{"id":354141,"date":"2022-09-01T07:27:46","date_gmt":"2022-09-01T05:27:46","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=354141"},"modified":"2022-09-01T07:27:46","modified_gmt":"2022-09-01T05:27:46","slug":"temeljni-ugovori-s-crkvom-case-study-hrvatska","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/09\/01\/temeljni-ugovori-s-crkvom-case-study-hrvatska\/","title":{"rendered":"Temeljni ugovori s crkvom – case study: Hrvatska"},"content":{"rendered":"

Autor: Ivan Cingel<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

\n
\n
\n
\n

XVIII
\n\u0160to je \u010dupanje kolja
\nnaspram postavljanja kolja
\n\u2013 ka\u017ee Rousseau.<\/p>\n

\nXIX
\n\u0160to je eksproprijacija kapitala
\nnaspram prvobitne akumulacije kapitala
\n\u2013 ka\u017ee Marx.<\/p>\n

\nXX
\n\u0160to je plja\u010dka banke
\nnaspram osnivanja banke
\n\u2013 ka\u017ee Brecht.<\/p>\n

\nXXI
\n\u0160to je otimanje crkvenog bogatstva
\nnaspram \u010dinjenice crkvenog bogatstva
\n\u2013 ka\u017ee logi\u010dno pitanje.<\/p>\n

NULTE IDEJE<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Voltaireovo\u00a0“uni\u0161tite bestidnicu<\/em>\u201d\u00a0baza je svih gra\u0111anskih <\/em>politika \u2013 njen conditio sine qua non. Bez toga nema Francuske revolucije. Prethodilo je, jasno, i Marxu, pa \u010dak i\u00a0laissez faire protoliberalizmu fiziokrata \u2013 \u010dija je kritika feudalnog iskori\u0161tavanja produktivnog rada u agraru nadahnula Marxa na kritiku eksproprijacije vi\u0161ka vrijednosti, ali i kritika neproduktivnih stale\u017ea jakobince na sje\u010du glava vlastele i klera.<\/p>\n

Ljevica \u0107e danas biti oprezna s pojmom gra\u0111anina, jer transklasan, ne odnosi se samo na radni\u010dku klasu, a slu\u017eit \u0107e se njime i liberalizam \u2013 ali zaista se i radi o neizostavnom zajedni\u010dkom korijenu.\u00a0Zato kad rekoh gra\u0111anskih<\/em> politika, nisam mislio na liberalnu opreku lijevima u na\u0161im dana\u0161njim rubrikama, nego na gra\u0111anina kao suprotnost podanika: biti politi\u010dkim subjektom. Ima li sav narod, kao demos, politi\u010dka i ljudska prava ili samo vlastela i kler? Jesmo li svi isti pred dr\u017eavom i zakonom?\u00a0Matijani\u0107 ili kirurg veli\u010danstveno neva\u017ena imena<\/a><\/strong>: imamo li npr. svi pravo na zdravstvenu za\u0161titu ili samo oni<\/em>? Lijeve ideje, u svojoj te\u017enji\u00a0politizaciji i emancipaciji naroda, nezamislive su mimo tog klju\u010da iz francuske revolucije.\u00a0Citoyen\u00a0<\/em>kao suprapojam\u00a0na kojem se temelji i lijeva i liberalna pozicija \u2013 jer nulta ideja u oba slu\u010daja je ne biti podanicima. Nasuprot \u010dega je nulta ideja svih crkvi biti ma\u0161inama za depolitizaciju i antiemancipaciju naroda, za reprodukciju i odgoj podani\u010dke klase.<\/p>\n

Sekularizam kao zaglavni kamen detronizacije\u00a0feudalizma, pristi\u017eu\u0107i jo\u0161 iz njega, datiraju\u0107i od\u00a0prije\u00a0<\/em>1789., fundamentalno prethodi uop\u0107e opreci jakobinaca i \u017eirondinaca, pa potom marksisti\u010dke ljevice i bur\u017eoaskog liberalizma, koja svoj smisao zadobija tek kasnije, u okviru kapitalisti\u010dkih proizvodnih odnosa.<\/p>\n

HELIKOPTERI DIJABOLI\u010cKOG MATERIJALIZMA<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Sla\u0111ana Kavari\u0107 Mandi\u0107\u00a0povukla\u00a0<\/a><\/strong>je ovih dana na crnogorskom portalu Normalizuj paralelu izme\u0111u popova i bogata\u0161a \u2013 “parozgrta\u010da” \u2013 preko simboli\u010dkog motiva helikoptera. “Oba su obezbije\u0111ena, oba propovijedaju kako treba, oba su nedodirljiva, obojici je uvijek lako dostupna neka druga zemlja (zlu ne trebalo) i helikopter.” Simbolika parkiranja letjelice u tome je \u0161to se ne radi o upotrebi za neko javno dobro (npr. spa\u0161avanje koga), nego ne\u010dijem signaliziranju ekskluzivnog statusa i izdvojenosti materijalnim prilikama od prljave sirotinje me\u0111u koju aterira s nebesa.<\/p>\n

Centralno je pitanje, ako smo materijalisti, a jesmo \u2013 tko ve\u0107 u kojem zna\u010denju rije\u010di \u2013 uvijek ono imovine. Rado \u0107u podsjetiti na ve\u0107 vreme\u0161nu\u00a0blagdansku opservaciju<\/a><\/strong>\u00a0Borislava Mikuli\u0107a o tome kako “izme\u0111u crkvene materijalne gramzivosti prema dru\u0161tvu i navodno vulgarnog bo\u017ei\u0107nog potro\u0161a\u0161tva pastve ne postoji samo odnos konvergencije nego kompeticije”, tj. da crkva “deklarativno kudi ekscesivni konzumerizam i ‘materijalizam’ svoje pastve”, ali je i sama “do grla anga\u017eirana na ekscesivnom uve\u0107anju svoga materijalnog prisustva u javnosti, kroz formalizam i ceremonijalizam institucionalnog kr\u0161\u0107anstva i svakojaku duhovnu bi\u017euteriju koja ima jednako malo veze s ‘istinskim’ sadr\u017eajem vjere kao i auti\u0107 na daljinski, ali tro\u0161i i pro\u017edire sav javni prostor”.<\/p>\n

