Za\u0161to se onda dr\u017eavna zastava koristi kao pe\u0161kir i razastire po ogradama, ka\u010di na prozore, hvata \u0161tipaljkama i \u0161tipavicama, podi\u017ee na pritke, pobada oko puta na kol\u010deve, i na kraju, koristi kao neka vrsta materijalizovanog ideolo\u0161kog oru\u017eja kojim se vitla i koja se unosi drugima u lice i pod nos, napisao je na Facebook-u predsjednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilovi\u0107.<\/p>\n
Zar nije dovoljno \u0161to je gradona\u010delnik Podgorice u razli\u010ditim oblicima ka\u010di na svaki stub rasvjete, na stubove od struje, rastegne i razapne na kanape iznad bulevara i tako dr\u017ei od maja do kraja jula na temperaturama koje ih izobli\u010de \u010desto do neprepoznavanja. Je li to patriotizam?<\/p>\n
Ljudi imaju zakonsku obavezu da po\u0161tuju dr\u017eavnu zastavu ali niko nema obavezu da je voli!<\/p>\n
Na\u010din na koji je usvojena i vrijeme kada je to ura\u0111eno trajno su podijelili narod jer je, s pravom, ogroman broj njih smatra kreacijom Ranka Krivokapi\u0107a koja ni\u010dim ne podsje\u0107a na slavnu, pa ni simboli\u010dku, istoriju Crne Gore.<\/p>\n
Ipak, iako je tako, sve dok je dr\u017eavna zastava, i oni koji je vole morali bi je \u010duvati od svojih \u010desto jadnih poriva.<\/p>\n
Nigdje kao kod nas dr\u017eavna zastava je simboli\u010dko opravdanje raznim biznismenima koji su ojadili dr\u017eavni bud\u017eet, kriminalcima i bjeguncima od pravde. Po pravilu umotavaju se i uvijaju u njenu “svetost”. Zadijevaju ih za skupe \u0161e\u0161iri\u0107e, za kupa\u0107e ga\u0107e, a s posebnim \u017earom, ali i namjerom, izlijepe njome cijele spratove zgrada za koje jo\u0161 nisu platili komunalije. Ako i jesu onda su korupciona\u0161ki do\u0161li do lokacija za njih. Benzinske pumpe, od kojih su one nastale na \u0161vercu cigareta i goriva, posebna su mjesta ukra\u0161avanja zastavama i patriotizmom.<\/p>\n
Da, ima i onih koji u takve svrhe zloupotrebljavaju albanske, bo\u0161nja\u010dke ili srpske zastave. Podjednako mi se gadi u svim slu\u010dajevima jer zastave nisu smokvini listovi kojima se pokriva vlastita golotinja, nesojluk ili prostakluk.<\/p>\n
Odavno su, ipak, naj\u010duvenije “balkonke” i “terasu\u0161e”. Njih \u010desto iz najdubljeg patriotskog ubje\u0111enja isti\u010de i po\u0161ten svijet, ali kad god vidite one dominantne u novogradnji, na skupim, mondenskim mjestima, mo\u017eete se kladiti da je vlasnik stana metar kvadratni “platio” nekom prizemnom kompezacijom, iznudom, zelena\u0161enjem, ili je 90% platila dr\u017eava, a njemu preostalo da onih 10% razvu\u010de na deceniju ili dvije.<\/p>\n
Ju\u010de je na Cetinju jedna monahinja optu\u017eena da je sa manastirske ograde skinula i bacila na tlo dr\u017eavnu zastavu? I dok se nije pojavio snimak stvaran je utisak da se radi o pripadnici neke specijalne jedinice za borbu protiv zastava i atakovanje na Crnu Goru.<\/p>\n
Su\u0161to i la\u017eavo zlo, preko brojnih portala, posijalo se odmah – monahinju je valjalo tra\u017eiti, na\u0107i i raspeti ispred Manastira ili Biljarde?<\/p>\n
Te iste monahinje, me\u0111utim, ve\u0107 decenijama ukra\u0161avaju i obnavljaju nekada zapu\u0161tene manastire \u0161irom Crne Gore, o\u017eivljavaju du\u0161u jedne nesre\u0107ne dr\u017eave koja je decenijama prije umjesto dr\u017eavnih zastava po ogradama, kitila manastire i crkvi\u0161ta stadima koza, \u017eivotinjskim izmetom i deponijama sme\u0107a. Te iste, bezimene monahinje, prvo su morale godinama da \u010diste korov, gnoj, ljudski nesojluk i gadluk, kojim su na\u0161i brkati posleratni junaci zasrali svaku stopu negda\u0161njih svetih mjesta, prenose\u0107i svetost na spomenike podignute sebi i sebi sli\u010dnima.<\/p>\n
Danas je taj krvavi trud, ta, ne\u010dija posve\u0107ena mladost i \u017eivot, odjednom postala na\u0161a svojina, a oni koji su prosili po svijetu, slagali kamenje i ciglu po ciglu da se Svetinja obnovi, progla\u0161avaju se okupatorima.<\/p>\n
Umjesto da se zastidimo i zapla\u010demo nad onim razasutim kamenjem od kapele na Koritima, umjesto da zahvalimo Bogu i ljudima koji su mu ostali vjerni, a koji su od zapu\u0161tenih manastira napravili najljep\u0161e slike Crne Gore, neki od nas su za tu\u0111i sendvi\u010d i bidon nafte spremni da gurnu novi ugarak u temelj crkvene i necrkvene Crne Gore.<\/p>\n
Nekada su zastave Crne Gore, one istorijske, narodne i dr\u017eavne, one bojne i vojne, mogli i smjeli da nose samo najbolji sinovi, samo junaci koji su prije davali \u017eivot nego barjak, da bismo ih danas \u0161irili kao kecelje i traveze po ogradama i \u017ebunovima.<\/p>\n
Polusvijet koji dr\u017ei barjake kao \u010dlanske karte dr\u017ei \u010das Crnoj Gori kako valja i kako ne valja.<\/p>\n
Crna Gora koja se brani simbolikom, su\u0161tinski je zga\u017eena i oplja\u010dkana, izmrcvarena i pridavljena nezaja\u017eljivo\u0161\u0107u nove klase.<\/p>\n
Prevaranti su zaposlili nesre\u0107ni i slu\u0111eni narod barjacima, a \u017eivljenje su odabrali za sebe. Takva Crna Gora nikada nije postojala. Takva Crna Gora nije ni lai\u010dka ni mona\u0161ka, ni petrovi\u0107ka ni crnojevi\u0107ka. To je latifundija nekolicine skorojevi\u0107a koji su se prvi put u \u017eivotu napili i najeli i to od na\u0161e gladi i u na\u0161em poni\u017eenju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\u010clanovi: 16, 17, 18, 19 i 20 Zakona o dr\u017eavnim simbolima Crne Gore jasni su i lako razumljivi, pa i samo donekle pismenim ljudima. Pi\u0161e precizno kada, gdje, kako i za\u0161to se isti\u010de dr\u017eavna zastava. Taj Zakon nije pisao niko od “velikosrpskih nacionalista” nego oni koji se kunu u odanost dr\u017eavi i nadasve njenim simbolima.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":285219,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-352125","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/352125","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=352125"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/352125\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":352126,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/352125\/revisions\/352126"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/285219"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=352125"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=352125"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=352125"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}