{"id":353992,"date":"2022-08-30T07:45:25","date_gmt":"2022-08-30T05:45:25","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=353992"},"modified":"2022-08-30T07:45:25","modified_gmt":"2022-08-30T05:45:25","slug":"je-li-zivotinjska-agrikultura-jednako-losa-kao-izgaranje-fosilnih-goriva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/08\/30\/je-li-zivotinjska-agrikultura-jednako-losa-kao-izgaranje-fosilnih-goriva\/","title":{"rendered":"Je li \u017eivotinjska agrikultura jednako lo\u0161a kao izgaranje fosilnih goriva?"},"content":{"rendered":"
\n
\n

\u00a0Pi\u0161e: <\/strong>Aaron Bastani<\/strong><\/p>\n<\/blockquote>\n<\/div>\n

\n
\n
\n
\n
\n

Iako ne polazi uvijek iz antispecisti\u010dke pozicije<\/a>, svijest o neodr\u017eivosti i \u0161tetnim utjecajima sto\u010darstva pomalo ja\u010da u aktivisti\u010dkim krugovima, ali i popularnoj kulturi. “Ljudi pojedu samo 55% kalorija svjetskih usjeva, dok je 36% sto\u010dna hrana (9% otpada na biogoriva). Ova ionako u\u017easavaju\u0107a statistika zapravo je obrnuta diljem globalnog sjevera, Rusije i Brazila, pa 62% \u017eitarica koje se uzgajaju u EU konzumira stoka. Unato\u010d apsurdnom argumentu da su vegani jednako odgovorni za klimatski krah, 77% soje u svijetu uzgaja se za prehranu \u017eivotinja (samo 7% je za ljudsku prehranu).”<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

\n
\n

Vi\u0161e-manje, da.<\/strong><\/em><\/h2>\n<\/blockquote>\n

Tijekom posljednjih trideset godina postignut je nevjerojatan konsenzus po pitanju dekarbonizacije na\u010dina na koji jedemo, kre\u0107emo se, proizvodimo i \u017eivimo. Dok je djelovanje oduvijek neadekvatno ili odgo\u0111eno, samo protivljenje izgaranju fosilnih goriva raste iz godine u godinu.<\/p>\n

Sada, kada je postignut dogovor da emisije svoj maksimum moraju dose\u0107i do kraja desetlje\u0107a<\/a>, nova ideja u\u0161uljala se u na\u0161u kolektivnu ma\u0161tu. Na nju sam nai\u0161ao intervjuiraju\u0107i klimatske aktiviste i aktiviste za prava \u017eivotinja, no doti\u010dna postaje sve uo\u010dljivijim dijelom op\u0107e kulture \u2013 prigrlile su ju i li\u010dnosti poput Novaka \u0110okovi\u0107a i Lewisa Hamiltona, a tema je i pobjedni\u010dkih govora na dodjeli Oscara<\/a>. Trenutno zvu\u010di jednako neobi\u010dno kao \u0161to bi zero carbon<\/em> zvu\u010dao prije pola stolje\u0107a. Ipak, mnogi ovu ideju smatraju jednako nu\u017enom. Govorim o okon\u010davanju sto\u010darstva.Poljoprivreda nam je dala sve. Prije 12 000 godina, kada su na\u0161i preci po\u010deli koristiti velike sisavce za rad i nau\u010dili kako uzgojem dobiti ili iskorijeniti odre\u0111ene zna\u010dajke usjeva i \u017eivotinja, stvorili su ne\u0161to \u0161to dotad nije imalo presedana: dru\u0161tveni vi\u0161ak. Tako je zapo\u010dela neolitska revolucija, a iz poljoprivrede su iznikli gradovi, pismo, astronomija i matematika. Sada se smatra da moramo iznova rekonfigurirati svoj odnos prema prirodi. No, dok ovisnost o fosilnim gorivima doti\u010de svaki aspekt na\u0161ih \u017eivota, tome je tako tek nekoliko stolje\u0107a. S druge strane, uzgojem \u017eivotinja bavimo se tijekom \u010ditave zabilje\u017eene povijesti.<\/p>\n

