{"id":353054,"date":"2022-08-19T07:45:51","date_gmt":"2022-08-19T05:45:51","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=353054"},"modified":"2022-08-19T07:45:51","modified_gmt":"2022-08-19T05:45:51","slug":"strah-od-feminizma-zasto-se-emancipirane-zene-boje-pridruziti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/08\/19\/strah-od-feminizma-zasto-se-emancipirane-zene-boje-pridruziti\/","title":{"rendered":"Strah od feminizma: Za\u0161to se emancipirane \u017eene boje pridru\u017eiti"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Sofija Kordi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

\u201cNe bih mogao \u017eivjeti u dr\u017eavi u kojoj \u017eene nemaju ista prava kao i mu\u0161karci\u201c – ovo je prije \u010detiri godine izjavio moj jedanaestogodi\u0161nji sin kad je \u010duo nas odrasle kako komentiramo vijest da je saudijski kralj Salman dekretom dozvolio \u017eenama voziti automobile. Jedanaestogodi\u0161nji dje\u010dak nije mogao pojmiti da je bilo kome ne\u0161to takvo podrazumijevaju\u0107e zabranjeno. Sada mu je kao petnaestogodi\u0161njaku postalo, na\u017ealost, jasno da je i u zemlji u kojoj \u017eivi, a koja se po mnogo \u010demu smatra liberalnom i naprednom, mogu\u0107e da su \u017eene za isti posao koji rade kao i mu\u0161karci pla\u0107ene manje, da imaju puno prepreka za napredovanje u svom poslu i da ih mnogi mu\u0161karci ne smatraju ravnopravnim na brojnim poljima.<\/p>\n

Nedavna anketa portala Refresher provedena me\u0111u 200 parlamentarnih zastupnika i zastupnica pokazala je na kakvoj je bijednoj razini debata o pravima \u017eena u \u010ce\u0161koj. \u201eSmatrate li se feministom ili feministicom\u201c, glasilo je pitanje na koje se usudilo odgovoriti niti \u010detvrtina predstavnika\/ca \u010de\u0161kih gra\u0111ana. U \u010dlanku za portal Alarm pod naslovom \u201ePoliti\u010dari se ne stide priznati da ih ne zanima feminizam ni polo\u017eaj \u017eena u dru\u0161tvu\u201c aktivistica i osniva\u010dica udruge Konsent, Johanna Nejedl\u00e1, napisala je kako je ve\u0107ina njih pokazala da nemaju pojma \u0161to je feminizam i da ga se pla\u0161e. Mnogi koji su odgovorili, bolje bi bilo da nisu.<\/p>\n

Pavel B\u011blobr\u00e1dek iz kr\u0161\u0107ansko-demokratske stranke (KDU-\u010cSL) \u010dlanice vladaju\u0107e koalicije na pitanje da li se smatra feministom odgovorio je da je \u201eslab na \u017eene\u201c. Doti\u010dni je prije nekoliko godina u kontekstu problema siroma\u0161tva i samohranih majki kao najugro\u017eenije skupine izjavio da \u201ena\u0111u drugog mu\u0161karca\u201c. Marek Benda iz konzervativne ODS, najja\u010de stranke u vladaju\u0107oj koaliciji, na pitanje da li se smatra feministom odgovorio je kako ima veliko po\u0161tovanje prema \u017eenama jer je spas svijeta do\u0161ao preko \u017eene, Djevice Marije koja je donijela Krista na svijet te da on kod ku\u0107e ima \u010detiri \u017eene, suprugu i tri k\u0107eri, ali da se ne smatra feministom. Michal Rataj, iz jo\u0161 jedne koalicijske stranke (STAN), s doktoratom iz povijesti nije se stidio pohvaliti da je pojam feminizam morao izguglati, a usput je uspio izvrije\u0111ati \u017eene. Prema ovom stru\u010dnjaku za povijest jedino \u0161to \u017eene od mu\u0161karaca \u017eele su novci i naposljetku razvod kada mu\u0161karci ne ispune njihova feministi\u010dka o\u010dekivanja. Vrijedi spomenuti i Karela Krejzu (ODS) koji je novinarki odr\u017eao lekciju kako on ima va\u017enijih stvari za raditi, preporu\u010duju\u0107i joj film \u201eDon\u2019t look up\u201c dodaju\u0107i kako se zarekao da ne odgovara na \u201epitanja istospolnih brakova i va\u0161ih feminizama\u201c.<\/p>\n

