{"id":354680,"date":"2022-09-08T07:42:29","date_gmt":"2022-09-08T05:42:29","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=354680"},"modified":"2022-09-08T07:42:29","modified_gmt":"2022-09-08T05:42:29","slug":"cile-nema-novi-ustav-duh-pinocheta-je-tu-da-ostane","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/09\/08\/cile-nema-novi-ustav-duh-pinocheta-je-tu-da-ostane\/","title":{"rendered":"\u010cile nema novi ustav! Duh Pinocheta je tu da ostane"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Salvador Malespina<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ovaj tekst sam po\u010deo pisati prije nekoliko dana. To sam u\u010dinio sa namjerom da tekst po\u0161aljem urednici Prometeja iste no\u0107i nakon zavr\u0161etka referenduma odr\u017eanog povodom prijedloga novog ustava Republike \u010cile. Po\u0161to niti u najgorim snovima nisam mogao sanjati da bi \u010dileanski narod mogao odbaciti prvi dru\u0161tveni ugovor napisan demokratskim putem u svojoj ne\u0161to vi\u0161e od 200 godina dugoj povijesti, ovaj tekst je ve\u0107 nekoliko dana imao afirmativan naslov te se nazivao ‘\u010cile ima novi ustav!’. Moje slijepo uvjerenje se baziralo ne samo na \u010dinjenici da je prije dvije godine 80% stanovnika i stanovnica ove zemlje glasalo za uspostavljanje novog ustava, nego i zbog toga \u0161to je pro\u0161li \u010detvrtak \u2013 na posljednji dan ustavotvorne kampanje \u2013 na ulice Santiaga iza\u0161lo oko 500.000 ljudi kako bi izrazilo potporu jednom novom politi\u010dkom pravcu ove zemlje (isti dan na doga\u0111aj opcije ‘odbacujem’ do\u0161lo je tek 1.000 ljudi).<\/p>\n

Ipak, umjesto bu\u0111enja u zemlji sa jednom novom politi\u010dkom bazom, ovaj ponedjeljak sam do\u010dekao totalno dezorijentiran, lutaju\u0107i po nekom \u010cileu za koji dugo nisam htio vjerovati da postoji. Te\u0161ko mi je prihvatiti \u010dinjenicu da se narod koji je 2019. godine na ulicama zapo\u010deo najdu\u017eu, najnasilniju, i najzna\u010dajniju pobunu u svojoj povijesti, ju\u010der oprijedijelio za ustav napisan od strane generala Pinocheta te \u0161a\u010dice momaka iz Chicaga 1980. godine. Sa 99,9% prebrojanih bira\u010dkih mjesta, ovaj obavezivaju\u0107i referendum dosegao je historijsku brojku od ukupno 13.013.601 glasa\u010da, te je na njemu opcija ‘odbacujem’ odnijela dominantnu pobjedu sa 61,87% ukupnih glasova.<\/p>\n

Novi dru\u0161tveni ugovor je trebao postati odgovor na problemati\u010dno nasljedstvo \u010dileanskog puta prema neoliberalizmu \u2013 politi\u010dko-dru\u0161tvenom projektu koji je posijan dr\u017eavnim udarom 1973. te koji je legalno ovjekovje\u010den ustavom iz 1980. godine. Ustav je tako plod ‘Narodne pobune’ iz 2019., koja se rodila kao protest protiv ostav\u0161tine Pinochetovog re\u017eima koja se probila u sve pore \u010dileanskog dru\u0161tva \u010dak i nakon pada generala te povratka demokratije. Ipak, ono \u0161to je narod prije nekoliko godina tra\u017eio, on je to na kraju i odbacio. Odjednom, energija politi\u010dke metamorfoze koja je prije tri godine zaintrigirala \u010ditavu planetu danas kao da nikada nije niti postojala. Kako je to uop\u0107e mogu\u0107e? Kako je mogu\u0107e da je dru\u0161tvo koje je prije par godina tra\u017eilo korjenite promjene ju\u010der odbacilo prijedlog ustava koji je nudio stvaranje socijalne i plurinacionalne dr\u017eave koja bi se legalno obavezala osigurati dostojanstven \u017eivot svim njenim stanovnicima? Kako je mogu\u0107e da je isti narod koji je razvio jedan zna\u010dajan feministi\u010dki te ekolo\u0161ki pokret odbacio prijedlog ustava koji je prvi u svijetu ponudio model paritarne demokratije te koji je trebao postati pionir po pitanju uklju\u010divanja mehanizma upravljanja klimatskom i ekolo\u0161kom krizom?<\/p>\n

