{"id":355760,"date":"2022-09-23T07:24:53","date_gmt":"2022-09-23T05:24:53","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=355760"},"modified":"2022-09-23T07:24:53","modified_gmt":"2022-09-23T05:24:53","slug":"otpisani-srbi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/09\/23\/otpisani-srbi\/","title":{"rendered":"Otpisani Srbi"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Tamara Opa\u010di\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Kona\u010dni rezultati popisa stanovni\u0161tva provedenog 2021., objavljeni u \u010detvrtak, pokazuju da je broj Srba u Hrvatskoj u posljednjih deset godina manji za 62.741, odnosno \u010dak 33,6 posto. Njihov broj je od 2011. godine, kada ih je bilo 186.633 (4,4 posto ukupnog stanovni\u0161tva), pao na 123.892 (3,2 posto).<\/p>\n

Pad broja Srba, kao i ostatka stanovni\u0161tva, primjetan je u svim \u017eupanijama, a odrazio se i na gubitak prava propisanih Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina u vi\u0161e sredina. Uz Vukovar, gdje ih sada \u017eivi 6.890 (odnosno 29,7 posto, za razliku od 2011. kada ih je bilo 9.654, tj. 34,9 posto), Srbi su bez prava na ravnopravnu slu\u017ebenu upotrebu vlastitog jezika i pisma ostali u jo\u0161 dvije jedinice lokalne samouprave: gradu Vrbovskom, gdje je njihov broj u deset godina s 1.788 (35,2 posto) pao na 1.255 pa ih je sada 32,4 posto, i op\u0107ini Donji Kukuruzari, gdje ih je 2011. \u017eivjelo 569 (34,8 posto), a sada 337 (31,2 posto).<\/p>\n

Ukoliko lokalne jedinice druga\u010dije ne odrede svojim statutima, Srbi bi bez prava na izbor zamjenika \u017eupana mogli ostati u \u010dak \u010detiri \u017eupanije: Bjelovarsko-bilogorskoj, gdje je broj Srba u deset godina s 7.552 (6,3 posto) pao na 4.964 (4,9 posto), Primorsko-goranskoj (pad s 14.888 tj. 5,03 posto na 10.419 \u2013 3,9 posto), Viroviti\u010dko-podravskoj (2011. godine 5.144 \u2013 6,1 posto, a 2021. godine 3.168 \u2013 4,5 posto) i Po\u017ee\u0161ko-slavonskoj, gdje prema najnovijem popisu \u017eivi 2.801 (4,4 posto) Srba, dok ih je 2011. bilo 4.680 (6 posto).<\/p>\n

Za razliku od ranijeg perioda, gra\u0111ani srpske nacionalnosti vi\u0161e nemaju pravo na izbor zamjenika gradona\u010delnika u Pakracu, gdje je njihov broj pao sa 1.340 (15,8 posto) na 801 (11,3 posto), te zamjenika na\u010delnika u jo\u0161 \u010detiri op\u0107ine: Rasinji (tamo je broj Srba s 533 tj. 16,3 posto, pao na 392, odnosno 14,9 posto), Podgora\u010du (pad s 466 na 296, odnosno sa 16,2 na 12,1 posto), Viljevu (pad s 340 \u2013 16,5 posto na 227 \u2013 14 posto) te Dragali\u0107u, jednoj od op\u0107ina koja bilje\u017ei najve\u0107i pad udjela Srba u ukupnom stanovni\u0161tvu. Tamo je udio Srba s nekada\u0161njih 17,8 posto (ukupno 243 stanovnika srpske nacionalnosti) pao na svega 7,1 posto (75).<\/p>\n

