No, unato\u010d tome \u0161to imaju jo\u0161 nekoliko dodatnih godina na raspolaganju za smislen, anga\u017eiran i sretan \u017eivot, mnogi ljudi imaju negativna mi\u0161ljenja o starosti. Zbog iracionalnih i intenzivnih strahova od starenja nastala je \u010dak i posebna vrsta fobije koja se naziva gerantofobija ili geraskofobija.<\/p>\n
\u010cini se da su ljudi u posljednjih nekoliko godina izumili toliko preparata i na\u010dina kako usporiti starenje da je ve\u0107 postalo nejasno za\u0161to se toliko njih boji do\u017eivjeti starost te za\u0161to je odga\u0111a misle\u0107i da je to ne\u0161to s \u010dime se treba \u0161to kasnije suo\u010diti. Mnogi su uvjereni u to da ih u starosti \u010dekaju samo bolesti, demencije, usamljenost, siroma\u0161tvo i depresija.<\/p>\n
Mitovi i istine o starosti<\/p>\n
Kao \u0161to mnogi krivo zaklju\u010duju da su apsolutno svi adolescenti nepodno\u0161ljivi i nemarni, tako mnogi zaklju\u010duju da su svi stariji ljudi zaboravljivi, bolesni, izgubljeni, usamljeni, nemo\u0107ni, odba\u010deni, siroma\u0161ni i depresivni. Upravo zbog takvog negativnog razmi\u0161ljanja ni ne pomi\u0161ljaju da mnogi stariji zaista u\u017eivaju u svojoj starosti i iskori\u0161tavaju je na najbolji mogu\u0107i na\u010din.<\/p>\n
Mnogi smatraju da \u0107e ih u starosti do\u010dekati brojne bolesti, iako dosad ba\u0161 i nisu bili bole\u017eljivi. No, dosada\u0161nja istra\u017eivanja su pokazala da je ve\u0107ina ljudi starijih od 65 godina prili\u010dno zdrava. Ve\u0107ina njih nema nikakvih zna\u010dajnih problema sa zdravljem koji ih ometaju u svakodnevnom funkcioniranju.<\/p>\n
U brojnim istra\u017eivanjima stariji pojedinci isti\u010du da nemaju gotovo nikakve probleme sa zdravljem u starosti. \u010cinjenica je da fiziolo\u0161ki sustav s godinama slabi te da se propadanje odre\u0111enih fizi\u010dkih i psihi\u010dkih sposobnosti ne mo\u017ee zaustaviti, ali isto tako je va\u017eno naglasiti da se takvim promjenama \u010dovjek s vremenom mo\u017ee uspje\u0161no prilagoditi i obavljati svakodnevne aktivnosti bez problema.<\/p>\n
Iako i kognitivne sposobnosti slabe, istra\u017eivanja su pokazala da to nije nu\u017eno slu\u010daj kod svih starijih osoba. Naime, oni koji svoje kognitivne sposobnosti neprestano vje\u017ebaju i aktiviraju (npr. \u010ditanjem, rje\u0161avanjem aritmeti\u010dkih zadataka, igranjem dru\u0161tvenih igara itd.) ne do\u017eivljavaju nikakav zna\u010dajan pad kognitivnih sposobnosti u starijoj dobi.<\/p>\n
Ako i vi \u017eelite prona\u0107i korisne metode i na\u010dine treniranja mozga i kognitivnih sposobnosti, potra\u017eite ih u \u010dlanku \u201cTrening za mozak \u2013 kako aktivirati mozak?\u201c.<\/p>\n
Oni koji svoje kognitivne sposobnosti neprestano vje\u017ebaju i aktiviraju ne do\u017eivljavaju nikakav zna\u010dajan pad kognitivnih sposobnosti u starijoj dobi<\/p>\n
Usamljenost se naj\u010de\u0161\u0107e povezuje sa starijom dobi iako mnogi nisu svjesni da je usamljenost prisutna i kod mladih, \u010dak i kod adolescenata o \u010demu vi\u0161e mo\u017eete pro\u010ditati u \u010dlanku \u201cUsamljenost kod djece, adolescenata i odraslih \u2013 za\u0161to je opasna i kako je pobijediti?\u201c.<\/p>\n
