{"id":353713,"date":"2022-08-27T08:42:41","date_gmt":"2022-08-27T06:42:41","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=353713"},"modified":"2022-08-27T08:42:41","modified_gmt":"2022-08-27T06:42:41","slug":"dobrodosli-u-krvavu-europsku-jesen","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/08\/27\/dobrodosli-u-krvavu-europsku-jesen\/","title":{"rendered":"Dobrodo\u0161li u krvavu europsku jesen!"},"content":{"rendered":"

Autorka: Jadranka Polovi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Daria Dugina, dvadeset devetogodi\u0161nja k\u0107erka Aleksandra Dugina, filozofa i vode\u0107eg ruskog geopoliti\u010dara, \u010dovjeka kojeg zapadni mediji opisuju kao \u201cideologa Kremlja\u201d i strastvenog zagovornika rata u Ukrajini, poginula je u subotu, 20. kolovoza, u kasnim ve\u010dernjim satima u razornoj eksploziji automobila bombe u predgra\u0111u Moskve. Meta atentata vjerojatno je bio sam Aleksandar Dugin, ali je njegova k\u0107erka, igrom sudbine, u posljednji trenutak odlu\u010dila uzeti o\u010dev automobil. Terenac Land Cruiser Prado, s Darjom za volanom, eksplodirao je na autocesti prema Moskvi, a njen je otac bio svjedok njene stravi\u010dne smrti koja se dogodila pred njegovim o\u010dima budu\u0107i da je vozio odmah iza nje.<\/p>\n

Ve\u0107 prema prvim podacima Istra\u017enog komiteta Rusije, bilo je razvidno da je atentat pomno planiran, i da je rije\u010d o naru\u010denom ubojstvu \u2013 eksplozivna je naprava bila postavljena ispod sjedi\u0161ta voza\u010da. Federalna sigurnosna slu\u017eba Rusije (FSB) je ne tako davno bila anga\u017eirana u razbijanju poku\u0161aja atentata na ruske novinare \u2013 Olgu Skabajevu i Vladimira Solovjeva, stoga nije posve jasno kako Aleksandra Dugina i njegovu obitelj, koji su povremeno primali prijete\u0107e poruke, nisu \u0161titile ruske sigurnosne slu\u017ebe.<\/p>\n

Ukrajinska vlada odmah je zanijekala bilo kakvu umije\u0161anost u bomba\u0161ki napad u kojem je ubijena Darija Dugina. Mihail Podoljak, savjetnik predsjednika Zelenskog je izjavio da Rusija ubojstvom politi\u010dki vrlo anga\u017eirane ugledne ruske politologinje i novinarke, \u017eeli eskalirati napetosti s Ukrajinom kako bi opravdala raspore\u0111ivanje ve\u0107ih vojnih snaga na dijelovima ukrajinskog teritorija. Ustvrdio je da bi bomba\u0161ki napad mogao biti povezan sa sukobima odre\u0111enih politi\u010dki i ideolo\u0161ki suprotstavljenih interesnih skupina unutar same Rusije. Me\u0111utim, lider samoprogla\u0161ene DNR, Denis Pu\u0161ilin, prvi je izravno optu\u017eio Kijev koji je \u201euz potporu anglosaksonskih obavje\u0161tajnih slu\u017ebi\u201c izveo atentat.<\/p>\n

Ako se ukrajinski trag potvrdi \u201eonda treba govoriti o politici dr\u017eavnog terorizma koju provodi kijevski re\u017eim\u201c, napisala je Marija Zaharova, glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova, na svom Telegram kanalu. Margarita Simonjan, glavna urednica Russia Today, pozvala je na osvetni\u010dke napade na \u201csredi\u0161ta odlu\u010divanja\u201d u Ukrajini.<\/p>\n

Atentat koji Rusi klasificiraju kao \u010din dr\u017eavnog terorizma otvorio je jo\u0161 jedno \u017eari\u0161te sukoba, budu\u0107i da je Rusija ve\u0107 u ponedjeljak slu\u017ebeno okrivila Ukrajinu za napad, tvrde\u0107i da su ga isplanirale ukrajinske \u201cspecijalne slu\u017ebe\u201d, a izvela Ukrajinka, Natalija Vovk, pripadnica ukrajinskih slu\u017ebi sigurnosti koja je zatim zajedno sa svojom maloljetnom k\u0107erkom pobjegla u Estoniju.<\/p>\n