Gledaju\u0107i rezultate po \u017eupanijama, najve\u0107i pad broja Srba zabilje\u017een je u Brodsko-posavskoj, gdje je u deset godina s 4.124 pao na 2.170 (47,4 posto manje), pa ih je sada 1,7 posto. Slijede je Sisa\u010dko-moslava\u010dka s padom od 42,1 posto (nekad 21.002, odnosno 12,2 posto, a danas 12.153 tj. 8,7 posto), Li\u010dko-senjska s 41,5 posto (2011. godine 6.949 tj. 13,6 posto, a 2021. godine 4.062 tj. 9,5 posto) i Po\u017ee\u0161ko-slavonska, koja je u deset godina ostala bez 40,1 posto gra\u0111ana srpske nacionalnosti.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0 Prema rezultatima popisa stanovni\u0161tva, Srbi su izgubili pravo na ravnopravnu upotrebu jezika i pisma u tri jedinice lokalne samouprave. Pravo na izbor do\u017eupana mogli bi izgubiti u \u010detiri \u017eupanije, kao i pravo na izbor zamjenika gradona\u010delnika Pakraca i \u010detiri zamjenika op\u0107inskih na\u010delnika<\/h2>\n

Zna\u010dajan pad broja primjetan je i u Viroviti\u010dko-podravskoj \u017eupaniji koja je u proteklom desetlje\u0107u ostala bez 1.976 Srba (38,4 posto manje), pa ih je sada 3.168 (4,5 posto), Karlova\u010dkoj (4725, odnosno 35,2 posto manje) koja ih po posljednjem popisu broji ukupno 8.683 (7,7 posto) i Osje\u010dko-baranjskoj (8171, tj. 34,5 posto manje), gdje ih je sada 15.486 \u2013 6 posto.<\/p>\n

Sli\u010dni trendovi vidljivi su i u ostalim \u017eupanijama, ali i Gradu Zagrebu koji od popisa 2011. bilje\u017ei 5492 (31,3 posto) manje Srba, odnosno sada u ukupnom broju stanovnika glavnog grada \u010dine 1,6 posto (12.034) za razliku od ranijih 2,2 (17.526) pa su ostali i bez prava na svog predstavnika u gradskoj skup\u0161tini. U Zagreba\u010dkoj \u017eupaniji ih je pak popisano 1.789 (929 tj. 34,2 posto manje), Vukovarsko-srijemskoj 19.309 \u2013 13,5 posto (pad za 30,6 posto), \u0160ibensko-kninskoj 8.064 \u2013 8,4 posto (30 posto manje), Primorsko-goranskoj 10.419, odnosno 3,9 posto (pad 30 posto), Zadarskoj 5.955 \u20133,7 posto (27,2 posto manje), Koprivni\u010dko-kri\u017eeva\u010dkoj 1.535 tj. 1,5 posto (pad za 30,1), Bjelovarsko-bilogorskoj 4.964 tj. 4,9 posto (pad 34,3), Splitsko-dalmatinskoj 3.271 \u2013 0,8 posto (30,6 posto manje), Istarskoj 5.778 \u2013 tri posto (pad od 19,8 posto), Dubrova\u010dko-neretvanskoj 1.433 \u2013 1,2 posto (31,6 manje), Krapinsko-zagorskoj 159 tj. 0,13 posto (pad za 26,7 posto), Vara\u017edinskoj 472 tj. 0,3 (pad za 32,5 posto) i Me\u0111imurskoj 187 \u2013 0,2 posto (pad 24,9).<\/p>\n

Za razliku od prija\u0161njih godina, kada su imali pravo na ravnopravnu upotrebu jezika i pisma u ukupno 23 jedinice lokalne samouprave, Srbi su sada to pravo zadr\u017eali u njih 20, i to op\u0107inama: Krnjaku (58 posto Srba), Vojni\u0107u (38,5), Donjem Lapcu (79,2), Vrhovinama (47,6), Udbini (42,6), \u0160odolovcima (78,1), Jagodnjaku (62,9), Erdutu (53,7), Dvoru (67,3), Gvozdu (62,6), Biskupiji (81,9), Civljanima (73,7), Kistanjama (51,9), Erveniku (97), Marku\u0161ici (90,2), Trpinji (87,8), Negoslavcima (96,8), Borovu (90,7), Gra\u010dacu (43,4) i Pla\u0161kom (39,8).<\/p>\n

