur\u017eoazije, dok kineska preru\u0161ena u odoru dr\u017eavnog kapitalizma, vreba sa strane i \u010deka svojih pet minuta.<\/p>\n

Nova preraspodjela snaga mo\u0107i na polju ekonomije i financija zahtijeva novu paradigmu odnosa i pristupa dvoma najva\u017enijim\u00a0 aspektima krupnog kapitala. Pristup resursima je malim igra\u010dima vrlo limitiran od strane velikih koji imaju monopol kao rezultat kolonijalnog naslje\u0111a, te im prijeti potpuno zbacivanje s Velike \u0161ahovske plo\u010de, onakvu kakvu ju je svojevremeno zamislio zakleti rusofob, poljski grof Zbigniew Brzezinsky. Kako stvari stoje danas, ovakav luksuz si nipo\u0161to ne mo\u017ee dozvoliti ruska financijska elita i njeni saveznici antiglobalisti. Dakle, rat se vodi izme\u0111u dva velika bloka me\u0111unarodne bur\u017eoazije, onom globalisti\u010dkom zapadnom i onom, u nacionalnim okvirima, kao \u0161to je trans-euroazijski.<\/p>\n

Ovaj rivalitet je postao toliko o\u010digledan kada je u pitanju sticanje dominacije i prevlasti nad kapitalom, da se mo\u017ee o\u010ditati i u samim Putinovim govorima poput onog od prije neki dan prilikom proslave pripajanja okupiranih teritorija Rusiji: \u201eDi\u017ee se antikolonijalni pokret protiv hegemonije\u201c \u2013 misle\u0107i na ameri\u010dku. No, je li u tom slu\u010daju poku\u0161aj ruske bur\u017eoazije da zamijeni zapadnu hegemoniju s drugom opravdan \u010din, ako u samom fundamentu promjene hegemonije ne postoji klasni aspekt borbe gdje bi hegemonija proletarijata trebala izvojevati pobjedu nad hegemonijom bur\u017eoazije? Naravno da ne!<\/p>\n

I onda se vra\u0107amo\u00a0 dobrom starom Lenjinu i njegovom Socijalizam i rat, gdje nedvojbeno ka\u017ee: \u201eTko \u017eeli trajan i demokratski mir, taj mora biti za gra\u0111anski rat protiv vlada i bur\u017eoazije\u201c. [1] Me\u0111utim ovaj rat iz marksisti\u010dko-lenjinisti\u010dke perspektive je potpuno imperijalisti\u010dki i nema nikakvog revolucionarnog karaktera. Jer, njemu mandat daje parlamentarizam, a kako Lenjin ka\u017ee: \u201eJednom u nekoliko godina rje\u0161ava se koji \u0107e \u010dlan vladaju\u0107e klase potiskivati i tla\u010diti narod u parlamentu \u2013 eto, u tome se sastoji prava su\u0161tina bur\u017eoaskih parlamentarizama, ne samo u parlamentarno-ustavnim monarhijama, ve\u0107 i u najdemokratskijim republikama. 1 Zato ga je i KPRF jednoglasno podr\u017eala od samog po\u010detka, za \u0161ta sam pisao u svojim tekstovima, jo\u0161 prije izbijanja rata 24. velja\u010de ove godine. Ovakav proimperijalisti\u010dki stav reformirane komunisti\u010dke partije Rusije na \u010delu sa kapitalistom Zyuganovim, podr\u017eali su jo\u0161 mnogobrojne polufunkcionalne komunisti\u010dke i socijalisti\u010dke partije u svijetu, s \u010dime su samo potvrdile svoju reakcionarnost, kao uostalom, i u jo\u0161 nekim proteklim ratnim sukobima.<\/p>\n