Prolaze\u0107i osje\u010dkom Strossmayerovom avenijom, \u010dovjeku upadne u o\u010di \u2013 jer izdvoji se monumentalno\u0161\u0107u i upicanjeno\u0161\u0107u \u2013 kompleks vikarijata nadbiskupije. Vele\u010dasnici kao ozbiljni parozgrta\u010di\u00a0imaju, elem, para, pa su si tako priu\u0161tili finu malu obnovicu zgrade iz 19. st., uz dogradnju aneksa, za ciglih 28 milijuna kuni\u0107a (investicijska cijena koja ne uklju\u010duje veliku konferencijsku dvoranu i dvije manje za stra\u017enji dio posjeda). Od \u010dega je 5 milja stiglo iz dr\u017eave, \u017eupanije i grada. Dabome da javni prora\u010duni nisu imali \u2013 u jeku ekonomske krize koja je dobrano pokosila stanovni\u0161tvo i privredu (sve\u010dano otvorenje s blagoslovom<\/a><\/strong>\u00a0uprili\u010deno je krajem 2012.) \u2013 kud pametnije s milijunima ni vi\u0161e dru\u0161tvu na korist.<\/p>\n

Grad Osijek je tih godina (pod glava\u0161evcem\u00a0Bubalom) isticao nedostatak novca <\/a><\/strong>za dovr\u0161enje Kulturnog centra, va\u017ene investicije s dvoranom za javne <\/em>potrebe, ali je zato imao za prilo\u017eiti lijepu svotu istog tog javnog novca da bi privatne popovske guze u\u017eivale \u2013 pazi sad<\/a><\/strong> \u2013 “reprezentativni objekt, kakvog se ne bi postidjeli ni arapski \u0161eici”: parketni podovi od kuhanog bagrema koji se presijavaju poput stakla, deluxe tapete, sanitarije od vrhunskog porculana\u00a0i kaljenog stakla, pozla\u0107ene slavine, rukohvati od hrastovine, stube u granitu i mramoru, rasko\u0161ni lusteri, itd. Tada\u0161nji nadbiskup Sraki\u0107 (poznat i po javnoj podr\u0161ci za Glava\u0161a, sve do posje\u0107ivanja ga u zatvorskoj bolnici) osobno je zahtijevao od izvo\u0111a\u010da kerefeke u rezanju plo\u010dica i postavljanju tapeta, a i vlastiti ured nalo\u017eio kao najrasko\u0161niji \u2013 sve kak se i razme, jer biti vele\u010dastan naci nije mala dru\u0161tvena zasluga.<\/p>\n

Kompleks vikarijata kao helikopter kojim slije\u0107u s nebesa me\u0111u prost puk, s njegovim bitno slabijim nivoima arhitekture svuda uokolo.<\/p>\n

APOSTOLI DISEVANGELIZACIJE<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

‘Ajmo malo evan\u0111elja po Mateju \u2013 literature \u0161iroko poznate, skoro koliko je jedna u\u0161ica uska. “Nitko ne mo\u017ee slu\u017eiti dvojici gospodara, jer ili \u0107e jednoga mrziti, a drugoga ljubiti; ili \u0107e uz jednoga pristajati, a drugoga prezirati. Ne mo\u017eete slu\u017eiti Bogu i bogatstvu!” (Mt, 6:24); “‘hajde prodaj \u0161to ima\u0161 i podaj siromasima, pa \u0107e\u0161 imati blago na nebu! Onda do\u0111i i slijedi me!’ Kad mladi\u0107 \u010du te rije\u010di, udalji se \u017ealostan, jer je posjedovao veliko imanje. Tada Isus re\u010de svojim u\u010denicima: ‘Zaista, ka\u017eem vas, te\u0161ko \u0107e bogata\u0161 u\u0107i u kraljevstvo nebesko. Tako\u0111er vam ka\u017eem: Lak\u0161e je devi pro\u0107i kroz iglene u\u0161ice nego bogata\u0161u u\u0107i u kraljevstvo nebesko.'” (Mt, 19:21-24)<\/p>\n

Razlika\u00a0tro\u0161kova \u2013 koliko nije i\u0161lo iz prora\u010dunskih kesa \u2013 i\u0161la je, kako je prijavio Sraki\u0107, “iz ekonomata biskupije, od donatora, te iz sredstava za uzdr\u017eavanje klera”. Radila su, u prijevodu, i opet sredstva svih nas, koja RH svake godine upla\u0107uje crkvi u opscenim iznosima milo\u0161\u0107u vatikanskih konkordata, izuzev onih\u00a0po medijskom pozivu<\/a><\/strong>\u00a0tvrtkama i privatnim donatorima da tako\u0111er uplate novac, koji je uputio Sraki\u0107ev \u0161egrt, dana\u0161nji nadbiskup Hrani\u0107, koji sad stoluje tamo (i, da, to je ona munjara koja je na Veliku Gospu u Aljma\u0161u somnambulaznila <\/a><\/strong>o “zmaju koji \u017eeli pro\u017edrti dijete”) \u2013 pa su tako npr. “primili 100 tisu\u0107a eura od jednog iseljenika iz Njema\u010dke”. Dao je valjda tko je koliko imao \u2013 a te\u0161ko da su svi donatori bili tako likvidni. Iskustvo s bogobojaznim bakicama iz prvih klupa, sretnih da daju lemozinu \u2013 koje su zadojili da ne prepoznaju \u010dak ni cini\u010dnu degutantnost same prakse skupljanja milodara za one koji ovamo hodaju na kuhanom bagremu \u2013 u\u010di da \u0107e i mnogi vjernici koji jedva spajaju kraj s krajem na\u0107i pitanje \u010dasti i spasenja du\u0161e da za crkvu odvoje od svojih usta ako ikako mogu. Taman gladni bili. Koliko li je para za nadbiskupski luksuz skupljeno i ovim putem, drito od naroda koji \u017eivi u pobo\u017enoj bijedi<\/a><\/strong>?<\/p>\n