Ubojstvo Darie Dugine, k\u0107eri najutjecajnijeg ruskog ideologa, Aleksandra Dugina, predstavlja sna\u017ean udarac za Rusiju kao i samog ruskog predsjednika, Vladimira Putina. Naime, jo\u0161 od uvo\u0111enja prvih sankcija koje su zahvatile ruske oligarhe, bilo sklone ili nesklone Putinovom re\u017eimu, zapadni mediji promi\u010du spin kako ruski predsjednik ne\u0107e pre\u017eivjeti ukrajinski rat zbog rastu\u0107eg doma\u0107eg protivljenja. S tim su ciljem i uvedene sankcije oligarsima koje su u me\u0111uvremenu pro\u0161irene i na sve one koji posluju s Rusijom, stoga je logi\u010dno da je Aleksandar Dugin kao zakleti kriti\u010dar Zapada koji je na listi sankcioniranih osoba od 2015. u zemlji (Daria Dugin od 2022.) imao veliki broj mo\u0107nih protivnika. Naime, financijske sankcije odsjekle su Rusiju od znatnog dijela me\u0111unarodnog financijskog sustava, uklju\u010duju\u0107i zamrzavanje gotovo polovice od 640 milijardi dolara koji se dr\u017ee izvan zemlje u deviznim rezervama. Vi\u0161e od 1000 multinacionalnih kompanija prekinulo je \u2013 ili barem smanjilo \u2013 poslovanje u Rusiji ili s Rusijom, a vi\u0161e od 600 ruskih oligarha i pripadnika ruske poslovne elite, uklju\u010duju\u0107i Putina i njegovu obitelj, pojedina\u010dno je sankcionirano.<\/p>\n

Dok je sve one koji se otvoreno protive Putinu, Aleksandar Dugin nazvao \u201epetom kolonom\u201c, ovaj \u201eunutarnji krug\u201c oligarha, tj. poslovne elite koja je ovisna o vezama sa Zapadom, Dugin smatra \u201e\u0161estom kolonom\u201c koja radi protiv interesa Rusije.<\/p>\n

Duginu se \u010desto pripisuje presudan utjecaj na stavove i odluke Kremlja prema Ukrajini iako su njegove donedavne veze s ruskim predsjednikom \u010dinjeni\u010dno prenagla\u0161ene. No, istina je da je Aleksandar Dugin u prvom desetlje\u0107u novog milenija sna\u017eno podr\u017eavao Vladimira Putina, osobito politi\u010dke promjene do kojih je do\u0161lo zahvaljuju\u0107i njegovoj politici \u2013 izlazak iz gospodarske krize koja je Rusiju pogodila 90-tih, uspje\u0161no okon\u010danje rata u \u010ce\u010deniji, oblikovanje geopoliti\u010dke vizije sna\u017ene i utjecajne Rusije u me\u0111unarodnim odnosima, te osobito Putinov obra\u010dun s oligarsima (Hodorkovskim, Berezovskim i Gusinskim).<\/p>\n

Naime, dolaskom na vlast Vladimira Putina zapo\u010dinje i Duginova \u201etranzicija od opozicionara do centra\u0161a (vidjeti predgovor Alen Horvat, Geopolitika multipolarnog svijeta, Aleon, 2017) kada osniva Euroazijski pokret, a njegovo politi\u010dko djelovanje usmjereno je na stvaranje euroazijske supersile kroz integraciju Rusije s biv\u0161im sovjetskim republikama u novu Euroazijsku uniju. Uskoro se pozicionira kao vode\u0107i politi\u010dki analiti\u010dar, filozof i ideolog sa sna\u017enim utjecajem na ruske oru\u017eane snage, i postaje savjetnik za strate\u0161ka i geopoliti\u010dka pitanja (sada biv\u0161eg) predsjednika ruske Dume, Genadija Seleznjeva. Me\u0111utim, ve\u0107 2014. uklonjen je s mjesta pro\u010delnika Odsjeka za sociologiju me\u0111unarodnih odnosa na Moskovskom dr\u017eavnom sveu\u010dili\u0161tu M.V. Lomonosov zbog stavova o Ukrajini, nakon \u010dega Dugin postaje veliki kriti\u010dar Putina i politi\u010dkog sustava Rusije.<\/p>\n

