U\u00a0 izvje\u0161taju Global Witnessa, Latinska Amerika je podru\u010dje sa najvi\u0161e smrtonosnih napada na borce za za\u0161titu \u017eivotne sredine, prenosi Al-jazeera.<\/p>\n
U proteklih deset godina svaka dva dana po jedan \u2018zeleni\u2019 aktivist bio je ubijen \u0161to je vi\u0161e od 1.700 ljudi koji su \u017eivotom platili poku\u0161aje da sprije\u010de rudarenje, bu\u0161enje nafte, kr\u010denje \u0161uma, pokazuje nova studija koju je objavio Global Witness, prenosi Hina.<\/p>\n
Za deset godina najve\u0107i broj ubistava boraca za za\u0161titu \u017eivotne sredine dogodio se u Brazilu i Kolumbiji, a autori studije isti\u010du da brojke ne pokazuju stvarne razmjere nasilja. Ranije ove godine ubijeni su britanski novinar Dom Phillips i lokalni stru\u010dnjak Bruno Pereira \u0161to je bacilo novo svijetlo na bezakonje u nekim djelovima Amazonije.<\/p>\n
U zadnjem izvje\u0161taju Global Witnessa Latinska Amerika je podru\u010dje s najvi\u0161e smrtonosnih napada na borce za za\u0161titu \u017eivotne sredine.<\/p>\n
Prema toj studiji 68 posto svih ubistava zelenih aktivista dogodilo se na tom kontinentu, a najvi\u0161e u Brazilu, Kolumbiji, Meksiku i Hondurasu.<\/p>\n
Mnogi ubijeni aktivisti su domoroci uklju\u010deni u borbu protiv velikih kompanija kako bi sprije\u010dili eksploataciju svoje zemlje od vlasnika rudnika, bu\u0161enja nafte, kr\u010denja \u0161ume radi \u0161irenja poljoprivrednog zemlji\u0161ta ili gradnje hidroelektrana.<\/p>\n
Nau\u010dnici strahuju da \u0107e borci za \u017eivotnu sredinu biti jo\u0161 ugro\u017eeniji danas kada je svijet suo\u010den s energetskom krizom kao posljedicom rata u Ukrajini. U 2021. godini ubijeno je 200 aktivista, odnosno njih \u010detiri svake sedmice.<\/p>\n
\u201cRaste pritisak na prirodne resurse u svijetu, a najve\u0107a bitka vodi se u Amazoniji u Brazilu, ka\u017ee Shruti Suresh iz Global Witnessa te isti\u010de da \u201cse 85 posto takvih ubistava u Brazilu dogodilo upravo u toj regiji\u201d.<\/p>\n
\u201cU ratu za zemlju koja je nepravedno raspodijeljena, ljudi se bore da za\u0161tite svoju zemlju protiv onih koji \u017eele vi\u0161e i vi\u0161e za eksploataciju resursa i u tom ratu i \u017ertve su domoroda\u010dke zajednice, lokalne zajednice, njihovi protesti i njihovi glasovi se gu\u0161e\u201d, navodi Suresh.<\/p>\n
Kolumbijski borac za ljudska prava Oscar Sampayo izgubio je tri prijatelja 2021., koji su ubijeni jer su se bunili protiv frakcije nafte u regiji Magdalena Medio zbog pogubnih posljedica na lokalnu zajednicu i \u017eivotnu sredinu.<\/p>\n
Posljedice rata u Ukrajini sada se osje\u0107aju \u010dak i u Kolumbiji, jer \u201cKako se ugalj, nafta i plin vi\u0161e ne kupuju od Rusa, eksploatacija se sada pove\u0107ava na jugu, posebno u zemljama kao \u0161to je Kolumbija i bez obzira \u0161to to donosi kr\u0161enja ljudskih prava\u201d, ka\u017ee Sampayo za BBC News.<\/p>\n
Novo politi\u010dko vo\u0111stvo u Kolumbiji obe\u0107alo je da \u0107e biti ekolo\u0161ki svjesno, ali nasilje prema zelenim aktivistima pove\u0107ava se, navodi Sampayo koji ne namjerava odustati uprkos smrti svojih prijatelja i napadima koje je i sam do\u017eivio.<\/p>\n
Global Witness upozorava da se zadnjih godina stanje pogor\u0161ava umjesto da kre\u0107e na bolje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U\u00a0 izvje\u0161taju Global Witnessa, Latinska Amerika je podru\u010dje sa najvi\u0161e smrtonosnih napada na borce za za\u0161titu \u017eivotne sredine, prenosi Al-jazeera. U proteklih deset godina svaka dva dana po jedan \u2018zeleni\u2019 aktivist bio je ubijen \u0161to je vi\u0161e od 1.700 ljudi koji su \u017eivotom platili poku\u0161aje da sprije\u010de rudarenje, bu\u0161enje nafte, kr\u010denje \u0161uma, pokazuje nova studija […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":356257,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-356256","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/356256","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=356256"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/356256\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":356258,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/356256\/revisions\/356258"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/356257"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=356256"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=356256"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=356256"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}