Savremene klimatske promjene i ekstremne vremenske pojave nijesu zaobi\u0161le ni Crnu Goru, smatra pofesor Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr Dragan Buri\u0107, \u010dija je to oblast nau\u010dnog istra\u017eivanja.<\/p>\n
\u201eTokom prethodnih 70 godina, trend porasta srednje temperature vazduha je zna\u010dajan u na\u0161oj dr\u017eavi, kako godi\u0161nje tako i na nivou sezona. Posmatraju\u0107i u srednjoj vrijednosti, u Podgorici, na primjer, zime postaju toplije za oko 0,15 stepeni celzijusa po dekadi, a ljeta za \u010dak 0,37 stepeni celzijusa po dekadi. Na godi\u0161njem nivou, period 1991-2020. je u Podgorici topliji za oko 1,1 stepeni celzijusa u odnosu na prethodni 30-godi\u0161nji interval (1961-1990)\u201c, navodi podatak iz svog istra\u017eivanja prof. dr Buri\u0107.<\/p>\n
Danas \u017eivimo u eri klimatskih promjena koje su, po mi\u0161ljenju mnogih, ubrzanije i intenzivnije u odnosu na one iz prethodnih epoha.<\/p>\n
\u201e\u010cinjenica je da se planeta zagrijava i da je, u vezi s tim, pove\u0107ana u\u010destalost i intenzitet ekstremnih vremenskih i klimatskih doga\u0111aja. Postoje regionalne razlike u pogledu porasta temperature. Regionalne promjene u re\u017eimu i koli\u010dini padavina su jo\u0161 izrazitije – pojedine regije i dr\u017eave postaju aridnije, a neke humidnije, dok ima i onih podru\u010dja u kojima se smjenjuju su\u0161ni i ekstremno ki\u0161ni periodi sa poplavama\u201c, obja\u0161njava Buri\u0107, pi\u0161e na sajtu UCG.<\/a><\/p>\n Kada je rije\u010d o Crnoj Gori, istra\u017eivanje pokazuje da intenzivnije raste maksimalna u odnosu na minimalnu temperaturu.<\/p>\n \u201eZa razliku od temperature, sa sezonskim i godi\u0161njim sumama padavina se ne de\u0161ava ni\u0161ta zabrinjavaju\u0107e. Godi\u0161nje, prolje\u0107ne i jesenje sume padavina imaju pozitivan trend, a zimske i ljetnje negativan, ali su te promjene bezna\u010dajne. Me\u0111utim, ne samo kod temperature, ve\u0107 i kod padavina je prisutno pove\u0107anje dnevnih ekstrema. To zna\u010di da se \u010de\u0161\u0107e registruju dani sa visokim temperaturama i sa obilnijim padavinama. Sa druge strane, pove\u0107ava se i broj su\u0161nih dana, odnosno dana bez padavina ili sa zanemarljivom koli\u010dinom. Dakle, mo\u017ee se zaklju\u010diti da je klima Podgorice, generalno Crne Gore, postala zna\u010dajno toplija i blago su\u0161nija\u201c, ka\u017ee profesor Buri\u0107.<\/p>\n Projekcije ukazuju, navodi on, da \u0107e se trend temperature i padavina nastaviti i u budu\u0107nosti. Prema regionalnim klimatskim modelima, u odnosu na dana\u0161nju prosje\u010dnu temperaturu, procjenjuje se da \u0107e u periodu 2071-2100. Podgorica biti toplija za oko 2 stepena celzijusa, a po ekstremnijem scenariju i do 3,5-4,5 stepeni celzijusa, zavisno od modela.<\/p>\n \u201eProjekcije razli\u010ditih modela su saglasne za temperaturu, ali ne i za padavine. Pa tako imamo modele \u010dije projekcije ukazuju na ve\u0107u koli\u010dinu padavina u Podgorici, a ima i onih \u010dije simulacije ka\u017eu da \u0107e ih biti manje. Sli\u010dni rezultati su dobijeni i za Kola\u0161in i druga mjesta u Crnoj Gori. Tako\u0111e, postoji velika saglasnost klimatskih modela da u budu\u0107nosti treba ra\u010dunati na \u010de\u0161\u0107e ekstremne vremenske i klimatske doga\u0111aje. Bez obzira na to \u0161to ne postoji ta\u010dan model, klimatske projekcije treba shvatiti ozbiljno, jer ukazuju \u0161ta se mo\u017ee dogoditi ako ne budemo vodili ra\u010duna o \u017eivotnoj sredini\u201c, poru\u010duje profesor Buri\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U Crnoj Gori intenzivnije raste maksimalna u odnosu na minimalnu temperaturu i klima je postala zna\u010dajno toplija i blago su\u0161nija, pokazuje istra\u017eivanje profesora Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr Dragana Buri\u0107a.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":355211,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-355210","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/355210","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=355210"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/355210\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":355212,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/355210\/revisions\/355212"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/355211"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=355210"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=355210"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=355210"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}