Dio odgovora na ovo pitanje sigurno mo\u017eemo prona\u0107i u raspodjeli kapitala unutar medijskih sektora oba bloka. Tako su se za vrijeme medijske kampanje snage promjena te\u0161ko mogle nositi sa vladaju\u0107om klasom koja kontrolira bazu dru\u0161tveno-politi\u010dke strukture koncentrirane unutar Sanhattana – financijskog centra Santiaga te same dr\u017eave. Tako je opcija ‘odbacujem’, prema ra\u010dunici Izbornog servisa \u010cilea (SERVEL), akumulirala oko 90% ukupnih donacija za provo\u0111enje medijske kampanje. Unutar svoje propagande, vlasnici \u010cilea su se koncentrirali na dvije osnovne poruke. Prva i glavna se odnosila na promoviranje generalne nesigurnosti unutar dru\u0161tva putem pri\u010de kako \u0107e u slu\u010daju pobjede opcije ‘odobravam’ \u010dileanska ekonomija propasti jer \u0107e ju pripadnici progresivnih snaga, tzv. pristalice radikalne ljevice, brzo pretvoriti u \u010cilezuelu \u2013 brata blizanca propale Madurove Venecuele. Tako su regresivne snage putem dru\u0161tvenih medija \u0161irile poruke kako \u0107e se putem novog ustava ljudima oduzimati njihove ku\u0107e te drugo privatno vlasni\u0161tvo, kako \u0107e privatno zdravstvo postati zabranjeno, te kako sloboda religije vi\u0161e ne\u0107e postojati. Druga poruka propagande opcije ‘odbacujem’ se odnosila na uni\u0161tenje \u010dileanske kulture i tradicije. U ovom smislu medijska propaganda je promovisala strah od plurinacionalne dr\u017eave te feministi\u010dki osvje\u0161tenog dru\u0161tva. Tako su se npr. objavljivale la\u017ene vijesti kako \u0107e novi ustav mijenjati dr\u017eavnu zastavu, kako \u0107e \u010cile postati indigenisti\u010dka zemlja, kako \u0107e se dijelovi zemlje otcijepiti i \u010cile podijeliti, te kako \u0107e novi ustav omogu\u0107iti da se abortus izvr\u0161i u bilo kojem stadiju trudno\u0107e bez ikakvog protokola.<\/p>\n

Gore ponu\u0111eni odgovor, iako nudi odre\u0111ene obrise koji nam mogu pomo\u0107i da uvidimo odre\u0111ene tendencije unutar ove neo\u010dekivane dru\u0161tvene situacije, nikako ne mo\u017ee da predstavi kompletnu sliku \u010dileanskog dru\u0161tva, koja mi je koliko potrebna toliko i nedoku\u010diva u ovom trenutku. Tako da, iako nisam u poziciji da ponudim nikakav jasan odgovor na pitanje koje me i osobno mu\u010di, mislim da se dobar dio odgovora skriva u kulturolo\u0161koj formaciji \u010dileanskog bi\u0107a, na \u010diju su formaciju te subjektivnost duboko utijecale godine \u017eivota unutar dru\u0161tvene formacije \u010dije su glavne odlike neoliberalni ekonomski sustav, ideologija individualizma i konzumerizma, retrognadni osje\u0107aji moralne i rasne superiornosti, te uvijek prisutni strah od sveop\u0107e nesigurnosti te bilo kakve ideje kolektivno zasnovanog projekta. U ovom smislu, va\u017eno je uzeti u obzir ne samo to kako propaganda zavarava \u010dileanski narod, nego i \u010dinjenicu da se sam \u010dileanski narod, ili barem njegove \u0161iroke mase, odlikuju karakteristikama koje su bliske profilu ljudi koje su kroz kampanju tra\u017eili marketin\u0161ki stru\u010dnjaci desnice i vlasnika \u010cilea. U ovom smislu mislim da se svaka ozbiljna analiza mora suo\u010diti sa historijskim strahovima \u010dileanskog naroda koji ve\u0107 dugi niz godina slu\u017ee kao pogonsko gorivo za politi\u010dko usmjeravanje te kontrolu dru\u0161tva.<\/p>\n

