{"id":352019,"date":"2022-08-06T07:29:30","date_gmt":"2022-08-06T05:29:30","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=352019"},"modified":"2022-08-06T07:29:30","modified_gmt":"2022-08-06T05:29:30","slug":"ludilo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2022\/08\/06\/ludilo\/","title":{"rendered":"Ludilo"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Pi\u0161e: Marinko \u010culi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Dakle, u posljednje vrijeme navikli smo se na razli\u010dite psova\u010dke i uvredljive gadarije iz ovda\u0161njih vrhova vlasti, pri \u010demu je nesebi\u010dan doprinos dao hrvatski predsjednik Zoran Milanovi\u0107. A onda ga je pretekao 33-postotni predsjednik Bosne i Hercegovine \u017deljko Kom\u0161i\u0107. On se raspri\u010dao o navodnim novim varijacijama fa\u0161izma u BiH i \u0161ire, ne \u0161tede\u0107i ni me\u0111unarodne predstavnike u svojoj zemlji, optu\u017euju\u0107i ih za &#8220;tihi fa\u0161izam&#8221;, dok je za Milanovi\u0107a rekao da zagovara &#8220;vulgarni fa\u0161izam&#8221;. Povod je daleko ispod ove verbalne grmljavine i svodi se na to da \u0107e visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt smanjiti izborni prag za predstavni\u010dka i izborna tijela vlasti na tri posto. U Sarajevu je to vrlo nervozno shva\u0107eno kao favoriziranje hrvatske strane u kantonima gdje su u izrazitoj manjini, iako se tom povlasticom mogu koristiti i ostali ako su u istoj takvoj manjini. Na tom fonu organizirane su i demonstracije u Sarajevu pred zgradom OHR-a sa zlokobnom porukom Schmidtu da se ne igra glavom, \u0161to su prete\u0161ke rije\u010di \u010dak i za BiH.<\/p>\n<p>Ovdje treba re\u0107i da se Kom\u0161i\u0107 deklarira kao jedan od zadnjih titoista u vrhovima vlasti, zaboravljaju\u0107i da je ba\u0161 Tito bio zagovornik za\u0161tite malih naroda u biv\u0161oj dr\u017eavi. Dodu\u0161e, mo\u017ee se spekulirati o tome da je on dopustio stvaranje dviju autonomnih pokrajina u Srbiji zato da bi kao s dvije cigle ote\u017eao da broj\u010dano nadmo\u0107ni Srbi ne uspostave hegemoniju unutar Jugoslavije. Ali ta njegova odluka ima i dublje marksisti\u010dke korijene koji se svode na to da je u &#8220;pogodovanju&#8221; malim narodima, kako je govorio Lenjin, bolje presoliti nego nedosoliti. I tako je Kom\u0161i\u0107 sam sebi sko\u010dio u usta dovode\u0107i stanje u BiH do grani\u010dnog ludila u kojem se, kako priznaju i neke probo\u0161nja\u010dke stranke (SDP), tamo\u0161nji narodi svode na plemena koja bruse koplja i no\u017eeve jedna protiv drugih. Ovakva ludovanja vi\u0111ali smo ili jo\u0161 vi\u0111amo i u hrvatsko-slovenskim i u srpsko-hrvatskim odnosima, ali valjda je jasno da je u slu\u010daju BiH to puno te\u017ee i opasnije.<\/p>\n<p>Naravno, odmah se postavilo pitanje kako \u0107e se to odraziti na sve\u010danost otvorenja Pelje\u0161kog mosta. Nije se odrazilo. Iako je sve\u010danost orkestrirana s toliko pompe kao da je rije\u010d o repriznom ulasku Hrvatske vojske u Knin, govornici iz vrha dr\u017eavne vlasti vrlo su se obazrivo odnosili jedni prema drugima, a bo\u0161nja\u010dka pobuna protiv Schmidta nije ni spomenuta. Tek poslije otkazale su ko\u010dnice pa je Zoran Milanovi\u0107 nazvao prosvjednike &#8220;unitaristi\u010dkom ruljom&#8221;, a Andrej Plenkovi\u0107 je u slabo primije\u0107enoj izjavi jo\u0161 za vrijeme sve\u010danosti rekao da je bo\u0161nja\u010dka pobuna najbolji dokaz da je Pelje\u0161ki most trebalo graditi. Kako je hrvatski premijer poznat po pa\u017eljivijem biranju rije\u010di, upalo je u o\u010di da ova izjava pr\u0161ti trijumfalizmom pa i revan\u0161izmom. Zato bez obzira na patriotsku blokadu koja prakti\u010dki zabranjuje ovakva pitanja, ipak postavljamo jedno. Je li zbilja trebalo potro\u0161iti za Pelje\u0161ki most dvije milijarde kuna, kojima se moglo izgraditi desetke bolnica, \u0161kola i vrti\u0107a, umjesto da se i\u0161lo na koridor kod Neuma koji \u0107e se ionako morati izgraditi \u017eeli li se produ\u017eiti autocestu do Dubrovnika? Dobro, slu\u017ebeno Sarajevo, dr\u017ee\u0107i se dogovora jo\u0161 iz vremena Tu\u0111mana i Izetbegovi\u0107a, zahtijeva da im se koridor kompenzira sudjelovanjem u upravljanju lukom Plo\u010de. Ali \u0161to onda? Plo\u010de su jedina i glavna izvozno-uvozna luka BiH i jasno je da iz toga Hrvatska vu\u010de zna\u010dajnu financijsku korist, bez obzira na to kako se lukom upravljalo. Osim toga, Hrvatska ima prili\u010dan broj takvih me\u0111unarodnih anga\u017emana, po\u010dev od zajedni\u010dke hrvatsko-talijanske eksploatacije plina do francusko-hrvatskog dogovora o kupnji flote borbenih aviona, a posebno treba izdvojiti aran\u017eman s Ma\u0111arima o integraciji INA-e i MOL-a koji je toliko katastrofalno lo\u0161 da se ni kilometrima ne mo\u017ee pribli\u017eiti bilo kakvom potencijalnom ugovoru o plo\u010danskoj luci.