Sjetimo se samo kada su svi socijalisti cijelog svijeta, na Kongresu u Baselu 1912. godine, sve\u010dano izjavili da oni smatraju budu\u0107i veliki rat zlo\u010dina\u010dkim i najreakcionarnijim dijelom svih vlada. Ali i toga da je, umjesto revolucionarne taktike, ve\u0107ina socijaldemokratskih partija povela reakcionarnu taktiku, staju\u0107i na stranu svojih nacionalnih vlada i svoje bur\u017eoazije. Ta izdaja socijalizma zna\u010dila je slom II. internacionale (1889-1914) izazivaju\u0107i na taj na\u010din val socijal-\u0161ovinizma. A kako Lenjin ka\u017ee: \u201eSocijal-\u0161ovinizam je kruna oportunizma\u201c. Ovakav socijal-\u0161ovinizam u redovima ruskih \u201ekomunista\u201c \u0107e biti jo\u0161 pogubniji za bilo kakvu ideju o radikalizaciji masa koje bi se suprotstavile ruskoj bur\u017eoaziji.<\/p>\n

Imaju\u0107i u vidu da je udio stanovni\u0161tva Rusije, te dr\u017eavnu informativnu kampanju ruskog re\u017eima s kojom bi se gra\u0111anstvo trebalo uvjeriti da djelomi\u010dna mobilizacija nije isto \u0161to i op\u0107a, onda je uspjeh i vi\u0161e nego zagarantiran re\u017eimu na polju javnog mnijenja o nu\u017enosti vojne operacije i djelomi\u010dne mobilizacije. Potpuna kapitalizacija ruske dr\u017eavne propagande u informacijskom i cyber prostoru, kad ve\u0107 nije tako na bojnom polju. A \u0161to se ti\u010de samog bojnog polja, situacija je tu puno kompliciranija i slo\u017eenija, i ona zahtijeva promjenu taktike, ali i vojne tehnike i ljudstva. Ono o \u010demu se sve vi\u0161e govori ovih dana nakon pripajanja \u010detiri oblasti Rusiji, je mogu\u0107a upotreba atomskog oru\u017eja.<\/p>\n

Me\u0111utim, prema vojnoj doktrini iz 2014. godine, Rusija bi upotrijebila svoj strate\u0161ki nuklearni arsenal (oru\u017eje za masovno uni\u0161tenje) samo ako postoji neposredna vojna prijetnja opstanku ruske dr\u017eave. Mada je 2020. godine objavljen novi dokument pod imenom \u201eO temeljnim na\u010delima dr\u017eavne politike Ruske federacije o nuklearnom odvra\u0107anju\u201c. Plan koji ocrtava prijetnje i scenarije koji bi podstakli upotrebu strate\u0161kog nuklearnog oru\u017eja. Tu se decidno isti\u010de da bi Rusija razmatrala kori\u0161tenje nuklearnog oru\u017eja samo kao sredstvo odvra\u0107anja. Jer ruska nuklearna doktrina je i dalje obrambene prirode. To zna\u010di da Rusija ne bi mogla opravdati upotrebu nuklearnog oru\u017eja, \u201ebarem\u201c ne strate\u0161kog, za obranu ve\u0107 anektiranih teritorija.<\/p>\n

Ali ne i takti\u010dkog, puno manjeg opsega i intenziteta razorne mo\u0107i, ja\u010dine od 0,1 kilotona pa sve do 100 kilotona. Oru\u017eje dizajnirano prije svega za uni\u0161tavanje pje\u0161a\u010dkih formacija i oklopno-mehaniziranih snaga na boji\u0161tu. Me\u0111utim, oru\u017eje koje je puno razornije od samog konvencionalnog, ne zbog svoje snage, ve\u0107 zbog oslobo\u0111ene radijacije koju stvaraju takve eksplozije. To su mahom balisti\u010dke supersoni\u010dne rakete Iskander i Kalibr, koje se mogu lansirati iz platformi na zemlji i moru (kamioni, \u017eeljezni\u010dki vlakovi, brodovi, podmornice) s glavom s visokom eksplozivnom fragmentacijom bez ikakve mogu\u0107nosti njihovog presretanja zbog balisti\u010dke putanje.<\/p>\n