Ironija je htjela da se taman preko puta osje\u010dkog vikarijata nalazi dom za besku\u0107nike. Nije popovima neugodno su\u010deliti tako prema ovom “\u010detvrtom svijetu” svoj razmetljivi prvosvjetski helikopter? Za\u0161to bi nam bilo \u2013 zacijelo bi istakli \u2013 pa upravo mi smo (u suradnji s Gradom) i opremili Dom sv. Vinka Paulskog! Centar nudi 24 le\u017eaja, u mu\u0161kim spavaonicama s po 10 kreveta i \u017eenskoj s 4, za osobe koje kubure <\/a><\/strong>od dr\u017eavnog d\u017eeparca u iznosu od 300 kn svaka 3 mjeseca. A treba znati i da je korisnicima doma zimus “prvi \u010dovjek Caritasa \u0110akova\u010dko-osje\u010dke nadbiskupije vl\u010d. Drago Tukara” dodijelio\u00a0bo\u017ei\u0107nice<\/a><\/strong>: isprsila se crkva za po 300 kn svakome i od nje. U duhu “kr\u0161\u0107anske\u00a0solidarnosti i ljudskosti prema onima koji su prakti\u010dki u najve\u0107oj potrebi”, kako re\u010de Tukara na primanju za korisnike centra i glavonje iz gradske uprave u zgradi vikarijata, koja pak udomljava one, kako re\u010de Sla\u0111ana, obezbje\u0111ene i nedodirljive, \u0161to propovijedaju kako treba i uvijek im je dostupan (zlu ne trebalo) helikopter. Valjda su sirote bezdomnike ba\u0161 tamo pozvali, na noge da im do\u0111u, za natrljati im taj helikopter na nos: vama, u potrebi, solidarnih 300 kuni\u0107a da bude i od crkve jednom godi\u0161nje, a nama, koji nismo ni u kakvoj potrebi, laganih 28 milijun\u010di\u0107a. Konkretne brojke dosta bistre osje\u0107aj za proporcije.<\/p>\n

“Prodajte svoje imanje i to dajte kao milostinju” (Lk, 12:33) \u2013 da ne zaboravimo ni na evan\u0111elista Luku. Ljudi u ovoj zemlji i dalje, napomenimo, masovno prezimljuju po napu\u0161tenim ku\u0107ama i vagonima<\/a><\/strong>. Zna se i da je Slavonija pritom me\u0111u poharanijim krajevima zemlje, a prije 10 godina je bila jo\u0161 poharanija. Koliko bi besku\u0107ni\u010dkih \u017eivota na svom podru\u010dju, kako onih po vagonima tako i ovih \u0161to im stoje preko puta \u2013 ili op\u0107enito socijalno ugro\u017eenih \u017eivota \u2013 nadbiskupija znatno unaprijedila da razda evo samo taj svoj vikarijat, ili jo\u0161 bolje, da je puste milijune u startu skuhala kao milostinju za one u potrebi umjesto kao bagrem za pod svoje delikatne papke?<\/p>\n

“U ono vrijeme re\u010de Isus svojim u\u010denicima: ‘Pazite da ne vr\u0161ite svoje pravednosti pred ljudima da vas oni vide'” \u2013 nazad smo do Mateja (Mt, 6:1-3). “Zato, kada daje\u0161 milostinju, ne trubi pred sobom, kako to \u010dine licemjeri po sinagogama i ulicama, da ih slave ljudi. Zaista, ka\u017eem vam, primili su svoju pla\u0107u. Kad ti daje\u0161 milostinju, neka ti ne zna ljevica \u0161to ti \u010dini desnica, kako bi tvoja milostinja bila u skrovitosti.” Sve\u010dani prijem, sve s uglednicima i novinarima, dao je pak priliku vl\u010d. Tukari da rastrubi pred sobom o dodijeljenom kusuru bo\u017ei\u0107nice, kako bi nadbiskupija bila zbog toga slavljena u novinama. “Mi ovim ljudima \u017eelimo kr\u0161\u0107ansku ljubav konkretno pokazati. Ne bismo mi to mogli da nemamo uvijek dobrih suradnika. To je na\u0161 Grad Osijek, to su njegovi predstavnici koji su s nama danas ovdje. \u010covjek sam u \u017eivotu ne mo\u017ee mnogo u\u010diniti, ali kad ima Grad iza sebe, institucije poput Caritasa i Crkve, ljude dobre volje koji doniraju, onda se mo\u017ee i najte\u017ei problem rije\u0161iti, ili bar olak\u0161ati \u2013 rekao je vl\u010d. Tukara.”<\/p>\n

Ali ne bi bilo lo\u0161e znati ni koliki udio pripada kojim suradnicima. “Zamjenik osje\u010dkog gradona\u010delnika Dragan Vulin podsjetio je kako Grad Osijek nov\u010dano poma\u017ee ovo uto\u010di\u0161te s 400.000 kuna godi\u0161nje.” A donatori dobre volje?<\/p>\n