Naime, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina propisano je da pripadnici manjina ostvaruju pravo na ravnopravnu slu\u017ebenu upotrebu jezika i pisma u onim sredinama u kojima \u010dine najmanje tre\u0107inu stanovni\u0161tva. Ukoliko, pak, sudjeluju u stanovni\u0161tvu op\u0107ina i gradova s vi\u0161e od 15 posto, te u \u017eupanijama s vi\u0161e od pet posto, istim zakonom odre\u0111eno je da imaju i pravo na razmjernu zastupljenost u lokalnim predstavni\u010dkim tijelima te pod istim uvjetima na izbor zamjenika op\u0107inskog na\u010delnika, gradona\u010delnika, odnosno \u017eupana.<\/p>\n

Za razliku od pro\u0161log popisa, kada su imali pravo na izbor deset zamjenika \u017eupana, sada ih imaju u ukupno \u0161est: u Sisa\u010dko-moslava\u010dkoj, Karlova\u010dkoj, Li\u010dko-senjskoj, Osje\u010dko-baranjskoj, \u0160ibensko-kninskog i Vukovarsko-srijemskoj \u017eupaniji.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0 Srbi su bez prava na ravnopravnu slu\u017ebenu upotrebu vlastitog jezika i pisma, osim u Vukovaru, ostali u gradu Vrbovskom i op\u0107ini Donji Kukuruzari<\/h2>\n

Ranije su imali i pravo na izbor deset zamjenika gradona\u010delnika, a sada devet i to u gradovima: Glini (20,5 posto Srba), Hrvatskoj Kostajnici (22,8 posto), Ogulinu (15,03), Vukovaru (29,7), Vrbovskom (32,4), Obrovcu (31,3), Belom Manastiru (20,1), Kninu (21,4) i Skradinu, gdje je postotak Srba u blagom porastu \u2013 s 17,7 sko\u010dio je na 18,1 posto.<\/p>\n

Na prija\u0161njim lokalnim izborima pripadnici srpske nacionalne manjine mogli su birati i 19 zamjenika na\u010delnika, a sada u 15, i to u op\u0107inama: Donji Kukuruzari (31,2 posto Srba), Hrvatska Dubica (16,4), Majur (19,7), Sunja (17), Topusko (25), Pla\u0161ki (39,8), Saborsko (18,9), Lovinac (15,1), Plitvi\u010dka Jezera (23), Oku\u010dani (16), Gra\u010dac (43,4), Darda (20,1), Kne\u017eevi Vinogradi (16,5), Popovac (16,2) i Stari Jankovci (18,7 posto).<\/p>\n

Kako su Novosti ve\u0107 pisale, generalni pad broja stanovnika primjetan je u nerazvijenijim sredinama u kojima ve\u0107inu \u010dine Srbi. Najgore rezultate me\u0111u op\u0107inama tako imaju Vrhovine, gdje je 51,8 posto manje ljudi \u2013 s 1.381 (od \u010dega 80,2 posto Srba) pale su na njih 666 (47,6 posto Srba) i Dvor koji je ostao bez 2.526 stanovnika (ranije je imao 5570, od \u010dega 71,9 posto Srba) pa ih sada ima 3.044 (67,3 posto Srba ). Donji Lapac ima 32,8 posto manje ljudi, odnosno s nekada\u0161njih 2.113 (pri \u010demu su 80,6 posto \u010dinili Srbi), u deset godina pao je na 1.419 stanovnika (79,2 posto Srba). Krnjak ima 31,4 posto manje ljudi (1361), Gra\u010dac 31,2 posto (3229), Biskupija 30,9 posto (1174), Negoslavci 30,8 posto (1012), Gvozd 30,1 posto (2077), Marku\u0161ica 29,6 posto (1800), Civljane 28,5 posto (171), Udbina 28,2 posto (1346), Borovo 27,1 posto (3685), Ervenik 26,2 posto (816), \u0160odolovci 26 posto (1224), Jagodnjak 25,7 posto (1504), Trpinja 25,2 posto (4166), Erdut 24,3 posto (5534), Kistanje 24 posto (2644), Vojni\u0107 22,3 posto (3704) i Pla\u0161ki 20,9 posto (1653).<\/p>\n