<\/p>\n<p>Ukratko, ludilo koje je zavladalo izme\u0111u Hrvatske i BiH ima malo ili nimalo veze s realnim \u010dinjenicama i zdravim mozgom, ima veze s dugogodi\u0161njim obostrano produbljivanim nepovjerenjem koje sada prelazi u fazu otvorene mr\u017enje. Osobito je va\u017eno da su se u ovo uklju\u010dile i vjerske zajednice, posebno Islamska zajednica u BiH, \u0161to zna\u010di da se atmosfera hladnog nepovjerenja i omraze spu\u0161ta na najni\u017ee eta\u017ee dr\u017eave i dru\u0161tva, a tu je to najopasnije i najrazornije. Zato kada Bakir Izetbegovi\u0107 izjavi da Bo\u0161njaci broje svoje ljude, \u010dak i lovce, to mo\u017eda ne zna\u010di da slijede oru\u017eane bitke, ali svakako zna\u010di poziv na masovnu mobilizaciju bez koje ratova nema. A kada Zoran Milanovi\u0107 napadno \u010desto druguje s glave\u0161inama HVO-a, \u010dak im dijeli odlikovanja, to zna\u010di da se ista takva mobilizacija sprema i na hrvatskoj strani. Prakti\u010dki jedina iznimka je Islamska zajednica u Hrvatskoj, koja stalno isti\u010de da je polo\u017eaj Muslimana-Bo\u0161njaka u ovoj zemlji ne samo dobar nego i da mo\u017ee poslu\u017eiti kao uzor drugima. Ne znam da li u tome ima i trunka kurtoazije, ali u osnovi to je to i mo\u017ee poslu\u017eiti kao podloga za dva zaklju\u010dka.<\/p>\n<p>Prvo, hrvatsko-bo\u0161nja\u010dki odnosi su \u010dak i ratnih devedesetih imali ne samo strmoglavih padova nego i uspona, a na vrhuncu se uspjelo zajedni\u010dkim snagama poraziti zlo\u010dina\u010dku soldatesku Ratka Mladi\u0107a. Ali nije samo to. Na takvom vrhuncu Hrvati i Bo\u0161njaci mogli bi biti most izme\u0111u kr\u0161\u0107anskog zapada i islamskog istoka, gdje je stanje tako\u0111er dovoljno lo\u0161e pa bi ne\u0161to trebalo poduzeti da se to promijeni. Ali ni\u0161ta od toga. Tri naroda u BiH pretvorila su se u konstitutivne utvrde koje kao glavni problem guraju u prvi plan izmjene izbornog zakona, \u0161to je krivo. Jer ako je zazorno da Bo\u0161njaci biraju \u017deljka Kom\u0161i\u0107a, a jeste, jednako je lo\u0161e ili i gore kada bi im se to zabranilo. Dokle god je to u skladu sa zakonom, a jeste, to je u skladu s pravnom dr\u017eavom, bez obzira na to zvalo je se konstitutivnom ili gra\u0111anskom.<\/p>\n<p>Drugo, glavni problem nije u tome, nego u apsolutnoj dominaciji nacionalisti\u010dko-religijskih elita koje se odr\u017eavaju na vlasti zahvaljuju\u0107i sada\u0161njem stanju ni rata ni mira. Ni rata zato \u0161to vi\u0161e nitko nema dovoljno oru\u017eja da ga vodi, a ni mira zato \u0161to nitko nema volje i znanja da ga odr\u017ei. Ukratko, bosanskohercegova\u010dka kriza ispostavlja se kao, ne ra\u010dunaju\u0107i ukrajinsku, najopasnija i najzapaljivija trenutno u Evropi i nema ni zrake nade da \u0107e se uz garnituru na vlasti uskoro ne\u0161to promijeniti.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/ludilo\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kao glavni uzrok bosanskohercegova\u010dke krize navodi se izmjena izbornog zakona. No glavni je problem apsolutna dominacija nacionalisti\u010dko-religijskih elita koje se odr\u017eavaju na vlasti zahvaljuju\u0107i sada\u0161njem stanju ni rata ni mira. Stoga se ta kriza, ne ra\u010dunaju\u0107i onu ukrajinsku, ispostavlja kao najopasnija trenutno u Evropi<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":283729,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[576],"class_list":["post-352019","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-bih"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/352019","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=352019"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/352019\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":352020,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/352019\/revisions\/352020"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/283729"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=352019"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=352019"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=352019"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}