Ipak se treba uzeti u obzir to, da bi, nakon eksplozije, \u010ditavo to podru\u010dje postalo nepogodno za \u017eivot zbog visokog nivoa radijacije, mada su mnogi uvjereni da \u010dak i ako Rusija upotrijebi ovakvo oru\u017eje, to ne\u0107e promijeniti tok rata. \u0160to se pak ti\u010de upotrebe strate\u0161kog nuklearnog arsenala Ruske federacije, to bi sigurno zna\u010dilo adekvatno uzvra\u0107anje kao odgovor na upotrebu istog od strane Zapada (NATO, SAD, Francuska i Velika Britanija). Oru\u017eje u vidu interkontinentalnih balisti\u010dkih projektila iznimno jakog dometa i intenziteta, kao \u0161to je raketa RS-28 Sarmat, dio obrambenog koncepta poznat kao MID, ili zagarantirano uzajamno uni\u0161tenje, pokrenut tijekom Hladnog rata.<\/p>\n

Projektili vrlo razorne mo\u0107i izme\u0111u 100 kilotona i 1000 kilotona (najmo\u0107niji u povijesti je Car-bomba RDS-202 ja\u010dine od 50 megatona, bomba pri \u010dijoj je detonaciji na Novoj Zemlji 1961. godine zabilje\u017een potres magnitude 5,5 stupnjeva po Richteru, dok su udarni valovi tri puta zaobi\u0161li Zemlju) dizajnirano prije svega za odr\u017eavanje balans snaga nakon Drugog svjetskog rata kao dio sigurnosne arhitekture. Kada je u pitanju ova vrsta nuklearnog oru\u017eja, tu je broj\u010dani odnos izme\u0111u Rusije i SAD-a gotovo pa jednak, ali to ni\u0161ta ne zna\u010di, jer sama njegova upotreba bi zna\u010dila kraj egzistencije ljudske vrste na planeti.<\/p>\n

\u0160to se pak ti\u010de takti\u010dkog nuklearnog oru\u017eja, tu je Rusija puno nadmo\u0107nija nad Amerikom uz broj\u010danu prednosti od 10:1 iliti oko 2 000 projektila naspram 200. Ali ne zato \u0161to je Rusija mahom to oru\u017eje povukla iz biv\u0161ih sovjetskih republika (ponajvi\u0161e iz Ukrajine nakon Budimpe\u0161tanskog sporazuma iz 1994.) ve\u0107 zato \u0161to danas postoje konvencionalna sredstva koja odgovaraju razornoj mo\u0107i takti\u010dkim nuklearnim bombama, zbog \u010dega zemlje poput SAD-a nisu vidjele razlog za njihovo zadr\u017eavanje u svom arsenalu. E sada, postavlja se pitanje, \u0161to bi se dogodilo ukoliko Putin odlu\u010di upotrijebiti takti\u010dko nuklearno oru\u017eje u Ukrajini? \u201eOru\u017eje koje nikako nu\u017eno ne bi pre\u0161lo prag za po\u010detak op\u0107eg nuklearnog rata i pokretanje MAD sustava\u201c, kako ka\u017ee Patricia Lewis, voditeljica me\u0111unarodnog sigurnosnog programa u think-tanku Chatham House. Koja jo\u0161 dodaje: \u201eda bi Rusi na takti\u010dko nuklearno oru\u017eje mogli gledati kao na dio svojih konvencionalnih snaga\u201c.<\/p>\n

Vjerojatno bi Zapad odlu\u010dio da pove\u0107a vojnu pomo\u0107 Ukrajini sofisticiranog oru\u017eja tipa HIMARS, NASAMS, Patriot, THAAD, najmodernijih dronova i zrakoplova, te tenkova Abrams, \u0161to ne bi opet nu\u017eno zna\u010dilo pobjeda Ukrajine u ovom ratu i povratak svoje izgubljene teritorije natrag. S druge strane bi Rusija mogla napokon izbaciti vani svoje najsuvremenije konvencionalno oru\u017eje \u010dija upotreba u mnogo \u010demu ovisi od logistike, ponajvi\u0161e ljudstva, \u0161to bi u prijevodu zna\u010dilo da 300 000 novih regruta nije dovoljno, te da je minimalno potrebno oko 1 000 000 do 1 200 000 vojnika na terenu za potpuni uspjeh ruske armije u vojnoj kampanji koja bi trajala godinama.<\/p>\n

