Ova najdetaljnija analiza u\u010dinaka tzv. nuklearne zime pokazala je da bi od indirektnih u\u010dinaka nuklearnog rata moglo umrijeti daleko vi\u0161e ljudi nego od onih direktnih posljedica nuklearnih eksplozija.<\/p>\n
U istra\u017eivanju se navodi, da bi u godinama nakon nuklearnog sukoba pet milijardi ljudi umrlo od gladi izazvane pra\u0161inom u atmosferi, koja bi blokirala sun\u010devu svjetlost, a brojka bi prema\u0161ila \u017ertve koje su stradale usljed smrtonosnih ekspolzija, prenosi jutarnji.hr<\/p>\n
Analiza Univerziteta Rutgers u Nju D\u017eerziju fokusirala se na posljedice smanjenja sun\u010deve svjetlosti i temperature na poljoprivredu, \u0161to bi uslijedilo nakon nuklearnih napada.<\/p>\n
\u201cSvi shvataju da bi direktni u\u010dinci nuklearnog rata bili u\u017easni, kao \u0161to smo vidjeli u Hiro\u0161imi i Nagasakiju. Na\u0161 rad pokazuje da bi deset puta vi\u0161e ljudi moglo umrijeti u ostatku svijeta zbog utjecaja na klimu i poljoprivredu\u201d, \u00a0rekao je jedan od autora studije Alan Robok (Robock) za izdanje Nature Food, u kojem je rad objavljen.<\/p>\n
Navodi se da bi i neki manji nuklearni sukob izme\u0111u nuklearnih sila Indije i Pakistana za posljedicu mogao imati vi\u0161e od milijardu gladnih ljudi, jer bi do\u0161lo do propadanja usjeva, dok bi same eksplozije mogle dovesti od 50 do 100 miliona stradalih.<\/p>\n
\u201cPrvi put smo bili u mogu\u0107nosti upotrijebiti moderne klimatske modele i modele usjeva kako bismo kvantificirali u\u010dinke za svaku zemlju na temelju njihove prehrane, koliko uvoze i izvoze te kako bi se klima promijenila i utjecala na svaki usjev zasebno. Koliko bi hrane bilo? U ve\u0107ini zemalja odgovor je \u2013 ni blizu dovoljno\u201d, \u00a0rekao je Robok.<\/p>\n
Ve\u0107ina zemalja bilje\u017ei smanjenje unosa kalorija za najmanje 90 posto. Razlog za\u0161to je nekoliko zemalja, poput Australije i Argentine, kao i dio centralne Afrike, uspio odr\u017eati unos kalorija, bio je taj \u0161to te zemlje ve\u0107 uzgajaju otpornije usjeve, poput p\u0161enice, u velikim koli\u010dinama te nemaju veliku populaciju. No, vjerovatno bi se i one suo\u010dile s nekim problemima koji u studiji nisu ni razmatrani.<\/p>\n
\u201cAko se pripremite za to i mislite da mo\u017eete pre\u017eivjeti nuklearni rat, mislim da vjerovatnost nuklearnog rata raste. Prijetnja upotrebe nuklearnog oru\u017eja za odvra\u0107anje napada je prijetnja bomba\u0161a samoubice. Jer ako ga koristite, svi \u0107e u va\u0161oj zemlji umrijeti od gladi\u201d, \u00a0rekao je Robok.<\/p>\n
Studija je objavljena nakon \u0161to se pojavila prijetnja da bi moglo do\u0107i do sukoba SAD i Rusije. Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov u aprilu je izjavio da “postoji ozbiljan rizik od nuklearnog rata”, prenosi CBC News.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U slu\u010daju da do\u0111e nuklearnog rata izme\u0111u Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava i Rusije nau\u010dnici tvrde da bi bi dvije zemlje mo\u017eda imale najve\u0107e \u0161anse da pre\u017eive. To su Argentina i Australija, prenosi Sunday Times.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":352892,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-352891","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/352891","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=352891"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/352891\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":352893,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/352891\/revisions\/352893"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/352892"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=352891"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=352891"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=352891"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}