Te smo godine prije 10 godina, kad je otvaran vikarijat, mogli \u010duti i o tome kako je trajnom korizmenom akcijom\u00a0Bla\u017eenije je davati nego primati\u00a0<\/a><\/strong>osje\u010dki Caritas pozvao “gra\u0111ane da doniraju novce i robu za siroma\u0161ne i njihov smje\u0161taj u Domu sv. Vinka kojim upravlja Caritas. Tijekom o\u017eujka i travnja ove godine na taj na\u010din osje\u010dki Caritas nakupio je 31 tisu\u0107u kuna i 50 tisu\u0107a kuna u robi.”<\/p>\n

Zna\u010di, tko si je bilje\u017eio \u2013 modus operandi je da crkva preko svog Caritasa prima za ljude u nevolji iz javnog prora\u010duna i od privatnih donacija, kako bi se onda ona<\/em> mogla u novinama hvaliti pomaganjem, solidarno\u0161\u0107u i kr\u0161\u0107anskom ljubavlju. A koliki je to\u010dno iznos sama prilo\u017eila ovim svotama? E, to ve\u0107 nitko ne zna. Kruni Kartusu, novinaru Tportala\u00a0kojeg je to onomad zanimalo, portparolka nadbiskupije poru\u010dila je da je pitanje proslije\u0111eno nadle\u017enima \u2013 samo odgovor nije nikada stigao. Je li i\u0161ta transparentnije tro\u0161e li se u potpunosti namjenski sredstva prikupljena\u00a0akcijama kodnog imena “\u017ertvovat \u0107emo se primanjem love radi va\u0161eg bla\u017eenstva”? Koliko od svega \u0161to prime stvarno transferiraju na proklamirane adrese? I o tome se slabo zna. Ali ne\u0161to se svejedno mo\u017ee primijetiti. Istim kanalima primaju i za svoju komociju, jedino \u0161to kad je o toj namjeni rije\u010d, onda su cifre od javnog prora\u010duna barem deseterostruke, milijunske, a lako je sra\u010dunati nesrazmjer i u tome da je primjerice za tih mjeseci ‘12-te administrirano ukupno oko 80.000 kuna<\/em>\u00a0(ve\u0107im dijelom u naturi) privatnih donacija za uto\u010di\u0161te, dok je\u00a0samo jedna jedina <\/em>za vikarijat i\u0161la do\u00a0100.000 eura<\/em>. Naravno da u sasvim razli\u010ditim omjerima idu i rashodi, a naravno i da nisu imali srama tra\u017eiti da za besku\u0107nike primaju\u00a0<\/em>da bi davali, nakon \u0161to su za svoje konkretno dupe ulupali 28 milijuna \u2013 \u0161to “svojeg” novca \u0161to tako\u0111er primljenog.<\/p>\n

A i taj pojam “njihovog” novca je apriori besmislen. Nisu tu \u010dak klju\u010dni tipski slu\u010dajevi ivanova\u010dkog \u017eupnika Vrbani\u0107a, uhva\u0107enog u kupovini mercedesa od 400.000 kuna \u2013 o\u010dito masno honoriranog da u siroma\u0161noj \u017eupi pjeva usta\u0161ke pjesme, dok bi slavonski radnik na minimalcu za taj auto radio desetlje\u0107e \u2013 ili cirkvena\u010dkog\u00a0\u017eupnika Novaka, uhva\u0107enog u dubiozama s crkvenim novcem i \u017eivotu na visokoj nozi, dok ekonom biskupije odbrusuje “gra\u0111ani ne mogu smijeniti \u017eupnika, u crkvi nema demokracije, to je pitanje za biskupa, treba moliti za \u017eupnika”. Radi se o rashodovnoj strani crkvenog novca, a prihodovna je presudnija.\u00a0\u010ciji\u00a0<\/em>novac postaje crkveni novac? Pamti li jo\u0161 tko ime Mijo Gabri\u0107? Glavni kaptolski ekonom koji je u medijski fokus dospio po\u010detkom ‘18, kada se otkrilo <\/a><\/strong>da je Zbor prebendara o\u0161tetio za 50 milijuna eura malverzacijama s nekretninama u kojima ga je preveslao drugi klan gra\u0111evinske mafije (ali i prethodno smo mogli \u010ditati o ratu za crkvene milijune<\/a><\/strong> istim tragom prljavih poslova). Zamislimo se \u010daskom nad \u010dinjenicom da Kaptol uop\u0107e raspola\u017ee s takvim novcem za zezanje s nekretninama. A onda nam se jo\u0161 sjetiti svih redovnih milijun\u010dina za obnovu objekata i ostalih dotacija koje uredno pristi\u017eu iz dr\u017eavnog prora\u010duna slijedom vatikanskih konkordata, temeljnog ugovora<\/em> hrvatske dr\u017eave s katoli\u010dkom crkvom.<\/p>\n

Sasvim blizu vikarijata nalazi se i humanitarna udruga Rijeka ljubavi, iz koje svjedo\u010de <\/a><\/strong>o dugim redovima pred udrugom, o “socijalnom kolapsu”,\u00a0“da u gradu postoji vi\u0161e od 10.000 socijalno ugro\u017eenih gra\u0111ana”. Poznati su i prizori s nedalekog centralnog gradskog trga s ogromnim redovima za ri\u017eu, ulje, \u0161e\u0107er… Za populaciju obli\u017enjeg Ivanovca, s vele\u010dasnim \u010diji bijesni mercedes, kao helikopter u selu, do\u0111e koliko i godi\u0161nja uplata gradske uprave za osje\u010dko uto\u010di\u0161te, podaci govore da se radi o ljudima\u00a0“s osrednjim pla\u0107ama ili nikakvima”, da je “dosta zamolbi za isplatom jednokratne pomo\u0107i ili socijalne pomo\u0107i”, ima hrpa “obitelji koje su socijalni slu\u010daj”, \u017eivi se od dje\u010djih doplataka i rada na crno ili na minimalcu. A op\u0107enito govore\u0107i o kraju poznatom po egzodusu punim autobusima \u2013 iseljavanje tijekom godina te\u0161ko da je odraz socijalne slike kakva bi \u010dinila manje obijesnima sve te helikoptere za kler.<\/p>\n