U raspravi, 2019. godine, sa Vladislavom Surkovim, ruskim biznismenom i utjecajnim politi\u010darem, tada iz kruga bliskih Putinovih suradnika, koji je u autorskom tekstu \u201ePutinizam je oblik ruske dr\u017eavnosti za 21. stolje\u0107e\u201c iznio teze o \u201esuverenoj verziji demokratskog razvoja Rusije\u201c i \u201eputinizmu kao ideologiji budu\u0107nosti\u201c, Aleksandar Dugin ponudio je dijametralno suprotna futuristi\u010dka predvi\u0111anja o Rusiji nakon Putina. Naime, Dugin osporava budu\u0107nost Putinove Rusije za koju ka\u017ee da je tek \u201ekompromis izme\u0111u patriotizma i liberalizma u gospodarstvu, izme\u0111u euroazijstva i europejstva u me\u0111unarodnoj politici, izme\u0111u konzervatizma i progresivizma u vrijednosnim orijentacijama, izme\u0111u naroda i elita, izme\u0111u suvereniteta i globalizacije, izme\u0111u 90-tih i razdoblja prije i poslije\u201c. Prema Duginu, re\u017eim opstaje gotovo dva desetlje\u0107a, me\u0111utim, njegova se stabilnost bli\u017ei kraju. Putin je kompromis, \u201ea kada ga ne bude, kompromisa ne\u0107e biti\u201c, upravo zbog \u010dinjenice da Vladimir Putin nije institucionalizirao patriotizam, nije promijenio temelje dr\u017eave strukturirane 90-tih, nije rotirao elite, te je zanemario, zapravo u potpunosti ignorirao socijalnu pravdu. Putin nije stvorio prijenosni politi\u010dki model vlasti, samo je djelomi\u010dno ispravio \u201enajmonstruozniji oblik prozapadne liberalne demokracije koji je protivno narodnoj volji uspostavljen tijekom 90-tih u Rusiji\u201c.<\/p>\n

On se u svom \u010dlanku, u velikoj mjeri obra\u0107a liberalima koji sanjaju Putinov kraj i povratak u 90-te, tzv. \u201e\u0161estoj koloni\u201c. Veliki kriti\u010dar liberalizma, liberala, osobito oligarha, navodi kako je ruska elita dio globalne elite i u njenom je interesu da se smanji ruski patriotizam, da se Rusija pribli\u017ei Zapadu, da mu preda vlastiti suverenitet i \u201epljune na legitimitet naroda, kao i na ljude\u201c, zaklju\u010duje Aleksandar Dugin.<\/p>\n

Iako je Dugin podr\u017eao \u201cspecijalnu vojnu operaciju\u201d u Ukrajini, \u010deste su bile uvrede na ra\u010dun Putinovog kruga savjetnika. U svojim posljednjim objavama na Telegramu i blogu od 20. kolovoza, neposredno prije smrti svoje k\u0107eri, Dugin navodi da je trenutni \u201cstatus quo\u201d nemogu\u0107e zadr\u017eati, smatra da Putinova vlada mo\u017ee trajati \u201enajdu\u017ee \u0161est mjeseci\u201c nakon \u010dega \u0107e Rusija pro\u0107i kroz \u201eapokalipti\u010dnu transformaciju\u201c. Duginove izjave grani\u010de s pozivom na smjenu re\u017eima, a u postu objavljenom na blogu istoga dana najavljuje povratak carske Rusije \u201epotpunu obnovu na\u0161e mesijanske budu\u0107e sudbine\u2026\u201c Postavljaju\u0107i maksimalisti\u010dke ciljeve ovladavanja cijelom Ukrajinom, te stvaranja Isto\u010dnoslavenske unije koja bi ujedinila Rusiju, Ukrajinu i Bjelorusiju, kontraverzni ruski ideolog, filozof i intelektualac zbog svojih je ideja postao idealna meta bomba\u0161kog napada u kojem je stradala njegova k\u0107er.<\/p>\n