Jo\u0161 tu\u017enije su izjave parlamentarnih zastupnica koje su izjavile da su one \u201enormalne\u201c \u017eene i da bi \u017eene trebale ostati \u017eene, a mu\u0161karci \u2013 mu\u0161karci, \u0161to god to zna\u010dilo. Neke su izjavile kako zastupaju vrijednosti feminizma, ali na izravno pitanje da li se smatraju feministicama odgovor nisu dale. Znaju da bi u \u010de\u0161kom dru\u0161tvu u kojem se jo\u0161 od devedesetih godina feminizam prikazuje kao pokret protiv mu\u0161karaca to zna\u010dilo gubitak bodova.<\/p>\n

Glavna urednica magazina Heroine, Anna Urbanov\u00e1, u jednom se razgovoru po\u010detkom ove godine prisje\u0107ala vremena kada su se nakon bar\u0161unaste revolucije 1989. godine u \u010cehoslova\u010dku sa zapada po\u010dele \u0161iriti ideje feminizma te kako su se reproducirale na izrazito vulgaran na\u010din: \u201eSje\u0107am se i kada se Josef \u0160kvoreck\u00fd vra\u0107ao iz Kanade da je rado pri\u010dao o tome kako tamo lude \u017eene vladaju nad mu\u0161karcima. Taj stereotip se ovdje uvrije\u017eio, a od feminizma je ostala samo predod\u017eba o feminizmu. A ta obuhva\u0107a debele, dlakave, zle frustrirane \u017eene koje mrze mu\u0161karce. Ovakvo mi\u0161ljenje se usidrilo u javnom prostoru toliko sna\u017eno da se s njim te\u0161ko boriti.\u201c<\/p>\n

Na tom tragu je i travanjski tweet \u0161efice Vladinog ureda, Jane Kotal\u00edkov\u00e9, koja je hvale\u0107i raspravu odr\u017eanu u Vladi na temu zastupljenosti \u017eena u upravnim tijelima poduze\u0107a napisala kako su stru\u010dnjaci za okruglim stolom pokazali da se “rasprava o ravnopravnosti \u017eena i mu\u0161karaca mo\u017ee voditi \u010dinjeni\u010dno, racionalno, bez emocija, bez aktivizma i sklonosti ka feminizmu”.<\/p>\n

Reagirala je novinarka liberalnog tjednika Respekt, Silvie Lauder, opaskom da ako negdje i postoji dugogodi\u0161nji, potpuni nedostatak racionalnosti i objektivnosti onda je to u vje\u010dnom \u010de\u0161kom naricanju i panici oko feminizma, pi\u0161e Lauder i poentira: \u201eRaspravljati \u2018bez sklonosti ka feminizmu’ o tako nadasve feministi\u010dkoj temi kao \u0161to je bez dvojbe i op\u0107e pitanje ravnopravnosti mu\u0161karaca i \u017eena i posebno o pitanju zastupljenosti \u017eena u upravama poduze\u0107a jednako je mogu\u0107e kao i igrati nogomet ‘bez sklonosti ka udarcima u loptu’. U teoriji je mogu\u0107e, ali nekako nema previ\u0161e smisla i sudionici \u0107e izgledati kao budale\u201c.<\/p>\n

Odgovori zastupnika i zastupnica potaknuli su jo\u0161 jednu raspravu u medijima o tome za\u0161to se feminizam u \u010ce\u0161koj jo\u0161 uvijek smatra psovkom i etiketiranjem i za\u0161to mu se mnoge emancipirane \u017eene boje pridru\u017eiti. Uspje\u0161ne \u017eene u \u0161ou biznisu se \u010desto mogu \u010duti kako one ni u kom slu\u010daju nisu feministice jer, eto, one vode ra\u010duna o sebi, briju noge i vole mu\u0161karce. Znakovito je da su zastupnici i zastupnice \u010de\u0161kog parlamenta u svojim odgovorima naglasili da ne znaju kako pojmiti feminizam. Prema rije\u010dima knji\u017eevnice i publicistkinje Klare Vlasakov\u00e9 to mo\u017ee biti legitimno, ali je u slu\u010daju visoko pozicioniranih osoba u politici u najmanju ruku \u010dudno da im takvo znanje nedostaje. Mo\u017eda bi bilo dovoljno, smatra Vlasakov\u00e1, anketno pitanje podijeliti na nekoliko jednostavnih primjera koje znaju svi iz svakodnevnog \u017eivota: Da li je fer da \u017eene profesionalno ispa\u0161taju \u0161to se nekoliko godina brinu o djeci? Da li je u redu da nasilje nad \u017eenama, \u010desto obiteljsko, skriveno, ostane neka\u017enjeno? Da li je pravedno da \u017eene imaju ni\u017eu pla\u0107u nego mu\u0161karci?<\/p>\n

