{"id":353300,"date":"2022-08-21T10:44:03","date_gmt":"2022-08-21T08:44:03","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=353300"},"modified":"2022-08-21T10:48:58","modified_gmt":"2022-08-21T08:48:58","slug":"naucnici-otkrili-antifriz-ribe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/08\/21\/naucnici-otkrili-antifriz-ribe\/","title":{"rendered":"Nau\u010dnici otkrili antifriz ribe"},"content":{"rendered":"<p>Kao \u0161to antifriz poma\u017ee da se reguli\u0161e temperaturu motora automobila u ekstremnim uslovima, odre\u0111ene vrste riba evoluirale su i imaju sli\u010dnu za\u0161titu, posebno one koje \u017eive u hladnim stani\u0161tima kao \u0161to su polarne vode Grenlanda.<\/p>\n<p>\u201cProteini antifriza lijepe se na povr\u0161inu manjih kristali\u0107a leda i sprje\u010davaju ih da prerastu u velike kristale\u201d rekao je koautor istra\u017eivanja Dejvid Gruber, nau\u010dni saradnik u Ameri\u010dkom prirodoslovnom muzeju\u00a0 i ugledni profesor biologije na Gradskom univezitetu u Njujorku.<\/p>\n<p>\u201cRibe sa sjevernog i ju\u017enog pola samostalno su razvile ove proteine.\u201d<\/p>\n<p>Proteini protiv smrzavanja prvi put su otkriveni u nekim antarkti\u010dkim ribama prije gotovo 50 godina. Za razliku od odre\u0111enih hladnokrvnih vrsta gmazova i insekata, ribe ne mogu pre\u017eivjeti ako im se zalede tjelesne teku\u0107ine, jer to mo\u017ee uzrokovati stvaranje zrnaca leda unutar njihovih stanica i doslovno ih pretvoriti u sladoled.<\/p>\n<p>\u201c\u010cinjenica da su se ovi proteini protiv smrzavanja razvili u nizu razli\u010ditih i nepovezanih ribljih loza pokazuje koliko su klju\u010dni za pre\u017eivljavanje tih organizama u ektremnim stani\u0161tima\u201d\u00a0 rekao je drugi koautor istra\u017eivanja D\u017eon Sparks, kustos Odjela za ihtiologiju, pi\u0161e LiveScience.<\/p>\n<p>\u201cRibe pu\u017eevi proizvode proteine \u200b\u200bprotiv smrzavanja kao i svaki drugi protein u svom organizmu te ih zatim izlu\u010duju u krvotok\u201d, rekao je Gruber. \u201cPu\u017e je jedna od rijetkih vrsta riba koje su \u017eivjele me\u0111u santama leda, u pukotinama. Bilo je iznena\u0111uju\u0107e da tako si\u0107u\u0161na riba mo\u017ee \u017eivjeti u tako ekstremno hladnom okru\u017eenju, a da se ne smrzne.\u201d<\/p>\n<p>Tako\u0111e je rijetkost da arkti\u010dke ribe pokazuju biofluorescenciju, \u0161to je sposobnost pretvaranja plave svjetlosti u zelenu, crvenu ili \u017eutu svjetlost, budu\u0107i da na polovima postoje dugotrajni periodi tame, posebno zimi.<\/p>\n<p>Ova karakteristika obi\u010dno se nalazi kod riba koje plivaju u toplijim vodama, a ovo je i prvi slu\u010daj kako je vrsta arkti\u010dke ribe pokazala ovu prilagodbu, prenosi <a href=\"https:\/\/www.poslovni.hr\/sci-tech\/znanstvenici-otkrili-novu-vrstu-ribe-u-njoj-se-nalazi-nesto-jako-neobicno-4350022\">Poslovni.hr<\/a><\/p>\n<p>Ovaj zapanjuju\u0107i nivo proizvodnje antifriza mogla bi pomo\u0107i ovoj vrsti da se prilagodi \u017eivotu u okolini ispod nule, stoji u izjavi. Tako\u0111e postavlja se pitanje \u0161to \u0107e se dogoditi s pu\u017eevima ako se temperature okeana pove\u0107aju kao rezultat globalnog zatopljenja.<\/p>\n<p>\u201cZbog brzog zagrijavanja voda na Arktiku, ove vrste prilago\u0111ene hladnoj vodi tako\u0111e \u0107e se morati takmi\u010diti s ribama prilago\u0111enima toplijim vodama koje mogu migrirati na sjever i pre\u017eivjeti na vi\u0161im geografskim \u0161irinama\u201d rekao je Sparks.<\/p>\n<p>\u201cU budu\u0107nosti proizvodnja proteina protiv smrzavanja mo\u017eda vi\u0161e ne\u0107e predstavljati prednost u opstanku.\u201d, zaklju\u010dio je on.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nau\u010dnici koji su istra\u017eivali more kod Grendlanda do\u0161li su do jednog jako neobi\u010dnog otkri\u0107a.\u00a0 Dok su bu\u0161ili duboko u santu leda otkrili su ribu \u010dijim venama te\u010de svijetle\u0107i zeleni antifriz<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":353301,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-353300","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/353300","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=353300"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/353300\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":353304,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/353300\/revisions\/353304"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/353301"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=353300"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=353300"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=353300"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}