Naime, njegova euroazijska doktrina i vizija multipolarnog modela me\u0111unarodnih odnosa implicira sasvim novu geopoliti\u010dku orijentaciju Rusije koja je napokon postala temelj Putinove strategije prema postsovjetskom prostoru. Iako se ukrajinski sukob u zapadnom diskursu \u010desto naziva \u201cPutinovim ratom\u201d, treba naglasiti da su naznake nezadovoljstva Kremlja pro\u0161irenjem NATO-a bile vidljive jo\u0161 1990-ih tijekom mandata Borisa Jelcina. Ali se tek Putinovim dolaskom na vlast po\u010dela realizirati vizija Rusije kao utjecajne svjetske sile u me\u0111unarodnim odnosima. Obnovljena euroazijska geopoliti\u010dka \u0161kola pod vodstvom Aleksandra Dugina afirmirala je euroazijstvo kao novi geopoliti\u010dki pristup koji suvremenoj Rusiji osigurava teorijski temelj za reintegraciju postsovjetskog prostora.<\/p>\n

Prema Putinu \u201eraspad SSSR-a najve\u0107a je geopoliti\u010dka katastrofa 20. stolje\u0107a\u201c, stoga je ispravljanje te katastrofe danas u sredi\u0161tu nove geopolitike Rusije. Euroazijstvo u tom smislu slu\u017ei kao mo\u0107ni ideolo\u0161ki i geopoliti\u010dki alat, ali i kao sredstvo ekonomske integracije tog prostora. Stoga se Dugin smatra jednim od glavnih arhitekata invazije Rusije na Ukrajinu, a njegov je narativ jako uo\u010dljiv u Putinovim istupima od po\u010detka invazije na Ukrajinu.<\/p>\n

Za Zapad je Aleksandar Dugin ne samo Putinov \u201emozak\u201c, \u201eguru\u201c ili \u201eRasputin\u201c, ve\u0107 siva eminencija njegove vanjske politike koji svoj utjecaj \u0161iri putem stalnih televizijskih pojavljivanja i podcasta, web stranica, te svojih veza s politi\u010dkim pokretima poput Euroazijske unije mladih. Njegov plodni teorijski opus \u2013 niz objavljenih knjiga i \u010dlanaka pronalazi brojnu publiku u Rusiji, a sve vi\u0161e tijekom posljednjeg desetlje\u0107a i na Zapadu s obzirom na sna\u017ene veze Dugina sa zapadnoeuropskim populistima \u2013 Slobodarskom strankom Austrije, talijanskom Ligom, Mateo Salvinijem, Marine Le Pen, te Trampovim \u201eideologom\u201c Steveom Bannonom.<\/p>\n

Naime, Duginova \u201e\u010detvrta politi\u010dka teorija\u201c zagovara konzervativne dru\u0161tvene vrijednosti potpuno suprotne liberalnoj ideologiji Zapada, a u vanjskopoliti\u010dkim odnosima koncept multipolarnog svijeta u kojem nema mjesta za nadnacionalnu globalnu hegemoniju Sjedinjenih Dr\u017eava. Odvojen diplomatski i gospodarski od Zapada, Putin upravo nastoji oja\u010dati euroazijski dijalog s Kinom, Turskom i Iranom, te drugim ne-zapadnim silama u usponu.<\/p>\n

