{"id":355175,"date":"2022-09-15T06:49:14","date_gmt":"2022-09-15T04:49:14","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=355175"},"modified":"2022-09-15T06:49:14","modified_gmt":"2022-09-15T04:49:14","slug":"razarajuce-poplave-u-pakistanu-ukazuju-na-to-da-je-klimatska-kriza-u-isto-vrijeme-i-duznicka-kriza","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/09\/15\/razarajuce-poplave-u-pakistanu-ukazuju-na-to-da-je-klimatska-kriza-u-isto-vrijeme-i-duznicka-kriza\/","title":{"rendered":"Razaraju\u0107e poplave u Pakistanu ukazuju na to da je klimatska kriza u isto vrijeme i du\u017eni\u010dka kriza"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Heidi Chow<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Poplava u Pakistanu humanitarna je kriza epskih razmjera. Odnosi \u010ditave gradove, klju\u010dne infrastrukturne objekte, domove, poljoprivredna zemlji\u0161ta i urode. Sa tre\u0107inom zemlje pod vodom, 33 miliona ljudi pogo\u0111enih ovom poplavom, i brojem poginulih koji prevazilazi hiljadu i stalno se pove\u0107ava, predvi\u0111a se da \u0107e ljudski i ekonomski tro\u0161kovi biti astronomski.<\/p>\n

Procjenjuje se da \u0107e velika \u0161teta nanesena dr\u017eavi ko\u0161tati najmanje deset milijardi dolara. Dr\u017eava se suo\u010dava sa trenutnim izazovima kao \u0161to su raseljavanje, besku\u0107ni\u0161tvo, glad i \u0161irenje bolesti koje se prenose vodom, kao i sa dugoro\u010dnim tro\u0161kovima rekonstrukcije i ponovne gradnje. Pakistan se suo\u010dava sa sve dubljom du\u017eni\u010dkom krizom kako bi otplatio tro\u0161kove klimatske katastrofe koju nije izazvao.<\/p>\n

Sherry Rehman, pakistanski ministar za klimatske promjene, izdao je o\u0161tro upozorenje prema kojem je Pakistan mjesto katastrofe na kojem se de\u0161avaju “iznenadne poplave, brojna plavljenja ledenja\u010dkih jezera, toplotni udari, a sada i stravi\u010dne monsunske ki\u0161e decenije.” U Pakistanu ima preko sedam hiljada gle\u010dera, \u0161to predstavlja najve\u0107i broj izvan polarne oblasti. Globalno zagrijavanje uti\u010de na to da se oni br\u017ee i ranije tope, \u010dime se stvaraju ledenja\u010dka jezera i dodaje velika koli\u010dina vode rijekama i potocima. Ovogodi\u0161nja sezona monsuna zapo\u010dela je ranije i traje du\u017ee, dok sna\u017eni pljuskovi neumoljivo doprinose nakupljanju vi\u0161ka vode.<\/p>\n

Na osnovu ovih faktora, Pakistan je osma dr\u017eava na svijetu po osjetljivosti na klimatske promjene, iako je odgovoran za manje od jedan posto globalne emisije ugljika. Bez obzira na to, narod Pakistana pla\u0107a smrtonosnu cijenu za krizu koja nije njihova krivica, ve\u0107 Globalnog Sjevera koji ju je proizveo kroz vi\u0161estoljetno va\u0111enje fosilnih goriva. Unato\u010d brojnim upozorenjima stru\u010dnjaka i nau\u010dnika da se fosilna goriva ostave u zemlji, novi plinski i naftni projekti i dalje se odobravaju u zemljama poput Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, sa smrtonosnim posljedicama za dr\u017eave kao \u0161to je Pakistan koji je najvi\u0161e izlo\u017een opasnostima klimatske krize.<\/p>\n

Bogate dr\u017eave obe\u0107ale su finansijsku pomo\u0107 dr\u017eavama s niskim prihodima kako bi im pomogle da se izbore sa uticajima klimatskih promjena, priznavaju\u0107i sopstvenu odgovornost za historijsku emisiju ugljika. Ipak, meta od stotinu milijardi dolara godi\u0161nje za borbu protiv klimatskih promjena do 2020. nikada nije dostignuta, niti je blizu milijardama dolara koje su neophodne kako bi se suo\u010dili sa razmjerom krize. Ono \u0161to stvari \u010dini jo\u0161 gorim je to \u0161to se finansijska sredstva uglavnom daju u obliku zajmova, a ne bespovratne pomo\u0107i.<\/p>\n