Naime, usamljenost u starijoj odrasloj dobi nije nikakvo pravilo niti je uzrokovana gubicima bliskih osoba. Rije\u010d je o socijalnoj selektivnosti, odnosno \u010dinjenici da s godinama ljudi prestaju mariti za povr\u0161ne odnose te se vi\u0161e posvete njegovanju bliskih socijalnih odnosa koje su ustanovili u ranoj odrasloj dobi.<\/p>\n
Drugim rije\u010dima, starije osobe nisu dru\u0161tveno izolirane niti imaju manje prilika za dru\u0161tvena okupljanja, ve\u0107 jednostavno nisu zainteresirane za uspostavljanje novih poznanstava u starijoj dobi, nego se vi\u0161e fokusiraju na u\u010dvr\u0161\u0107ivanje dosada\u0161njih socijalnih odnosa.<\/p>\n
Iako postoji stara\u010dka depresija, istra\u017eivanja pokazuju da klini\u010dku depresiju ipak \u010de\u0161\u0107e do\u017eivljavaju mla\u0111i nego stariji pojedinci. Mogu\u0107e je da se stariji bolje znaju nositi s depresivnim situacijama i simptomima ili ih jednostavno ne percipiraju kao va\u017ene, dok je kod mla\u0111ih situacija druga\u010dija s obzirom na to da su \u010de\u0161\u0107e okru\u017eeni ljudima koji takve simptome mogu lak\u0161e uo\u010diti.<\/p>\n
Nadalje, stariji pojedinci ne do\u017eivljavaju manje emocija niti su zakinuti za odre\u0111ena emocionalna stanja zbog svoje starosti. Istra\u017eiva\u010di navode da njihov \u017eivot nije emocionalno siroma\u0161an, ve\u0107 je bogatiji i slo\u017eeniji po pitanju do\u017eivljavanja emocija te da stariji \u010desto do\u017eivljavaju pozitivne emocije i ugodna afektivna stanja.<\/p>\n
Uspje\u0161no starenje<\/p>\n
Uspje\u0161no starenje je pojam koji je razvio Robert Havighurst, istra\u017eiva\u010d koji se godinama bavio prou\u010davanjem starosti i njezinih karakteristika. On je vrlo jednostavno zaklju\u010dio da ne bismo trebali dodavati godine \u017eivotu ve\u0107 \u017eivot godinama, \u0161to ste vjerojatno barem jednom dosad ve\u0107 \u010duli. Ukratko, uspje\u0161no starenje bi se trebalo odnositi na odr\u017eavanje zdravlja, izbjegavanje bolesti, poticanje anga\u017eiranosti te odr\u017eavanje visoke razine kognitivnog i tjelesnog funkcioniranja.<\/p>\n
Istra\u017eivanje iz 2002. godine koje se provodilo na Sveu\u010dili\u0161tu Harvard je pokazalo da postoje odre\u0111ene varijable koje razlikuju starije ljude koji su bili sretni i zadovoljni od onih koji su se osje\u0107ali nesretno i bolesno. Naime, do\u0161li su do zaklju\u010dka da sljede\u0107e karakteristike opisuju sretne starije osobe:<\/p>\n
stabilan brak<\/p>\n
fizi\u010dko vje\u017ebanje<\/p>\n
umjerena tjelesna te\u017eina<\/p>\n
nepu\u0161enje ili prestanak pu\u0161enja u mla\u0111oj dobi<\/p>\n
umjerenost u jelu i pi\u0107u<\/p>\n
uspje\u0161no i konstruktivno suo\u010davanje s problemima.<\/p>\n
Naime, ve\u0107ina ljudi stvara odre\u0111ene \u017eelje, o\u010dekivanja i ciljeve koje \u017eeli ispuniti tijekom \u017eivota. Ako nakon nekoliko godina zaista osje\u0107aju zadovoljstvo zbog onoga \u0161to su postigli u \u017eivotu, stariji pojedinci svoj \u017eivot, ali i svoju starost, vi\u0161e percipiraju kao smislenu, svrhovitu i produktivnu. Zahvaljuju\u0107i tome, ne prestaju s odre\u0111enim \u017eivotnim aktivnostima te su prili\u010dno anga\u017eirani po pitanju dru\u0161tvenih aktivnosti.<\/p>\n
Sindrom praznog gnijezda i suo\u010davanje s takvim na\u010dinom \u017eivota \u010desto mo\u017ee uzrokovati smanjenu kvalitetu \u017eivota<\/p>\n