\u201eTe\u0161ko je zamisliti da bi se netko od upitanih s ne\u010dim takvim slo\u017eio. Pa ipak odbijanjem feminizma doti\u010dni ka\u017ee da ga se takvi problemi ne ti\u010du\u201c, isti\u010de Vlasakov\u00e1 uz opasku da bi sli\u010dno istra\u017eivanje prije deset godina vjerojatno ispalo puno lo\u0161ije.<\/p>\n

\u010ce\u0161ka politi\u010dka scena vrvi od mu\u0161karaca koji ne samo da ne zagovaraju ravnopravnost mu\u0161karaca i \u017eena nego se ne libe osje\u0107aj superiornosti demonstrirati na najodvratniji na\u010din. Tipi\u010dan primjer je Ji\u0159\u00ed \u010cunek sada\u0161nji \u010dlan Senata, Gornjeg doma parlamenta, biv\u0161i \u010delnik demokr\u0161\u0107anske stranke te nekada\u0161nji ministar i potpredsjednik vlade. Poznat po mr\u017enji prema Romima i borbi protiv socijalnih naknada i pozitivne diskriminacije, po raznim aferama i skandalima, uklju\u010duju\u0107i i to da je u pro\u0161losti bio primatelj socijalnih naknada dok je imao milijune kruna na ra\u010dunu, komentiraju\u0107i prijedlog zakona o alimentaciji po kojem bi dr\u017eava ispla\u0107ivala samohranim roditeljima alimentaciju umjesto drugog roditelja neplati\u0161e prije par godina izjavio je: “Ako \u017eena izabere pogre\u0161nog mu\u0161karca s kojim \u0107e imati dijete, onda ona mora za to i snositi posljedice!”<\/p>\n

Sre\u0107om u demokr\u0161\u0107anskoj stranci postoje i \u017eene kao \u0161to je Marie Jilkova koja je u anketi izjavila da se smatra feministicom i da jedino zahvaljuju\u0107i feminizmu ima pravo glasa i pravo na posjedovanje imovine.<\/p>\n

“Ako se pretvaramo da nas se to ne ti\u010de i da nismo feministice onda je to \u010disto licemjerje”, ka\u017ee J\u00edlkov\u00e1. Time se prema rije\u010dima knji\u017eevnice i publicistkinje Vlasakov\u00e9, Jilkov\u00e1 doti\u010de temeljne stvari – povijesnog naslje\u0111a feminizma: \u201eVa\u017eno je shvatiti da zastupnice koje tvrde da se ne poistovje\u0107uju s feminizmom bez njega ne bi sjedile u sabornici, a isto tako bi bez glasova \u017eena zavr\u0161ili i neki zastupnici koji tvrde da je feminizam nepotreban. Neizostavno je dodati da je pitanje ravnopravnosti mu\u0161karaca i \u017eena – dakle sredi\u0161nje pitanje feminizma – imalo zna\u010dajno mjesto u \u010cehoslova\u010dkoj. Dakle, nije rije\u010d o valu koji se ovdje prelio bog zna odakle, nego o \u010dvrstom, sastavnom dijelu na\u0161e povijesne ba\u0161tine.\u201c<\/p>\n

Vjerojatno je mnogim \u010ditateljima malo poznat podatak da se prvi \u010dehoslova\u010dki predsjednik Tom\u00e1\u0161 Garrigue Masaryk, ina\u010de filozof i sociolog, kojeg su zvali predsjednik osloboditelj, smatrao feministom. O\u017eenio se s ameri\u010dkom feministicom Charlotte Garrigue i svom prezimenu dodao i njezino. Obitelj Masaryk bila je vrlo progresivna prema tada\u0161njim standardima. Masaryk je sudjelovao u svakodnevnom vo\u0111enju ku\u0107anstva i staranju o djeci. Smatrao je da su prava \u017eena dio ljudskih prava. Od sredine devedesetih godina 19. stolje\u0107a bio je aktivni \u010dlan \u010de\u0161kog \u017eenskog pokreta za oslobo\u0111enje \u017eena \u0161to je prema njegovim rije\u010dima zna\u010dilo i oslobo\u0111enje mu\u0161karaca i obitelji. Pravo \u017eena na obrazovanje vidio je kao put ka neovisnosti, dostojanstvu i osobnom razvoju. Neumorno je promicao glasa\u010dko pravo \u017eenama, postignuto 1918. godine s osnivanjem \u010cehoslova\u010dke republike. Nije mu bilo stalo samo do toga da \u017eene mogu glasati i biti izabrane, ve\u0107 da budu aktivne i kompetentne \u010dlanice dru\u0161tva, prave gra\u0111anke, da ulaze u javni politi\u010dki, kulturni i gospodarski \u017eivot kako bi bile u potpunosti ravnopravne s mu\u0161karcima. Kritizirao je Crkvu jer stavlja mu\u0161karce iznad \u017eena: Eva stvorena za Adama, \u017eena stvorena za udobnost mu\u0161karca, u najboljem slu\u010daju za odgoj njegove djece. Ukratko, prije vi\u0161e od 100 godina Masaryk je smatrao<\/p>\n