Umjesto zaklju\u010dka, za kraj ovog teksta mo\u017eemo da se pitamo \u0161ta da o\u010dekujemo nakon pada prijedloga novog ustava? Na ovo pitanje nitko sa sigurno\u0161\u0107u ne mo\u017ee odgovoriti. Jedino \u0161to je iole jasno jeste to da budu\u0107nost ustavotvornog procesa ostaje u rukama politi\u010dke klase. Tokom kampanje, u namjeri da \u0161to \u0161irem spektru ljudi prodaju svoj projekat, sektori desnice i centra su obe\u0107ali da \u0107e se Pinochetov ustav mijenjati \u010dak i u slu\u010daju pobjede opcije ‘odbacujem’. Sli\u010dno, Predsjednik \u010cilea je u zadnjim mjesecima kampanje na ovakvo pitanje odgovarao kako bi u porazu prijedloga nastavak procesa bio neupitan, ali da bi se sve moralo dogovarati unutar politi\u010dkih partija po\u010dev\u0161i od nule. Imaju\u0107i ovo u vidu, nije sasvim jasno da li bismo sada trebali o\u010dekivati samo ustavne reforme ili potpuno novi dru\u0161tveni ugovor. Isto tako, u slu\u010daju da se nova ustavotvorna skup\u0161tina ipak oformi, nije poznato na koji bi se na\u010din ona izabrala te da li bi u ovaj politi\u010dki organ bili uklju\u010deni i nezavisni pokreti, koji su \u010dinili ve\u0107inu u biv\u0161em ustavotvornom organu, ili bi on bio sa\u010dinjen samo od \u010dlanova politi\u010dkih partija. Mo\u017eda je ipak najrealisti\u010dnija ona opcija koja promovira scenarij prema kojemu bi narod \u010cilea na jo\u0161 jednom referendumu izabrao jedan od nekoliko ponu\u0111enih na\u010dina uspostavljanja novog ustavotrovnog tijela.<\/p>\n

Unutar ovog novog scenarija Boric se vidi znatno oslabljen te je lako mogu\u0107e da bi se jo\u0161 jednom mogao pomaknuti udesno te, po slavnoj frazi Groucha Marxa, opet zamijeniti svoje stare principe za neke nove koji bi bili bli\u017ei ju\u010dera\u0161njoj odluci naroda. Na ovaj na\u010din,postoji strah da bi Boric u budu\u0107nosti mogao zaplesati jo\u0161 intimniji ples sa tradicionalnim politi\u010dkim elitama sa kojima je ve\u0107 u toku svog mandata napravio razne kompromise. Istovremeno, imaju\u0107i u vidu te\u017eak politi\u010dki udarac koji je ju\u010der primio, Boric mo\u017ee o\u010dekivati agresivniji napad radikalne desnice koja \u0107e sigurno u\u010diniti sve u svojoj mo\u0107i (koja nije mala) da bi zaustavila bilo kakav ozbiljniji projekat dru\u0161tvene transformacije, prave\u0107i se kao da se 2019. godina nikada nije niti desila. Ovaj scenarij izgleda sve realniji imaju\u0107i u vidu rije\u010di Roja Edwardsa, predsjednika Republikanske stranke koji je ju\u010der nakon pobjede svoje preferencije na referendumu izjavio kako ne podr\u017eava nastavak ustavotvornog procesa jer \u201e\u010cile ne zaslu\u017euje da bude ka\u017enjen sa jo\u0161 jednom ustavotvornom skup\u0161tinom.\u201c U svakom slu\u010daju, dok \u010dekamo da otkrijemo odgovore na ove interogacije, ccc<\/p>\n

Prometej.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ustav koji je ovoj zemlji te njenim ljudima u nasljedstvo ostavila Pinochetova diktatura ne samo da ostaje na potpunoj snazi nego je ju\u010dera\u0161njim rezultatom dobio vitalnost koja ga nije krasila tokom decenija. (Foto: predsjednik \u010cilea Gabriel Boric)<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":335117,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[2185],"class_list":["post-354680","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-cile"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/354680","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=354680"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/354680\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":354682,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/354680\/revisions\/354682"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/335117"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=354680"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=354680"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=354680"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}