Sve u svemu, ratu se ne vidi kraj, polako ali sigurno on postaje iscrpljuju\u0107i za obje strane, \u0161to nam daje za pravo da smatramo da \u0107e u\u0107i u svoju drugu napredniju fazu. Faza koja bi odvela ovaj vojni sukob u dugotrajno ratovanje smanjenog intenziteta, \u010desto puta nazvan zamrznutim sukobom u kojem bi se frontovi u\u010dvr\u0161\u0107ivali, a osvojene teritorije du\u017ee zadr\u017eavale. Rat koji \u0107e zasigurno potaknuti obje strane na uvo\u0111enje ratne ekonomije. A kad je ekonomija u pitanju, mora se potencirati europska iscrpljenost koja \u0107e neminovno uslijediti nakon energetskog Armagedona, vi\u0161egodi\u0161nje recesije i bankrota pojedinih dr\u017eava, ali i \u0161ira geopoliti\u010dka slika svijeta koja u fokusu jo\u0161 ima par neuralgi\u010dnih ta\u010daka tipa Tajvana, Korejskog poluotoka, Afganistana, Nagorno Karabaha, Iraka, Libije i jo\u0161 niza afri\u010dkih zemalja.<\/p>\n

Prijetnje koje bi na me\u0111unarodnom planu zahtijevale vojne resurse, koje zemlje zapadnog bloka ne bi mogle sebi dozvoliti kao rezultat velike ekonomske krize. Mnoge \u0107e zemlje biti prinu\u0111ene i\u0107i na vojno zadu\u017eivanje kao \u0161to je to bilo slu\u010daj u Prvom i Drugom svjetskom ratu. A \u010dinjenica je da \u0107e od svega toga najvi\u0161e profitirati ameri\u010dki vojno-industrijski kompleks. Sjetimo se samo pristanka njema\u010dkih socijaldemokrata na vojni dug Njema\u010dke zbog participacije njema\u010dke bur\u017eoazije u imperijalisti\u010dkom ratu. A budu\u0107e da \u0107e se sve europske zemlje suo\u010diti najvi\u0161e s unutarnjim problemima zbog visokih cijena energenata i hrane, postoji mogu\u0107nost od razbijanja jedinstvenog europskog fronta, posebno kada je rije\u010d o izdvajanju sredstava za pomo\u0107 Ukrajini, bez koje bi se ona, zbog raspada svoje ekonomije, na\u0161la u vrlo te\u0161koj situaciji, pred samim porazom u ratu protiv Rusije \u010dija ekonomija nije pala kako su na zapadu mnogi predvi\u0111ali.<\/p>\n

Ve\u0107 se mo\u017ee naslutiti nezadovoljstvo mnogih \u010dlanica zemalja EU upu\u0107eno Njema\u010dkoj zbog najve\u0107eg dijela kola\u010da namijenjenog oporavku, ali i odbijanja slanja vojne pomo\u0107i Ukrajini. U takvom slu\u010daju, Zapadu tj. NATO-u, predstoji oslanjanje na ameri\u010dku mo\u0107, \u0161to bi zna\u010dilo ponovno bacanje Europe u ameri\u010dko naru\u010dje, kao i u slu\u010daju poslije Drugog svjetskog rata, kada je aktiviran Marshalov plan oporavka zapadnoeuropskih zemalja od rata. S time bi jo\u0161 jednom Europa pokazala da se nije sama sposobna izboriti s problemima na svom tlu, a ponajvi\u0161e Francuska i Njema\u010dka koje ve\u0107 godinama insistiraju na europskoj neovisnosti od Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava.<\/p>\n

Europsko jedinstvo, kao nikada do sada nije bilo toliko oslikano, kao u obrani Ukrajine od ruske vojne agresije, ali u isto vrijeme i toliko daleko od poku\u0161aja da se sjedne za stol s Rusijom kao s pravim partnerom u cilju pronala\u017eenja najboljeg rje\u0161enja za ovaj konflikt u srcu Europe. Na to je nedavno upozorila i biv\u0161a njema\u010dka kancelarka Angela Merkel, koja je rekla: \u201eda se mora raditi s Rusijom na paneuropskoj sigurnosnoj arhitekturi, usred curenja plina iz Sjevernog toka\u201c. Ona je svojevremeno podr\u017eala projekt izgradnje plinovoda Sjeverni tok-2 koji nikada nije proradio. Ona je po svaku cijenu htjela pobolj\u0161anje odnosa s Rusijom, jer je znala da bez zajedni\u010dke suradnje s Rusijom nema potpunog prosperiteta na starom kontinentu.<\/p>\n

