{"id":35661,"date":"2010-04-17T12:53:21","date_gmt":"2010-04-17T12:53:21","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=35661"},"modified":"2010-04-17T12:53:21","modified_gmt":"2010-04-17T12:53:21","slug":"vulkani-s-pocetka-19-vijeka-izazvali-glad","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/04\/17\/vulkani-s-pocetka-19-vijeka-izazvali-glad\/","title":{"rendered":"Vulkani s po\u010detka 19. vijeka izazvali glad"},"content":{"rendered":"<p>Vulkani su u 19. vijeku izazvali neuobi\u010dajenu klimatsku promjenu koja je imala globalne posljedice, prije svega nedostatak namirnica i glad u Sjevernoj Ameirici i Evropi.<\/p>\n<p>Te 1816. godine najve\u0107i efekat promena klime je bio na ameri\u010dkom sjeveroistoku, kanadskom primorju, Njufaundlendu i u sjevernoj Evropi, prenose <em>Vesti online.<\/em> <\/p>\n<p>De&scaron;avalo se da temparatura padne od 35&deg;C naglo na temparaturu blizu smrzavanja i to sve za nekoliko sati. Iako su poljoprivrednici ju\u017eno od Nove Engleske uspjeli da po\u017eanju ne&scaron;to usjeva, cijene kukuruza i drugih \u017eitarica su dramati\u010dno narasle. <\/p>\n<p>Odstupanja od normalne temparature su se desila zbog erupcije vulkana Maunt Tambura na ostrvu Sumbava u Holandskoj Isto\u010dnoj Indiji (dana&scaron;nja Indonezija), koja je bila 5. aprila &#8211; 15. aprila 1815. Tada je ogromna koli\u010dina vulkanskog pepela zavr&scaron;ila u gornjoj atmosferi. <\/p>\n<p>Drugi vulkani koji su bili aktivni u tom periodu su i La Sufrijer na Sent Vinsentu u Karibima 1812. godine i Majon na Filipinima 1814. godine. Te dvije erupcije su ve\u0107 izbacile veliku koli\u010dinu pepela u atmosferu. Uobi\u010dajeno je da nakon masivne vulkanske erupcije padne globalna temparatura, jer se manje sun\u010danog zra\u010denja probije kroz atmosferu do Zemlje. <\/p>\n<p>Kao posljedica serije vulkanskih erupcija, usjevi u ugro\u017eenim oblastima su slabo ra\u0111ali nekoliko godina prije 1815. Kona\u010dni udar je bila erupcija Tambure iz 1815. godine. Zato u SAD mnogi istori\u010dari &quot;Godinu bez ljeta&quot; smatraju glavnim uzro\u010dnikom pokreta ameri\u010dkih kolonista prema zapadu i ubrzano naseljavanje ameri\u010dkog srednjeg zapada. <\/p>\n<p>U Velikoj Britaniji i Francuskoj su izbile pobune zbog nesta&scaron;ica hrane, a skladi&scaron;ta hrane su bila poplja\u010dkana u tim pobunama. Nasilje je bilo najja\u010de u &Scaron;vajcarskoj, koja je imala malo zemlje. U &Scaron;vajcarskoj je vlada proglasila vanredno stanje zbog op&scaron;te gladi. Velike oluje, abnormalne koli\u010dine ki&scaron;a i poplave velikih rijeka u Evropi doprinijele su ionako te&scaron;koj situaciji. <\/p>\n<p>Procjenjuje se da je ukupno bilo oko 200.000 mrtvih u Evropi zbog te klimatske promjene. <\/p>\n<p>Erupcija Tambure je izazvala pojavu sme\u0111eg snijega u Ma\u0111arskoj. U Italiji se ne&scaron;to sli\u010dno de&scaron;avalo, tako da je tokom godine padao crveni snijeg. <\/p>\n<p>U Kini su neuobi\u010dajeno niske temparature za ljeto upropastile rod pirina\u010da u Junan provinciji i zbog toga se pojavila velika glad. Padanje snijega je zabilje\u017eeno ljeti na vi&scaron;e mjesta u dvije provincije na jugu Kine. Snijeg je zabilje\u017een i na Tajvanu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Vulkani su u 19. vijeku izazvali neuobi\u010dajenu klimatsku promjenu koja je imala globalne posljedice, prije svega nedostatak namirnica i glad u Sjevernoj Ameirici i Evropi. Te 1816. godine najve\u0107i efekat promena klime je bio na ameri\u010dkom sjeveroistoku, kanadskom primorju, Njufaundlendu i u sjevernoj Evropi, prenose Vesti online. De&scaron;avalo se da temparatura padne od 35&deg;C naglo [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-35661","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/35661","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=35661"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/35661\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=35661"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=35661"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=35661"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}