Kako poticati uspje\u0161no starenje?<\/p>\n
Zahvaljuju\u0107i bogatom \u017eivotnom iskustvu, mnogi stariji su zaista postigli odre\u0111enu razinu mudrosti i zrelosti u odlu\u010divanju i upravljanju odre\u0111enim \u017eivotnim pote\u0161ko\u0107ama. Na\u017ealost, neki od njih su ipak zakinuti za odre\u0111ene pozitivne \u017eivotne situacije (npr. zbog rata, neima\u0161tine, druga\u010dijih \u017eivotnih uvjeta itd.), no to ne zna\u010di da u starijoj dobi ne mogu do\u017eivjeti brojna pozitivna iskustva, a to uvelike ovisi upravo o nama mladima.<\/p>\n
Iako se \u010desto mo\u017eemo susresti i s onim nervoznim starijim pojedincima koji nas radi odre\u0111enih sitnica znaju optu\u017eiti za stvari koje nikada nismo mogli ni zamisliti, uvijek ima onih kojima bi nekoliko minuta na\u0161eg vremena i pa\u017enje moglo promijeniti cijeli pogled na svoju starost.<\/p>\n
Zbog modernog na\u010dina \u017eivota i \u010destih preseljenja mladih iz svojih obiteljskih ku\u0107a, mnogi stariji ostaju sami i prije nego \u0161to su to mogli zamisliti. Sindrom praznog gnijezda i suo\u010davanje s takvim na\u010dinom \u017eivota \u010desto mo\u017ee uzrokovati smanjenu kvalitetu \u017eivota. Na\u017ealost, to su situacije na koje je te\u0161ko utjecati upravo zbog toga \u0161to svatko odlu\u010duje o vlastitoj budu\u0107nosti i na\u010dinu \u017eivota.<\/p>\n
No, bilo bi dobro imati na umu da su stariji \u010desto, zbog negativnih stereotipa i brojnih predrasuda, odba\u010deni iz dru\u0161tva mla\u0111ih odraslih ljudi. Umjesto da \u017eivimo u zabludi i vjerujemo u gore navedene mitove o starosti, trebali bismo si posvijestiti da \u0107emo i mi kad-tad do\u0107i u te godine i shvatiti da nas, unato\u010d brojnim novim mogu\u0107nostima, starost ipak ne\u0107e zaobi\u0107i.<\/p>\n
Posve\u0107ivanje pa\u017enje starijima, briga za njihove potrebe, omogu\u0107ivanje sudjelovanja u socijalnim aktivnostima i pozitivan pristup starenju mogu uvelike promijeniti te pobolj\u0161ati kvalitetu \u017eivota starijih ljudi. Stoga, umjesto dodavanja novih mitova i negativnih stereotipa starosti, bilo bi dobro kada bismo iskoristili bogata iskustva i mudrost starijih osoba te nau\u010dili od njih stvari koje \u0107e nam zatrebati kada se i sami na\u0111emo u tim godinama. (Izvor: dnevnik.hr)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Zahvaljuju\u0107i istra\u017eivanjima u posljednjih nekoliko godina istra\u017eiva\u010di su do\u0161li do zanimljivih rezultata koji isti\u010du da se o\u010dekivana du\u017eina ljudskog \u017eivota pove\u0107ala za 30 godina.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":289514,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-356387","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/356387","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=356387"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/356387\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":356388,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/356387\/revisions\/356388"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/289514"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=356387"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=356387"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=356387"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}