Pakistan je bio u du\u017eni\u010dkoj krizi i prije nego \u0161to su iznenadne poplave pokrenule uni\u0161tenje velikih razmjera. Samo ove godine morali bi otplatiti 12,5 milijardi dolara duga. Krediti Me\u0111unarodnog monetarnog fonda godinama su se koristili kako bi se otplatile rate kredita nemarnim zajmodavcima. Dodatnih 1,1 milijardi dolara pu\u0161teno je ove sedmice, \u010dime dug nastavlja rasti. Ovu du\u017eni\u010dku krizu pogor\u0161ale su ekonomske posljedice pandemije kao i rastu\u0107e cijene hrane i goriva prouzrokovane ratom u Ukrajini i robnom \u0161pekulacijom na finansijskom tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n

Pogor\u0161anje globalnih ekonomskih uslova Pakistan je ve\u0107 dovelo na rub ekonomskog kolapsa. Zbog du\u017eni\u010dke krize, Pakistan klju\u010dne resurse preusmjerava sa izgradnje klimatske otpornosti i ulaganja u osnovne javne usluge, na otpla\u0107ivanje duga stranim zajmodavcima, \u010dime ostavlja dr\u017eavu na milost i nemilost klimatskim katastrofama.<\/p>\n

Bez preduzimanja hitnih koraka kako bi se izborili sa du\u017eni\u010dkom krizom, Pakistan \u0107e se jo\u0161 vi\u0161e zadu\u017eivati kako bi se izborio sa ogromnim ekonomskim tro\u0161kovima kako du\u017eni\u010dke krize, tako i \u0161tete prouzrokovane poplavama, dok i dalje otpla\u0107uje dug bogatim zajmodavcima. U te zajmodavce spadaju zapadne banke i dioni\u010dari koji su te dionice kupili po sni\u017eenim cijenama. Ukoliko ih u potpunosti otplate, zgrnut \u0107e ogroman profit. Privatni zajmodavci dugo vremena koriste ove besramne, predatorske taktike kako bi profitirali na svakom koraku. No prioritet se ne bi trebao stavljati na otpla\u0107ivanje duga bogatim zajmodavcima nau\u0161trb potreba ljudi. Ova istina dobiva na jo\u0161 ve\u0107em zna\u010denju u suo\u010davanju sa ovom ekstremnom katastrofom.<\/p>\n

Neophodno je da se Pakistanu smjesta ukine otpla\u0107ivanje duga kako bi se osiguralo da se neophodni resursi ne \u0161alju van dr\u017eave za otpla\u0107ivanje duga bogatim zajmodavcima u ovako kriti\u010dnim trenucima. Dugoro\u010dno rije\u0161enje bilo bi da se Pakistanu ukine dug do neke odr\u017eive razine kako bi vladi omogu\u0107ili da stave potrebe ljudi iznad profita bogatih zajmodavaca.<\/p>\n

Bogate vlade isto tako trebaju prestati bje\u017eati od vlastite odgovornosti i pove\u0107ati finansijska sredstva za borbu protiv klimatskih promjena za koje je neophodno da budu u visini od nekoliko biliona dolara. Od presudne va\u017enosti je to da ova finansiranja budu u obliku bespovratne pomo\u0107i, a ne pozajmnica. Isto tako, bogate vlade koje najvi\u0161e doprinose zaga\u0111enju trebale bi osnovati fond za gubitak i \u0161tetu kako bi dr\u017eavama sa niskim prihodima omogu\u0107ile ponovnu izgradnju i rekonstrukciju nakon klimatskih katastrofa. Ovdje se ne radi o potpori ili dobro\u010dinstvu, ve\u0107 o kompenzaciji i reparaciji za stolje\u0107a izvla\u010denja fosilnih goriva i emisije ugljika bogatih vlada i korporacija.<\/p>\n

Pakistan nije izolirani slu\u010daj: pedeset i \u010detiri dr\u017eave trenutno se nalaze u du\u017eni\u010dkoj krizi, a mnoge od njih isto tako se bore sa klimatskom krizom. Ove dvije krize, klimatska i du\u017eni\u010dka, neraskidivo su povezane. Ukoliko bogati zajmodavci poput Me\u0111unarodnog monetarnog fonda, bogatih vlada, zapadnih banaka i investicijskih fondova ne poduzmu neophodne radnje za otkazivanje duga velikih razmjera, taj dug \u0107e nastaviti ubrzavati klimatski haos.<\/p>\n

Prometej.ba<\/a>\/Jacobin Magazine<\/p>\n

S engleskog prevela: Amina Turudija<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pakistan nije izolirani slu\u010daj: pedeset i \u010detiri dr\u017eave trenutno se nalaze u du\u017eni\u010dkoj krizi, a mnoge od njih isto tako se bore sa klimatskom krizom<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":354411,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[1363,2334],"class_list":["post-355175","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-pakistan","tag-poplave"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/355175","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=355175"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/355175\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":355176,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/355175\/revisions\/355176"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/354411"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=355175"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=355175"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=355175"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}