Biv\u0161a kancelarka je jo\u0161 rekla: \u201eda Njema\u010dka trenutno nema razloga za zadovoljstvo, dodav\u0161i da se ova kriza mo\u017ee prebroditi uz dovoljne snage i samopouzdanja\u201c. Merkel je tako\u0111er nedavno ustvrdila: \u201eda rije\u010di ruskog predsjednika Vladimira Putina treba shvatiti ozbiljno\u201c, o\u010dito misle\u0107i na na njegovo obra\u0107anje kada je rekao da \u0107e Rusija koristiti sva raspolo\u017eiva sredstva da se odbrani. Nitko drugi do Merkel ne poznaje Putina i sve njegove mane i vrline. \u201eNjegove rije\u010di treba shvatiti ozbiljno\u201c \u2013 rekla je Merkel na otvaranju Zaklade biv\u0161eg saveznog kancelara Helmuta Kohla. \u201eOzbiljno shvatili rije\u010di, ne odbacivati ih od samog po\u010detka samo kao blef, ve\u0107 se ozbiljno baviti njima, nipo\u0161to nije znak slabosti ili popu\u0161tanja, ve\u0107 znak politi\u010dke mudrosti \u2013 mudrosti koja poma\u017ee zadr\u017eati manevarski prostor ili, barem jednako va\u017eno, \u010dak i za razvoj novih\u201c \u2013 dodala je Merkelova.<\/p>\n

Ako na ovo dodamo i novoizabranu talijansku vladu ekstremne desnice, predvo\u0111enu Giorgiom Meloni i njezinim koalicijskim partnerima \u2013 Matteo Salvini i Silvio Berlusconi-, \u010dije su bliske relacije s Putinom neupitne, (mada je Giorgia Meloni kao \u010dlan Aspen cluba pouzdani ameri\u010dki igra\u010d) te Victora Orbana, mo\u017eemo pretpostaviti da \u0107e europsko jedinstvo vrlo brzo biti jako uzdrmano. Kako god, predstoji nam duga hladna ruska zima puna iznena\u0111enja, straha, strepnje i neizvjesnosti, a mo\u017eda i ona nuklearna koja mo\u017ee potrajati jako, jako dugo, par stotina godina, a tko zna, mo\u017eda i samo par dana u kojima \u0107e se odvijati zagarantirano uzajamno uni\u0161tenje koje \u0107e kulminirati Armagedonom.<\/p>\n

Ho\u0107e li to biti Megido kao u proro\u010danstvu, ili negdje drugdje, sasvimje nebitno. I ako se nadate da \u0107e Zapad prvi zadati preventivni udar na Moskvu zbog blizine i kratke putanje smrtonosnog tereta, te na taj na\u010din potamaniti rusko vodstvo i prinuditi Kremlj na kapitulaciju, te se tako spasiti, onda grdno se varate.\u00a0 Zato \u0161to taj isti Kremlj sigurno posjeduje sustav koji se bazira na umjetnoj inteligenciji koji bi bez problema lansirao nuklearne projektile ukoliko bi rusko vodstvo prvo bilo uni\u0161teno nuklearnim projektilom protivnika. Ono \u0161to je jo\u0161 simptomati\u010dno ovih dana, a malo tko o ovome govori, je to da je zabilje\u017een Putinov \u201evlak apokalipse\u201c, i to u vrijeme dok ruska vojska ubrzano gubi svoje pozicije na frontu.<\/p>\n

Naime, rije\u010d je o nuklearnom vlaku koji prevozi dio strate\u0161kog naoru\u017eanja, a u pitanju je oprema koja pripada odjeljenju Ruskog ministarstva obrane koje se bavi skladi\u0161tenjem, odr\u017eavanjem, transportom i osiguranjem nuklearnog oru\u017eja. Postavlja se pitanje, je li zaista situacija u Ukrajini eskalirala do te mjere da je na pomolu pripravnost ovog jedinstvenog vlaka, ili je mo\u017eda rutinska vje\u017eba ruskih strate\u0161kih i takti\u010dkih nuklearnih jedinica, ili mo\u017eda pokazna vje\u017eba Grom u kojoj tako\u0111er sudjeluje atomski vlak?<\/p>\n