Dijaboli\u010dka besramnost: bogati kao krezovi, bez pardona \u0107e svejedno posezati \u0161apom u d\u017eepove istog ovog osiroma\u0161enog stanovni\u0161tva i posrnule privrede, pa iz njihovih donacija, uz\u00a0one iz prora\u010dunskih kesa, financirati kako astronomiju vlastitog luksuza tako i ono malo tu\u0111e milostinje koju administriraju kao svoju. Po principu lemozine: umjesto da prodajom svega \u0161to imaju, kako im je u evan\u0111eljima i nalo\u017eeno, financiraju milostinju, oni su sebi tu da milodare primaju od sirotinje.<\/p>\n

Velebnost kompleksa vikarijata asocira na drevnu pri\u010du, stariju od biblije, o tome kako je Diogen iz ba\u010dve, sa svoje nulte to\u010dke arhitekture, doveden nekom prilikom u jednu rasko\u0161nu ku\u0107u, bogatog gazde, koji mu je zabranio da pljuje unutra, jer nije to takvo mjesto. Diogen se na to iska\u0161ljao… i pljunuo mu u facu. Sve je tako lijepo u ku\u0107i \u2013 re\u010de \u2013 pa nisam na\u0161ao neko gore mjesto za to.<\/p>\n

SUPERHIK NA ZADATKU<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ne bih ja ovaj osje\u010dki primjer iz ‘12, ma koliko bio reprezentativan, izvla\u010dio iz naftalina kada bi bilo samo do ukazivanja na veleposjedni\u010dko srebroljublje i disevangeliziranost crkve. Tko za to jo\u0161 ne zna? Samo jedan od brojnih primjera. Pomalo bi mi bilo i neugodno upozoravati na takvo ne\u0161to kao toplu vodu \u2013 samo kad se ne bismo i dalje kupali u hladnoj, \u010dak ledenoj (premda su i bojleri odavno izumljeni).<\/p>\n

Primjer mi posebno zanimljivim postaje tek svojom uvertirom <\/a><\/strong>koja se odvila 9 godina ranije, kada su Sraki\u0107 u ime crkve, tada\u0161nji ravnatelj osje\u010dkog KBC-a Habek i Goran Grani\u0107 kao potpredsjednik vlade potpisali “Ugovor o povratu zgrade biv\u0161e Plu\u0107ne bolnice u sredi\u0161tu Osijeka u vlasni\u0161tvo \u0110akova\u010dko-srijemske biskupije”. Kojoj je oduzeta 1945. Poga\u0111ate: radi se o zgradi dana\u0161njeg vikarijata.<\/p>\n

Kako su to rije\u0161ili? Cesijom. KBC je dobio od vlade financijsko obe\u0161te\u0107enje u zamjenu za prepu\u0161tanje zgrade crkvi.\u00a0Prelijevaju se resursi iz Vlade u KBC, tj. iz \u0161upljeg u prazno na liniji od svih nas do svih nas, ali tako da bi na kraju cesijske balade profitirali, tko drugi, popovi, dobivaju\u0107i\u00a0od dru\u0161tva nazad ono \u0161to su prethodno zderali dru\u0161tvu s le\u0111a.<\/p>\n

Kartus je ‘12 pisao i o karmeli\u0107anskom samostanu sv. Josipa u \u0111akova\u010dkom kraju. Naknadno legalizirani samostan se razba\u0161kario pustim tornjevima gdje je gra\u0111evinska dozvola dala samo jedan kat \u2013 pravi pravcati utvr\u0111eni dvorac nadomak \u0161ume, sagra\u0111en da se u njemu razba\u0161kare 22 redovnice (dvije manje od \u0161ti\u0107enika tri spavaonice Doma sv. Vinka). \u0160to god pita\u0161, ni\u0161ta ti ne\u0107e re\u0107i \u2013 jer je crkva dr\u017eava u dr\u017eavi i nitko joj ne nala\u017ee ni minimalnu transparentnost u obliku obaveze odgovaranja na pitanja. Uokolo samostana prostire se 12.000 hektara prirodne \u0161ume, najvrijednije u \u017eupaniji, od 2010. dane u milijunsku koncesiju privatnom profiteru. Prethodno su o podru\u010dju brinule Hrvatske \u0161ume. A \u0161to je bilo krajem ‘10? Vlada Jadranke Kosor svu je tu \u0161umu na ime povrata imovine predala \u0110akova\u010dko-osje\u010dkoj nadbiskupiji, da ona kupi milijunsko vrhnje od koncesije, skupa s profiterskim partnerom.<\/p>\n

Upalno \u017eari\u0161te problema je o\u010dito u politi\u010darima. Crkva profitira, ali politi\u010dari joj to omogu\u0107uju, svojom servilno\u0161\u0107u s politikantskom ra\u010dunicom: ve\u0107inske crkve zadr\u017eavaju golem op\u0107i ideolo\u0161ki i specifi\u010dan instruktivni utjecaj na svoje pastve koje bezo\u010dno plja\u010dkaju. Jedno je, me\u0111utim, kada golemi dru\u0161tveni novac i nekretnine crkvi predaju otvoreni konzervativci: glava\u0161evci ili HDZ. Ali za\u0161to, zaboga, za\u0161to <\/em>kad si tzv. “lijeva vlada”?<\/p>\n