Iako zabrana odre\u0111enih \u017eivotinjskih proizvoda nije ni\u0161ta novo \u2013 ograni\u010denja raznih vrsta mogu se prona\u0107i u gotovo svakoj religiji \u2013 suvremeni argumenti za apstitenciju, od Lava Tolstoja do Mary Midgley, fokusirani su na dobrobit \u017eivotinja. Sada se to mijenja, pa je kritika sto\u010darstva usmjerena na njegov utjecaj na klimu. Iako se ovo krenulo doga\u0111ati prije 2020. godine, COVID-19 bio je predznak ekolo\u0161koga aspekta uzgoja \u017eivotinja, jasno daju\u0107i do znanja da nas o\u010dekuje doba pandemija ako nastavimo uni\u0161tavati prirodna stani\u0161ta.Rijetko kad spominjemo \u010dinjenicu da je mno\u0161tvo patogena proiza\u0161lo iz za\u010detaka sto\u010darstva 10 000 godina p.n.e. Gripa je vjerojatno nastala pripitomljavanjem pataka, guba vodenih bivola, a velike boginje su vjerojatno pre\u0161le sa sko\u010dimi\u0161a na deve, pa potom na ljude, otprilike kad su gra\u0111ene piramide. Povijest sto\u010darstva mo\u017eda jest povijest gradova i matematike, ali tako\u0111er je i povijest epidemija. Kako se urbanizacija nastavlja ubrzavati i sve silovitije uni\u0161tavamo prirodni svijet, postaje jasno da \u0107e pandemije poput COVID-19 od pojava jednom u stolje\u0107u postati slu\u010dajevi koji zahtijevaju stalno upravljanje krizom. Neki smatraju da bi najbolje bilo jednostavno u potpunosti ukinuti sto\u010darstvo.<\/p>\n

Kada se u ra\u010dunicu uklju\u010di ribe, svaki dan za hranu ubijamo izme\u0111u dvije i \u0161est milijardi \u017eivotinja<\/a>. U kontekstu biomase, ljudi, njihovi ku\u0107ni ljubimci i stoka \u010dine 96%<\/a> svih sisavaca na planetu. Da se s nama susretnu neki vanzemaljci, zaklju\u010dili bi da smo ve\u0107 zauzeli cijelu Zemlju kako bismo prehranili sebe i svoje krznene slugane.Sve to iziskuje ogromne resurse, posebice jer jedenje mesa, sira, jaja i mlijeka zahtijeva uzgoj usjeva za hranu drugim \u017eivotinjama. Ljudi pojedu samo 55% kalorija svjetskih usjeva<\/a>, dok je 36% sto\u010dna hrana (9% otpada na biogoriva). Ova ionako u\u017easavaju\u0107a statistika zapravo je obrnuta diljem globalnog sjevera, Rusije i Brazila, pa 62% \u017eitarica<\/a> koje se uzgajaju u EU konzumira stoka. Unato\u010d apsurdnom argumentu da su vegani jednako odgovorni za klimatski krah, 77% soje u svijetu<\/a> uzgaja se za prehranu \u017eivotinja (samo 7% je za ljudsku prehranu). To\u010dnije, u Ju\u017enoj Americi je danas 200 puta vi\u0161e zemlje<\/a> namijenjeno proizvodnji soje nego 1961. godine. Amazona se ne uni\u0161tava isklju\u010divo zbog stoke, ve\u0107 zbog usjeva da se ista prehrani.<\/p>\n

Takva potra\u017enja za zemljom zna\u010di zapanjuju\u0107i gubitak bioraznolikosti. Ovo nije samo pitanje etike ili estetike \u2013 budu\u0107i da je \u0161ume i savane lijepo imati \u2013 ve\u0107 je bioraznolikost tako\u0111er klju\u010dna fronta u borbi protiv klimatskih promjena. Oporavak plodo\u017edera kao \u0161to su tapiri i azijski slonovi mogao bi pove\u0107ati sekvestraciju ugljika u tropskim \u0161umama, dok bi u Kanadi povratak povijesnih razina vukova, koji love losove, koji pak jedu mladice drve\u0107a, doveo do zdravije borealne \u0161ume. Ovaj \u2018u\u010dinak grabe\u017eljivca\u2019 prote\u017ee se \u010dak i na morske vidre, koje jedu morske je\u017eince<\/a> i tako omogu\u0107avaju bujanje algi koje apsorbiraju ugljik.Dok na proizvodnju hrane otpada samo tre\u0107ina svih emisija<\/a> \u2013 a prelazak na vegansku prehranu smanjio bi ih samo za 60%<\/a> \u2013 ukidanje sto\u010darstva ne bi samo smanjilo stakleni\u010dke plinove u neposrednoj budu\u0107nosti. Pra\u0161uma, uni\u0161tena zbog stoke i soje, mo\u017ee sekvestrirati izme\u0111u 200 i 650 tona ugljika po hektaru. \u0160ume mangrova, uni\u0161tene radi uzgoja kozica, trenutno skladi\u0161te ekvivalent 21 gigatoni ugljika, a njihovo obnavljanje moglo bi dovesti do sekvestracije dodatnih 1,3 gigatona ugljika<\/a>. No, umjesto da \u0161irimo ove neophodne ekosustave, nastavljamo ih uni\u0161tavati.<\/p>\n