Ipak neki izvori upu\u0107uju na to da je NATO, dr\u017eavama \u010dlanicama i svojim saveznicima ve\u0107 poslao izvje\u0161taj u kojem stoji da se o\u010dekuje kako \u0107e Rusija testirati svoje bespilotno plovilo Posejdon, koje se mo\u017ee naoru\u017eati nuklearnom bojevom glavom. I dok ameri\u010dki du\u017enosnici pripremaju reakciju, NATO je ve\u0107 notirao da ruska nuklearna podmornica K-329 Belgorod (modificirani dizajn klase Oscar II) kre\u0107e se prema Arktiku, te da je u operativnom stanju jo\u0161 od srpnja ove godine. Posejdon torpedo, koji je ina\u010de prozvan \u201eoru\u017eje apokalipse\u201c, mo\u017ee se ispaliti upravo iz podmornice Belgorod. Duga\u010dak je vi\u0161e od 20 metara a njegov je dijametar 1,8 metara, \u0161to ga \u010dini najve\u0107im u svijetu, dok mu je krajnji domet 10 000 kilometara. O razornoj mo\u0107i i da ne govorim, jer je zastra\u0161uju\u0107a, pa je dovoljno samo napomenuti da njegova eksplozija mo\u017ee prouzro\u010diti cunami val visine i do 500 metara.<\/p>\n

Ozbiljnost cijele ove situacije oko mogu\u0107e upotrebe takti\u010dkog nuklearnog arsenala se nipo\u0161to ne smije zanemariti od strane ozbiljnih analiti\u010dara, pogotovo onih koji analiziraju \u010ditav dosada\u0161nji povijesni dijalekti\u010dki materijalizam i sukob unutar bur\u017eoaske klase. Ma koliko god da ideolozi poput Dugina htjeli da ovakvom sukobu daju ezoterijsku dimenziju, nazivaju\u0107i pritom Putinov govor sakralnim, koji \u0107e navodno imati dugoro\u010dne posljedice. Dugin samog Putina uspore\u0111uje sa starozavjetnim Davidom koji je pra\u0107kom oborio diva Golijata. Dok ga \u010duveni knji\u017eevnik Zahar Prilepin uspore\u0111uje s imperatorom, pa poetski ka\u017ee: \u201eNjegove imperatorska ruke ne drhte, to su ruke trudbenika\u201c.<\/p>\n

Ipak svijet nakon dugi niz godina, jo\u0161 od vremena Hladnog rata, nije se tako ozbiljno na\u0161ao na rubu kaosa, ponora, propasti i uni\u0161tenja, na koncu svoga fizi\u010dkoga nestanka. Ne treba niti jedno proro\u010danstvo iz svetih knjiga, dovoljno je da samo pa\u017eljivo pogledamo \u0161iru sliku i ulovimo sve detalje. I koliko god sve zvu\u010dalo fatalisti\u010dki, ipak je ovo povijesni trenutak koji \u017eivimo, u kojemu su na\u017ealost, akademska i intelektualna elita, zaglavljene u prostoru politi\u010dke korektnosti, koja im donosi sve privilegije ovoga svijeta. Ako one ne pozovu politi\u010dke elite da se dozovu pameti i zdravom razumu, o\u010dekuje nas jo\u0161 jedna krvava klaonica na starom kontinentu. I kao \u0161to nekad davno re\u010de veli srpski revolucionar i socijalist Dimitrije Tucovi\u0107: \u201eBogati \u0107e u rat da \u0161alju svoje volove, a siroma\u0161ni svoje sinove\u201c.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0 1)Socijalizam i rat, Vladimir Ilyich Lenin, 1915.<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Novi Plamen<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

I kao \u0161to nekad davno re\u010de veli srpski revolucionar i socijalist Dimitrije Tucovi\u0107: \u201eBogati \u0107e u rat da \u0161alju svoje volove, a siroma\u0161ni svoje sinove\u201c.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":325277,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[],"class_list":["post-356915","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/356915","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=356915"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/356915\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":356916,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/356915\/revisions\/356916"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/325277"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=356915"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=356915"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=356915"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}