SVETOST PRAVA VLASNI\u0160TVA<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ako smo jo\u0161 iole ba\u0161tinici\u00a0citoyen\u00a0<\/em>obrata francuske revolucije, na \u0161to li bi nas crkveni helikopteri mogli nukati \u2013 s tim pro\u017eimanjem plemenske kulturalizacije, klerofa\u0161isti\u010dkog baha\u0107enja u politi\u010dkom i javnom prostoru i prebendarskog veleposjedni\u0161tva, kao besramna nametljivost te lakomo zapasavanje materijalnog i nematerijalnog dru\u0161tvenog dobra? Nikoga ne zasvrbi ona lijepa stara rije\u010d: razvla\u0161tenje? Onako kao \u0161to je to nakon 2. svj. rata i napravljeno. Jer kod na\u010dina na koji crkva dolazi do svojih posjeda posrijedi je eklatantna marksisti\u010dka pri\u010da o prvobitnoj akumulaciji kapitala, ba\u0161 kao i u pozadini ostalih velevlasnika i krezova.<\/p>\n

Goran Grani\u0107 nije, jasno, bio lijevi politi\u010dar, \u010dak ni deklarativno. Dolazio je iz redova HSLS-a, pa potom Libre, “stranke liberalnih demokrata”, odvjetka HSLS-a koji se nakon raskola Ra\u010dana i Budi\u0161e priklonio Ra\u010danu, pa ubrzo utopio u HNS-u, koji se onda po\u010deo zvati “HNS \u2013 liberalni demokrati”. Sve su to, vidimo, ponosni liberali, isti\u010du tu odrednicu, skupa s onom o demokratima, i u imenima stranaka. \u0160to je bila i osnovna odrednica tre\u0107esije\u010danjske “\u0161estorke” (unato\u010d foliranju Ra\u010dana i SDP-a za kao neke socijaldemokrate), odnosno izvr\u0161ne vlasti u vrijeme povrata plu\u0107ne bolnice crkvi.<\/p>\n

Sloterdijk nam je na ne\u0161to\u00a0skrenuo\u00a0pa\u017enju<\/a><\/strong>: prvog koji radi sirovu gestu prisvajanja iz Rousseauove znamenite re\u010denice nu\u017eno je pratio prvi javni bilje\u017enik i prvi unos u katastar, kao blagoslov legalnog priznanja. Tajna klasnog dru\u0161tva krije se “u naknadnom posve\u0107enju inicijative koja u sebi nosi nasilje. Kada je posrijedi po\u010detna plja\u010dka \u0161to \u0107e se kasnije pretvoriti u pravni naslov, najva\u017enije je biti prvi. Tko je kasno stigao, toga \u0107e \u017eivot kazniti. Tko \u017eivi s pogre\u0161ne strane ograde, taj ostaje siroma\u0161an. Siroma\u0161nima se svijet pri\u010dinja mjestom na kojem je ruka drugog sve uzela jo\u0161 i prije no \u0161to su oni prispjeli na popri\u0161te.” Plja\u010dka nastupa “\u010dim je privatno vlasni\u0161tvo izdvojeno iz zajedni\u010dkog” \u2013 a revolucionarno obe\u0107anje eksproprijacije eksproprijatora <\/em>onda glasi: “op\u0107em \u0107e biti vra\u0107eno ono \u0161to su prvi privatni uzimatelji prisvojili”.<\/p>\n

No, mo\u017ee li va\u017ee\u0107i\u00a0<\/em>pravni naslov biti osporen na temelju nekog po\u010detnog neprava spram difuznog zajedni\u010dkog imetka, od tko zna kad? \u0160to \u0107emo s time da aktualni legitimni vlasnici mo\u017eda nisu vi\u0161e oni isti odgovorni za izvornu plja\u010dku? Marxova kritika politi\u010dke ekonomije tome doska\u010de obrazlaganjem\u00a0kako ve\u0107 samo bivanje u posjedu kapitala, jednom kada si ga stekao nepravdom, reproducira nepravdu: kapital ekstrahira vi\u0161ak vrijednosti iz rada. (Sloterdijkovim prepri\u010davanjem: “tko je u po\u010detnom uzimanju zemlje zgrabio, taj \u0107e i u kasnijem uzimanju mo\u0107i biti me\u0111u prvima.”)<\/p>\n

I liberalni narativ (u koji Sloterdijk tu\u00a0sam upada, \u0161to mu jo\u0161 nisam oprostio) govorit \u0107e o tome da neproduktivni iskori\u0161tavaju produktivne. Samo \u0161to \u0107e vi\u0111enje produktivnih u radnicima, a neproduktivnih u renti i kapitalu koji parazitira na radnikovom radu, izokrenuti u vi\u0111enje po kojem neproduktivan dio dru\u0161tva \u010dine d\u017eabalebaro\u0161i s malim ili nikakvim pla\u0107ama, koji onda upla\u0107uju slabo poreza iz svojih primanja \u2013 pa su time <\/em>neproduktivni, to je taj kriterij po liberalima \u2013 dok iskori\u0161tavan sloj predstavljaju bud\u017ee\u00a0s velikim pla\u0107ama ili velikom dobiti (dok “novac radi za njih”), koji da su produktivni time \u0161to upla\u0107uju\u00a0puno poreza (dr\u017eava im “otima” njihov novac, rekli bi tvr\u0111i libertarijanci, za ra\u010dun onih tamo gladu\u0161a cvr\u010daka, neproduktivnih). Slijedom \u010dega, liberalni narativ biva pozitivisti\u010dki umjesto dijalekti\u010dkog: on ne pita za genezu <\/em>va\u017ee\u0107eg stanja, nego jedino za va\u017ee\u0107e stanje u posjedovanju: beati possidentes<\/em>. Za razliku od marksisti\u010dke ljevice, koja u vlasni\u0161tvu vidi\u00a0kontinuitet\u00a0nepravdi izrastaju\u0107ih iz one prvobitne, liberal poru\u010duje: ba\u0161 me briga za sve prija\u0161nje nepravde, jedino za \u0161to pitam je svetinja Pravne Dr\u017eave \u2013 \u010ditaj nedodirljivost va\u017ee\u0107eg pravnog naslova, \u010ditaj nepovredivost (privatnog) vlasni\u0161tva.<\/p>\n

