{"id":356164,"date":"2022-09-29T08:16:05","date_gmt":"2022-09-29T06:16:05","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=356164"},"modified":"2022-09-29T08:16:05","modified_gmt":"2022-09-29T06:16:05","slug":"makedonija-postaje-zemlja-duhova","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/09\/29\/makedonija-postaje-zemlja-duhova\/","title":{"rendered":"Makedonija postaje zemlja duhova"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Darko Andonovski<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Vrlo je vjerojatno da \u0107e Makedonija do kraja stolje\u0107a postati zemlja duhova ako se ne izgradi odgovaraju\u0107a demografska politika, ali i ako se ne promjene glavni akteri u politi\u010dko-ekonomskom sustavu, koji je ve\u0107 tri desetlje\u0107a uzurpiran od strane subjekata \u010diji je glavni cilj da se kroz koruptivno djelovanje osobno obogate na teret dr\u017eave. Do ovakvog zaklju\u010dka se lako mo\u017ee do\u0107i ako se analiziraju svje\u017ei podaci pro\u0161logodi\u0161njeg popisa stanovni\u0161tva, provedenog po prvi put nakon dvadesetogodi\u0161nje pauze.<\/p>\n

Naime, popisom je utvr\u0111eno da je u Makedoniji bez ijednog stanovnika ostalo ukupno 207 nekada naseljenih mjesta. Na popisu stanovni\u0161tva 2002. godine je bilo 147 takvih nenaseljenih mjesta, \u0161to zna\u010di da je u toku dva desetlje\u0107a 60 novih mjesta, u kojima je nekada bilo \u017eivota, ostalo bez stanovnika. To ne treba \u010duditi ako se uzme u obzir da je od 2002. do 2022. godine broj rezidentnog stanovni\u0161tva smanjen sa 2.022.547 na 1.836.713, \u0161to je pad od oko 185.000 ljudi. Broj ku\u0107anstava\/obitelji 2002. godine iznosio je 564.296, a dvadesetak godina kasnije 598.632. Porast broja ku\u0107anstava obja\u0161njava smanjenje prosje\u010dnog broja \u010dlanova ku\u0107anstva \u2013 danas je on 3,07, u odnosu na 3,58 prije dvadeset godina, a prema dobnoj strukturi najve\u0107i postotak stanovni\u0161tva (7%) je danas u dobnoj skupini od 40-44 godine.<\/p>\n

Osim toga, u statistici Fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja na kraju 2021. godine evidentirano je 572.303 radnika osiguranih obveznim mirovinsko-invalidskim osiguranjem, a broj evidentiranih umirovljenika je bio 327.535. Broj umirovljenika u zemlji se svake godine u prosjeku pove\u0107a za pet tisu\u0107a ljudi, a omjer radnika i umirovljenika se u kontinuitetu smanjuje.<\/p>\n

\n

Pada broj stanovnika, raste broj stanova<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Prema statisti\u010dkim podacima, broj stanova\/boravi\u0161ta u 2002. godini iznosio je 698.143, a u 2022. godini 839.174, \u0161to je pove\u0107anje za oko 141.000 novih stanova. Prema najnovijem popisu \u010dak 307.000 stanova je prazno\/neuseljeno. Podaci Narodne banke pokazuju da ponuda novih stanova i dalje raste. Glavni razlog pove\u0107anog interesa za gradnju stambenih objekata je migracija iz unutra\u0161njosti u glavni grad Skoplje i pove\u0107ano kreditiranje banaka. Drugim rije\u010dima, stanovni\u0161tvo iz manjih mjesta i sela zbog neravnomjernog regionalnog razvoja jo\u0161 uvijek tra\u017ei \u017eivotnu priliku u Skoplju, bez obzira je li razlog za takvu migraciju posao ili \u0161kolovanje. Zapravo, Skoplje je mnogima samo prva stanica na putu ka kona\u010dnom iseljavanju iz zemlje.<\/p>\n

U okviru ponude novih stanova, zna\u010dajan je rast broja neprodanih stanova i stanova u izgradnji. Prema statistici Narodne banke, prosje\u010dan broj ponu\u0111enih stanova u prva dva kvartala 2021. je 22.198, od \u010dega se samo 3 posto odnosi na prodane nove stanove. U strukturi dominiraju stanovi u izgradnji s udjelom od 63 posto. Na temelju koeficijenta apsorpcije, koji je u prvom polugodi\u0161tu u prosjeku iznosio 8,7 posto, prosje\u010dno razdoblje od trenutka izgradnje i ponude stanova na tr\u017ei\u0161tu do trenutka njihove prodaje je 2,9 godine. Brojke pokazuju da postaje izvjesno da \u0107e se broj praznih stanova u budu\u0107nosti pove\u0107avati.<\/p>\n