Duginove ideje svojevrsna su sinteza vi\u0161e filozofskih i religijskih izvora. Objedinjuju\u0107i radikalno antimoderni i antiprosvjetiteljski tradicionalizam okultnog pisca i vode\u0107eg ideologa talijanske radikalne desnice, Juliusa Evole, ideje Carla Schmitta i Martina Heideggera, suvremenog francuskog filozofa Alaina de Benoists. starijih ruskih filozofa predvo\u0111enih Levom Gumilevom (na kojeg se Putin izravno poziva u govorima), te misti\u010dne osje\u0107aje romanopisca Fjodora Dostojevskog, Aleksandar Dugin svoju teoriju i metafizi\u010dke ideje povezuje s dvije konkretne politi\u010dke postavke. Prvo, u skladu s ranijim \u201ceuroazijskim\u201d idejama, Dugin tvrdi kako Rusija ima imperijalni poziv \u201ctemeljen na svom kontinentalnom identitetu i potrebi za interakcijom i kontrolom stepskog svijeta\u201d. Drugo, smatra da oblik vjerski podr\u017eane autokracije predstavlja prirodni oblik ruskog politi\u010dkog sustava. To ga \u010dini posve stranim zapadnim politi\u010dkim i filozofskim promi\u0161ljanjima koja se temelje na kulturnom, ekonomskom i politi\u010dkom liberalizmu.<\/p>\n

Aleksandar Dugin je vrlo aktivno djelovao u odcijepljenim regijama \u2013 Abhaziji i Ju\u017enoj Osetiji u ratu u Gruziji, 2008., te 2014. u Ukrajini, gdje ameri\u010dki obavje\u0161tajci navode da je regrutirao pojedince s vojnim i borbenim iskustvom da se bore u ime samoprogla\u0161ene Narodne Republike Donjeck. Kad su ga 2008. upitali o razvoju prijateljskih odnosa izme\u0111u SAD-a i biv\u0161ih sovjetskih republika, Dugin je izjavio kako bi Rusija takve odnose trebala smatrati \u201cobjavom psiholo\u0161kog, geopoliti\u010dkog, gospodarskog, potpuno otvorenog rata\u201d. U drugom intervjuu iste godine, Dugin je upozorio da \u0107e ruski odgovor na ukrajinsko pridru\u017eivanje NATO-u ili EU, \u201cbiti podr\u0161ka pobuni u isto\u010dnim dijelovima i na Krimu, te da se ne mo\u017ee isklju\u010diti ulazak oru\u017eanih snaga tamo \u2026\u201d Ne \u010dudi, stoga, \u0161to je Dugin odu\u0161evljeno pozdravio invaziju Ukrajine u velja\u010di ove godine. Za njega je ova invazija obe\u0107anje kona\u010dnog \u201coslobo\u0111enja\u201d Ukrajine od zapadnog utjecaja, a time i \u201cpotpune promjene arhitekture cjelokupnog globalnog svjetskog poretka\u201d.<\/p>\n

Dakle, iako je Dugina lako \u201cokriviti\u201d za Putinov rat, \u010ditanje njegovog opusa svakako mo\u017ee pomo\u0107i u boljem razumijevanju rastu\u0107eg antiliberalnog, antiameri\u010dkog, a prije svega antiglobalisti\u010dkog i antikozmopolitskog konsenzusa koji se u\u010dvr\u0161\u0107uje \u0161irom Rusiji, ali i Euroazije. U tom smislu dru\u0161tvene vrijednosti Kine, Turske ili Irana dijametralno su suprotne zapadnim liberalnim, stoga kolektivni Zapad vi\u0161e nema nikakve mogu\u0107nosti pro\u0161iriti vlastitu liberalnu ideologiju individualnih prava i sloboda, te tr\u017ei\u0161nih vrijednosti.<\/p>\n

Nakon ubojstva Darije Dugine, sasvim je razvidno da Moskva vi\u0161e nije u ratu tek s Ukrajinom, stoga bi atentat mogao ubrzati ruske planove u smislu radikalne revizije njihove dugoro\u010dne strategije. Ni druga strana ne\u0107e mirovati, za diplomaciju ne postoji prostor. Dobrodo\u0161li u krvavu europsku jesen!<\/p>\n

Geopolitika.news<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nakon ubojstva Darije Dugine, sasvim je razvidno da Moskva vi\u0161e nije u ratu tek s Ukrajinom, stoga bi atentat mogao ubrzati ruske planove u smislu radikalne revizije njihove dugoro\u010dne strategije. Ni druga strana ne\u0107e mirovati, za diplomaciju ne postoji prostor<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":353714,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[2316,2317],"class_list":["post-353713","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-darija-dugina","tag-dugin"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/353713","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=353713"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/353713\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":353715,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/353713\/revisions\/353715"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/353714"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=353713"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=353713"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=353713"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}