Problem nije samo u kori\u0161tenju zemlje. Za oko pola kilograma ameri\u010dke govedine potrebno je oko 8 000 litara vode<\/a>, dok je za istu koli\u010dinu piletine potrebno oko 2 000 litara<\/a>. Uzgoj \u017eivotinja tako\u0111er zaga\u0111uje rijeke, potoke i jezera; zapravo, dok je pozornost ve\u0107inom usmjerena na privatne vodoprivredne tvrtke koje ispu\u0161taju otpadne vode u britanske rijeke, uzgoj \u017eivotinja je vode\u0107i uzrok one\u010di\u0161\u0107enja britanskih vodenih putova<\/a>. Rijeka Wye, u kojoj su se mje\u0161tani donedavno mogli kupati, prema pisanju Georgea Monbiota postala je \u2018otvorena kanalizacija\u2019. Glavni razlog? U blizini \u017eivi oko 20 milijuna pili\u0107a<\/a>.Iako neki prihva\u0107aju lo\u0161e strane tvorni\u010dkog uzgoja, ustraju u tome da postoje alternative \u2013 poput organskog uzgoja. Me\u0111utim, s ekolo\u0161kog stajali\u0161ta vrijedi sasvim suprotno: iako organska govedina zadovoljava vi\u0161e standarde dobrobiti, njezin uglji\u010dni otisak tako\u0111er je ve\u0107i. \u0160tovi\u0161e, \u2018kupovati lokalno\u2019 meso i sir moglo bi biti izvedivo u Cotswoldsu, ali u globalnim velegradovima 21. stolje\u0107a \u2013 od Londona do Mumbaija \u2013 to je puka bajka.<\/p>\n

Dok je dostizanje maksimuma emisije ugljika prije 2030. nadaleko hvaljen cilj, jednako je neodlo\u017eno da postignemo ne\u0161to sli\u010dno sa stokom. Me\u0111utim, za razliku od nacionalnih dekarbonizacijskih ciljeva, potro\u0161nja mesa uglavnom se zanemaruje \u2013 \u0161to je posebno zabrinjavaju\u0107e s obzirom na to da se o\u010dekuje da \u0107e porasti za 76% izme\u0111u 2012. i 2050. godine<\/a>. \u2018Pravo\u2019 na to da jedemo onoliko mesa koliko \u017eelimo nespojivo je s pravom budu\u0107ih generacija na planet pogodan za \u017eivot. Vrijeme je da o tome razgovaramo.<\/p>\n

Aaron Bastani je pomo\u0107ni urednik i suosniva\u010d Novara Media.<\/em><\/p>\n

S engleskog prevela Karolina Hrga<\/p>\n

Izvorno objavljeno 1. lipnja 2022. godine na portalu Novara Media<\/em><\/a>.<\/p><\/blockquote>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dok na proizvodnju hrane otpada samo tre\u0107ina svih emisija \u2013 a prelazak na vegansku prehranu smanjio bi ih samo za 60% \u2013 ukidanje sto\u010darstva ne bi samo smanjilo stakleni\u010dke plinove u neposrednoj budu\u0107nosti. Pra\u0161uma, uni\u0161tena zbog stoke i soje, mo\u017ee sekvestrirati izme\u0111u 200 i 650 tona ugljika po hektaru<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":353993,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[2318,2319,2320],"class_list":["post-353992","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-efekat-staklene-baste","tag-farme","tag-stocarstvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/353992","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=353992"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/353992\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":353994,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/353992\/revisions\/353994"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/353993"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=353992"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=353992"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=353992"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}