\n

Zabrinjavaju\u0107i trendovi<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Drugi pokazatelj koji bi trebao ozbiljno potresti kreatore politika je broj u\u010denika i studenata. Naime, iz godine u godinu sve je manji broj generacija koje ulaze u osnovno obrazovanje, kao i ukupan broj u\u010denika. Broj upisanih u\u010denika u osnovno obrazovanje u akademskoj godini 2020.\/2021. manji je za 8,4 posto u odnosu na 2010.\/2011. Smanjuje se i stanje upisanih u\u010denika u srednje obrazovanje. Broj upisanih u\u010denika u srednje obrazovanje u akademskoj godini 2020.\/2021. u odnosu na 2010.\/2011. smanjen je za 24,1 posto. Broj upisanih studenata u proteklih deset godina smanjen je za 19,6 posto.<\/p>\n

Ovakvi podaci u obrazovanju ne bi trebali \u010duditi ako se uzmu u obzir katastrofalni trendovi o\u010dekivanog \u017eivotnog vijeka u zemlji. Broj \u017eivoro\u0111ene djece u 2011. godini iznosio je 22.770, a u 2021. godini 18.648, \u0161to zna\u010di da se u razdoblju od samo deset godina broj \u017eivoro\u0111ene djece smanjio za 4.122, a stopa nataliteta s 11,2 promila na 10,2. Promjene u dobnoj strukturi stanovni\u0161tva imaju svoj odraz i na broj umrlih u zemlji. Naime, broj umrlih u 2011. godini iznosio je 18.648, a lani je taj broj porastao na 19.465. Razumljivo, broj umrlih pridonio je pove\u0107anju stope mortaliteta, koja se sa 9,5 promila u 2011. pove\u0107ala na 15,5 promila u 2021. Osim toga, u odnosu na 2011. godinu, u 2021. godini bilje\u017ei se pad broja sklopljenih brakova za 9,5 posto i porast broja razvoda za 12 posto.<\/p>\n

U navodima nedavno izra\u0111ene studije o dru\u0161tveno-politi\u010dkoj participaciji mladih u Makedoniji precizno se otkrivaju razlozi pove\u0107anog iseljavanja mladih iz zemlje: \u201cSamo jedna tre\u0107ina ispitanika (30,5 posto) smatra da \u0107e za 5 godina zemlja biti bolje mjesto za \u017eivot mladih. Dvije tre\u0107ine mladih (64,8 posto) nezadovoljno je svojim mjestom u dru\u0161tvu. \u010cak 58 posto mladih iselilo bi se iz zemlje kada bi im se pru\u017eila prilika. Od toga bi se samo 6,9 posto vratilo u zemlju. Gotovo 8 od 10 mladih (77,3 posto) smatra da se vlast djelomi\u010dno ili uop\u0107e ne brine o njima i njihovim potrebama. 69,4 posto mladih nikada nije bilo konsultirano od strane vlasti, ni na lokalnoj ni na centralnoj razini. Ve\u0107ina mladih (62 posto) smatra da je Vlada nedovoljno anga\u017eirana u rje\u0161avanju problema mladih, dok samo 1 od 4 mladih (24 posto) ima pozitivno mi\u0161ljenje o radu Vlade,\u201d navodi se u studiji. Zapravo, ovo je samo jedno od brojnih istra\u017eivanja provedenih tijekom godina koja pokazuju da mlada populacija ne vidi pobolj\u0161anje socioekonomskih prilika u zemlji. Oni ili njihovi bli\u017enji svakodnevno su svjedoci politi\u010dkih zlouporaba vlasti, ekonomskih nepravdi, institucionalne neu\u010dinkovitosti, korupcije i socijalne nejednakosti, \u0161to samo poja\u010dava odlu\u010dnost da se iskoristi prva prilika za odlazak iz zemlje.<\/p>\n