Puno bolje stanje nije ni u ostalim gradovima i op\u0107inama gdje Srbi \u017eive u ve\u0107em broju, ali ne prelaze tre\u0107inu ukupnog stanovni\u0161tva, poput Gline koja je od 9.283, koliko je imala prije deset godina (od \u010dega 27,5 posto Srba), popisala tek 7207 (20,5 posto Srba). Jo\u0161 je gore pro\u0161ao grad Hrvatska Kostajnica koji je spao s ukupno 2.756 (25 posto Srba) na 1946 stanovnika (22,8 posto Srba). Od nekada\u0161njih 2.985 stanovnika (29,9 posto Srba) Topusko je izgubilo 716 stanovnika, pa ih je sada 2.269 (od \u010dega 25 posto Srba). Hrvatska Dubica je s 2.089 (22,4 posto Srba) pala na 1.487 (16,4 posto Srba), Majur s 1.185 (27,3 posto Srba) na 782, a Benkovac s nekada\u0161njih 11.026 (od \u010dega 13,8 posto Srba) na 9728 stanovnika (13,6 posto Srba).<\/p>\n

U proteklom desetlje\u0107u smanjio se i broj gra\u0111ana Hrvatske koji se izja\u0161njavaju kao pravoslavni vjernici \u2013 2011. ih je bilo 190.143 (4,4 posto), a sada ih je 128.395 (3,3 posto) \u2013 te onih koji su izjavili da im je srpski materinski jezik. Ranije ih je bilo 52.879 (1,2 posto), a sada ih ima 45.004 (1,2 posto).<\/p>\n

Na kraju, kada se podvu\u010de crta, Hrvatska je od 1991., kada ih je tu \u017eivjelo 581.663 (12,2 posto), ostala bez ukupno 457.771 gra\u0111ana srpske nacionalnosti. Tako se kao nikad ranije pribli\u017eila planu koji je 1998., tri godine uo\u010di prvog poslijeratnog popisa stanovni\u0161tva, javno iznio Franjo Tu\u0111man. “Rije\u0161ili smo srpsko pitanje i Srba vi\u0161e ne\u0107e biti 12 posto i \u0161est posto Jugoslavena koliko ih je bilo. A tri posto koliko \u0107e ih biti, ne\u0107e vi\u0161e ugro\u017eavati hrvatsku dr\u017eavu”, poru\u010dio je tada jedan od glavnih kreatora postoje\u0107e demografske strukture Hrvatske.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hrvatska je od 1991., kada ih je tu \u017eivjelo 581.663 (12,2 posto), ostala bez ukupno 457.771 gra\u0111ana srpske nacionalnosti. Tako se, kao nikad ranije, pribli\u017eila planu koji je 1998. javno iznio Franjo Tu\u0111man: “Rije\u0161ili smo srpsko pitanje i Srba vi\u0161e ne\u0107e biti 12 posto i \u0161est posto Jugoslavena koliko ih je bilo. A tri posto koliko \u0107e ih biti, ne\u0107e vi\u0161e ugro\u017eavati hrvatsku dr\u017eavu”<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":324762,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-355760","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/355760","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=355760"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/355760\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":355761,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/355760\/revisions\/355761"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/324762"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=355760"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=355760"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=355760"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}