Je li kapital kojim je mali Mate pokrenuo posao legalno njegov? Je. Kraj pri\u010de. Kako je tata Rimac do\u0161ao do milijuna \u2013 nas liberale to ne zanima! Je li Union Jack Rubber Company od \u010dijeg profita lord \u017eivi “kao lord”, pritom sam ne rade\u0107i pod milim bogom ni\u0161ta, sazdana na grba\u010di robova, doslovnih? Mi liberali za to ne marimo, jer, molimo lijepo, nije li tvornica danas u legalnom lordovom vlasni\u0161tvu? Kraj pri\u010de. Pravna Dr\u017eava iznad svega! Kao velika ma\u0161ina za su\u0161enje opranog novca, esencijalno. Prvi javni bilje\u017enik i prvi geodet tu su da ovjere prvobitno siled\u017eijstvo, a Pravna Dr\u017eava sva ona do kojih je do\u0161lo u me\u0111uvremenu.<\/p>\n

Nije onda bilo ni za o\u010dekivati od Gorana Grani\u0107a, kao ni op\u0107enito liberalne vlade ispred koje je nastupao, da popovima ponudi samo nacionalizaciju i giljotinu. Jasno da \u0107e liberalizam, \u0161tite\u0107i prije svega va\u017ee\u0107i pravni naslov, pravo vlasni\u0161tva kao svetinju, divergirati od ljevice po pitanju\u00a0razvla\u0161tenja veleposjednika, s posjedima kojih se po def.\u00a0dokopavaju prvobitnom plja\u010dkom \u2013 pa tako i crkve kao oblika bogata\u0161a iz helikoptera. Da liberali ne bi <\/em>poduzeli \u0161to su ‘45 (p)oduzeli Tito i KPJ, s konfiskacijom osje\u010dke plu\u0107ne bolnice nadalje.<\/p>\n

Ali tu im se mo\u017ee postaviti obratno pitanje. Jedno je \u0161to oni ne bi oduzeli plu\u0107nu bolnicu (okej, liberalizam), a ne\u0161to sasvim drugo \u2013 da su je i\u0161li vratiti<\/em>. Ako vam je ve\u0107 trenutno vlasni\u0161tvo svetinja, otkud onda nepridr\u017eavanje upravo tog vlastitog postulata pri povratu imovine crkvi? Ako je stvarno do principijelnog \u0161ti\u0107enja va\u017ee\u0107eg vlasni\u0161tva, uz nemarenje za prija\u0161nje nepravde u genezi vladaju\u0107eg stanja, otkud najednom temeljenje povrata “crkvene imovine” upravo u navodnoj nepravdi kojom joj je ta imovina ‘45 oduzeta? Za\u0161to vam i sada nije va\u017ee\u0107e vlasni\u0161tvo \u2013 dr\u017eavino, k tome dr\u017eave koju sami zastupate! \u2013 nepovredivo? Kako se dogodilo da ste od ledene hladno\u0107e na prizive na prija\u0161nja siled\u017eijstva i otimanja stigli do tolike senzibiliziranosti na crkvin lelek<\/em> zbog u\u010dinjenog joj \u0161atro siled\u017eijstva otimanjem?<\/p>\n

TRULI LIBERALI<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ono \u0161to je tu o\u010dekivano je tek granjanje ljevice i liberalizma oko toga \u0161to \u0107e jedni po svojoj nultoj ideji biti za razvla\u0161tenje, a drugi ne\u0107e, ali odla\u017eenje sve do\u00a0superhikovskog vra\u0107anja\u00a0crkvi imovine, izlazi iz okvira tako\u0111er i nulte ideje liberalizma. Kao i one op\u0107e\u00a0citoyen<\/em>: stvarno gra\u0111anski politi\u010dar \u2013 neovisno da li lijevi ili liberalni \u2013 mora crkvi biti\u00a0neprijatelj<\/em>; jer ona prva je arhineprijatelj politikama emancipacije, kako lijevih kolektivne emancipacije, tako i liberalnih individualne. Potonje politike po vlastitom su manifestu du\u017ene biti neprijateljski raspolo\u017eene spram crkve, kvragu, ve\u0107 i zato \u0161to \u0107e o sebi re\u0107i da liberalni\u00a0demokrati<\/em>. Gdje je crkva, tu programatski nema demokracije. Kao ni transparentnosti: vrijednosti u koju se liberalni demokrati naro\u010dito vole zaklinjati.<\/p>\n

Kako, dakle, liberal postaje\u00a0truli\u00a0<\/em>liberal? Neki \u0107e mo\u017eda za svakog koristiti tu sintagmu, kao pleonazam \u2013 samim time \u0161to je liberal. Ali ja bih ipak epitet trulosti koristio za uspostaviti distinkciju prema liberalima koji nisu to na truli na\u010din \u2013 kao oznaku iznevjeravanja \u010dak i te liberalne pozicije, a pri predstavljanju se kroz nju. Jer to je ono \u0161to su tih godina odradili Grani\u0107 i tre\u0107esije\u010danjski establi\u0161ment.<\/p>\n