\n

Istro\u0161ene strategije<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Predstavnici dr\u017eavnih institucija i politi\u010dkih stranaka redovito u javnim nastupima pokazuju svijest o demografskim problemima u Makedoniji. Puna su im usta rje\u0161enja za zadr\u017eavanje mladih, pobolj\u0161anje \u017eivotnog standarda i smanjenje iseljavanja. Za to su izra\u0111ene brojne strategije na dr\u017eavnoj razini. Tako je tijekom 2013. i 2014. godine Ministarstvo rada i socijalne politike poduzelo aktivnosti na reviziji \u201cStrategije za demografski razvoj Republike Makedonije 2008.-2015.\u201c i pripremilo novu \u201cStrategiju za demografski razvoj za razdoblje 2015.-2024.\u201c. Predstavnici svih relevantnih institucija, kao i mnogobrojni doma\u0107i i me\u0111unarodni stru\u010dnjaci fokusirali su se na podru\u010dja djelovanja kao \u0161to su: obiteljske politike, migracijske politike, te politike aktivnog starenja i me\u0111ugeneracijske solidarnosti. Glavni strate\u0161ki cilj u ovim dokumentima je unaprje\u0111enje postoje\u0107ih demografskih kretanja kroz implementaciju dugoro\u010dnih politika, koje \u0107e izravno i neizravno utjecati na demografski razvoj. Strategija 2015.-2024., izme\u0111u ostalog, predvi\u0111a stvaranje okvira za provedbu i pra\u0107enje programa usmjerenih ka podr\u0161ci mladih u stvaranju preduvjeta za brak i obitelj, poticanje i stimuliranje svih oblika zapo\u0161ljavanja, samozapo\u0161ljavanja i poduzetni\u0161tva mladih, kao i pra\u0107enje i kontinuirano stvaranje mogu\u0107nosti smanjenja tro\u0161kova odgoja djece kroz porezne olak\u0161ice i povlastice. Strategija tako\u0111er predvi\u0111a pobolj\u0161anje mogu\u0107nosti povoljnih kredita za mlade bra\u010dne parove, definiranje i stvaranje uvjeta za potporu investicijama i zapo\u0161ljavanju u ruralnim podru\u010djima, ravnomjerniji regionalni razvoj kako bi se smanjile unutarnje migracije (prvenstveno prema gradu Skoplju i ve\u0107im gradovima u zemlji), stvaranje uvjeta koji bi djelovali na smanjenje iseljavanja mladih visokoobrazovanih kadrova i talenata, ili takozvanog \u201codlijeva mozgova\u201d i jo\u0161 mnogo drugih mjera u pravcu pobolj\u0161anja demografske strukture u zemlji.<\/p>\n

Makedonija nikad nije bila deficitarna u pogledu najrazli\u010ditijih istra\u017eivanja, te izrada raznih studija I projekata, naro\u010dito otkada se takvi projekti financiraju iz raznih inostranih fondova. Me\u0111utim, \u010dinjenica je da sva ta istra\u017eivanja, kao i razne studije i strategije nikada nisu imale svoj pravi epilog kad je u pitanju njihovo sprovo\u0111enje u praksi, pa je veoma za o\u010dekivati da \u0107e tako biti i s gorespomenutim mjerama. Sve te mjere dobro zvu\u010de na papiru, no, kroz manje od dvije godine (2024.) istje\u010de rok za provedbu najnovije strategije demografskog razvoja, a podatak posljednjeg popisa stanovni\u0161tva iz pro\u0161le godine najbolja je potvrda da je ona potpuno proma\u0161ena, odnosno da se nije provodila kako treba i da dr\u017eavne institucije nisu u\u010dinile ni\u0161ta da zadr\u017ee gra\u0111ane. Zato se \u010dini da \u0107e se bez bitnih promjena politi\u010dko-ekonomskih okolnosti iseljavanje nastaviti i da \u0107e u sljede\u0107im desetlje\u0107ima u Makedoniji ostati samo gra\u0111ani starijih generacija\u2026 Oni koji nemaju snage za nekakav novi po\u010detak izvan granica svoje zemlje.<\/p>\n

Bilten<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U Makedoniji je nakon dvadesetogodi\u0161nje pauze proveden popis stanovni\u0161tva koji pokazuje da se od 2002. stanovni\u0161tvo smanjilo za 185.000 osoba, a istovremeno je izgra\u0111eno gotovo jednako toliko novih stanova, dok preko 300.000 stanova zjape prazni. Broj studenata u proteklih deset godina pao je 20 posto, a ve\u0107ina mladih bi se iselila iz zemlje kada bi im se za to pru\u017eila prilika.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":350635,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[2125],"class_list":["post-356164","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-makedonija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/356164","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=356164"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/356164\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":356165,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/356164\/revisions\/356165"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/350635"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=356164"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=356164"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=356164"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}