Nadalje, i dan danas kad \u010dujete ime Milena Jesensk\u00e1 o njoj se govori kao o Kafkinoj prijateljici, a ta \u017eena je prije svega bila velika knji\u017eevnica, novinarka, prevoditeljica, jedna od najva\u017enijih osobnosti na literarnoj sceni \u010cehoslova\u010dke za vrijeme tzv. Prve Republike, izme\u0111u dvaju svjetskih ratova i naposljetku antifa\u0161istkinja. Bila je aktivna u Antifa\u0161isti\u010dkom pokretu, sudjelovala u izdavanju ilegalnog \u010dasopisa. Spa\u0161avala je \u017eivote \u010de\u0161kim vojnicima i desetinama njema\u010dkih i austrijskih \u017didova od progona nacista, pomagala im u bijegu u emigraciju kao i \u010de\u0161kim vojnicima. Uhapsio ju je Gestapo, najprije je odvode u drezdenski zatvor, a kasnije u koncentracijski logor Ravensbr\u00fcck gdje 1944. godine umire. Pola stolje\u0107a kasnije, u travnju 1995. jeruzalemski Memorijalni muzej za \u017eidovske \u017ertve holokausta Yad Vashem dodjeljuje Jesenskoj odlikovanje Pravednik me\u0111u narodima. Godinu i pol kasnije, u listopadu 1996. godine predsjednik Havel joj dodjeljuje orden Toma\u0161a Garrigue Masaryka.<\/p>\n

U \u010ce\u0161koj su \u017eene obrazovanije od mu\u0161karaca, na \u010de\u0161kim fakultetima vi\u0161e je studentica od studenata, ali na visokim pozicijama u dru\u0161tvu prevladavaju mu\u0161karci. \u010ce\u0161ka je na ljestvici Global Gender Gap Report 2020 na 70. mjestu od 152 dr\u017eave, iza Rumunjske, ispred Malte. Oko tre\u0107ine \u017eena u \u010ce\u0161koj do\u017eivjelo je fizi\u010dko ili seksualno nasilje, ali \u010de\u0161ki parlament jo\u0161 uvijek nije ratificirao Istanbulsku konvenciju. \u010clanovi prethodne populisti\u010dke i sada\u0161nje konzervativne vlade redovito je mi\u010du s dnevnog reda jer im ili pobu\u0111uje previ\u0161e emocija ili im je postoje\u0107e zakonodavstvo dovoljno ili im je neophodna jo\u0161 poneka stru\u010dna diskusija.<\/p>\n

Politika je u \u010ce\u0161koj jo\u0161 uvijek izrazito mu\u0161ka stvar. \u017dena u \u010ce\u0161koj jo\u0161 uvijek nije obna\u0161ala premijersku ni predsjedni\u010dku funkciju. Zemlju \u010dekaju predsjedni\u010dki izbori naredne godine. Jedna od kandidatkinja, Danu\u0161e Nerudov\u00e1, ekonomistica, bila je prva \u017eena na poziciji rektora u \u010ce\u0161koj, Mendelovog sveu\u010dili\u0161ta u Brnu, premda liberalnih usmjerenja izjavila je da sebe ne bi ozna\u010dila feministicom. Svima je jasno da je u pitanju taktika jer bi time odbila veliki broj glasa\u010da i mu\u0161karaca i \u017eena. Nerudov\u00e1 izgleda ne shva\u0107a da dok god se \u017eene, a i mu\u0161karci na polo\u017eaju nastave ogra\u0111ivati od feminizma istodobno imaju\u0107i od njega velike koristi, ni\u0161ta zna\u010dajno se ne\u0107e promijeniti. Masaryk bi se uhvatio za glavu.<\/p>\n

Lupiga.Com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Sofija Kordi\u0107 \u201cNe bih mogao \u017eivjeti u dr\u017eavi u kojoj \u017eene nemaju ista prava kao i mu\u0161karci\u201c – ovo je prije \u010detiri godine izjavio moj jedanaestogodi\u0161nji sin kad je \u010duo nas odrasle kako komentiramo vijest da je saudijski kralj Salman dekretom dozvolio \u017eenama voziti automobile. Jedanaestogodi\u0161nji dje\u010dak nije mogao pojmiti da je bilo kome […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":328319,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-353054","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/353054","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=353054"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/353054\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":353065,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/353054\/revisions\/353065"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/328319"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=353054"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=353054"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=353054"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}