Liberal biva truo time \u0161to apsorbira konzervativno postavljanje. Poznaje ga se nepogre\u0161ivo i po tome \u0161to za njega \u2013 ba\u0161 kao da se radi o konzervativnom politi\u010daru \u2013 crkva nije neprijatelj, nego suradnik, partner u politi\u010dkim i imovinskim odno\u0161ajima, s kojim se sjeda za stol i potpisuje ugovore, obavezno na \u0161tetu dr\u017eave. Normalizira <\/em>je u statusu javnog i politi\u010dkog faktora, \u0161to nikako nije ba\u0161tina francuske revolucije.<\/p>\n

Ni\u0161ta bolja nije bila ni druga vlada hrvatskih trulih liberala, ona Milanovi\u0107eva. Sjetimo se samo ‘13-te, kada je uvela prora\u010dunsko financiranje sve\u0107eni\u010dkog rada u dr\u017eavnim bolnicama, kao “duhovnika na poslovima\u00a0dijagnostike i lije\u010denja”, i to masno pla\u0107enih,\u00a0 s izguravanjem ih ispred odsutnih psihologa i psihijatara \u2013 prvopri\u010desni\u0161tvo koje je De\u017eulovi\u0107 okarakterizirao <\/a><\/strong>kao “kukavi\u010dku kapitulaciju gra\u0111anskog, svjetovnog teritorija” i posljednju fazu pretvorbe RH “u stra\u017enje dvori\u0161te seoskog \u017eupnog ureda”. Zloglasna je i epizoda iz iste sezone kad je Milanovi\u0107 ustavnu krizu oko obitelja\u0161kog referenduma kao premijer i \u0161ef SDP-ovaca u Saboru izmanipulirao u korist Marki\u0107ke. \u0160to tek re\u0107i o zalutaloj ov\u010dici Mornaru, za kojega ‘14, kao Milanovi\u0107evog ministra znanosti, obrazovanja i sporta, oltar s kipom Gospe u hodniku zadarske \u0161kole nije bio u nadle\u017enosti njegovog ministarstva \u2013 osim kad je sa svoje strane dometao da ne vidi za\u0161to bi kip nekome bio problem \u2013 i to nakon \u0161to se prethodno proslavio izjavama kako je Hrvatska katoli\u010dka zemlja i stoga vjeronauk ima svoje mjesto u \u0161kolama te kako ne treba na ne\u010demu inzistirati ako je crkvi neprihvatljivo (kao izraz neslaganja s predlo\u017eenom tezom da crkva u sekularnoj dr\u017eavi ne bi smjela imati utjecaj na formiranje kurikuluma u javnim \u0161kolama), pa po\u017eurio zatra\u017eiti prijam kod Bozani\u0107a kao prvi ministarski potez, za pokloniti se kardinalu i poljubiti mu skute.<\/p>\n

Jezik sam izlizao jo\u0161 tamo od izbora ‘15 pa ‘16\u00a0rasprostiru\u0107i\u00a0<\/a><\/strong>za\u0161to je, nakon iskustva s Milanovi\u0107evom vladom, ako ve\u0107 Ra\u010danov “tre\u0107i put”\u00a0nije dostajao, proma\u0161eno isticati manjost zla SDP-a & Co. kao rezona glasanja za njih, na ime slabljenja HDZ-a pod bilo koju cijenu, jer premda sami po sebi jesu manje zlo od HDZ-a (ako dvije partitokracije stavimo tako izolirano s jedne i druge strane vage), HDZ uve\u0107an <\/em>za petokolona\u0161tvo trulih liberala ve\u0107e je zlo i od samog HDZ-a. Zato \u0161to petokolona\u0161, kao para-HDZ, sa svojim apsorbiranim konzervativizmom, ne stoji nasuprot originalnog HDZ-a, nego mu se pribraja \u2013 a kako deklarativno ne iz hegemonske tu\u0111manisti\u010dke pozicije, nego se prodaju\u0107i pod alternativu, upravo cementira nemogu\u0107nost alternative. Nije to \u010dak komplicirana misao: izborno nagra\u0111ivanje, kao u\u010dvr\u0161\u0107ivanje pozicije ra\u010danisti\u010dkog kunktatorstva, ne slabi nego upravo osna\u017euje hadezeovsku paradigmu, kao, s Budenom re\u010deno, postpoliti\u010dko stanje sveokupljenosti oko tu\u0111manisti\u010dkog konsenzusa. Pri \u010demu je aspekt klerikalizacije jedan od kapitalnih vidova tog petokolona\u0161tva.<\/p>\n

Ali dr\u017eimo i unutar aspekta fokus na imovinskom sektoru. Pa pljunimo u lica i svim ovim dr\u017ea\u010dima lojtre kleru. Nije bilo nekog goreg mjesta u dr\u017eavi.<\/p>\n

***<\/p>\n

(Tekst je prvi iz uvezanog para case studies o imovinskom aspektu kritike crkve. Drugi \u0107e se, na portalima Forum.tm i Normalizuj.me, uhvatiti u ko\u0161tac s problematikom oko Srpske pravoslavne crkvi u Crnoj Gori.)<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Forum.tm<\/a><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tada Isus re\u010de svojim u\u010denicima: ‘Zaista, ka\u017eem vas, te\u0161ko \u0107e bogata\u0161 u\u0107i u kraljevstvo nebesko. Tako\u0111er vam ka\u017eem: Lak\u0161e je devi pro\u0107i kroz iglene u\u0161ice nego bogata\u0161u u\u0107i u kraljevstvo nebesko.'” <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":330473,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[1162],"class_list":["post-354141","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-temeljni-ugovor"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/354141","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=354141"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/354141\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":354142,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/354141\/revisions\/354142"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/330473"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=354141"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=354141"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=354141"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}